Broj: Ppž-10512/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudac Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika VJ, radi prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine, broj: 61/11. i 66/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: Pp-359/2023 od 7. studenog 2023., na sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik VJ proglašen je krivim i primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, činjenično opisanog u izreci, uz pravilno upozorenje da će se, ukoliko dvije trećine izrečene kazne plati u roku za plaćanje, smatrati da je kazna plaćena u cjelini.
2. Istom presudom okrivljenik je temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona u cijelosti oslobođen od obveze plaćanja troškova postupka.
3. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava.
4. U žalbi tužitelj, u bitnom ističe da prvostupanjski sud, iako je okrivljenika oglasio krivim i kaznio novčanom kaznom za predmetno prekršajno djelo, od istog nije oduzeo protupravno stečenu imovinsku korist u iznosu od 10.000,00 kuna (1.327,23 eura) eura iako je tužitelj u optužnom prijedlogu naznačio da je okrivljenik počinjenim prekršajem ostvario imovinsku korist u citiranom iznosu te izričito predložio oduzimanje iste.
5. Tužitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati osnovanom, a pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak u kojem će se od okrivljenika oduzeti imovinska korist ostvarena prekršajem.
6. Žalba je osnovana.
7. Rješavajući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da u provedenom postupku činjenično stanje u odnosu na ostvarenu imovinsku korist uopće nije utvrđeno niti je imovinska korist oduzeta od okrivljenika, na što osnovano u žalbi ukazuje žalitelj.
8. Naime, u prvostupanjskom postupku sud je ispitao okrivljenika, nakon čega je proveo dokazni postupak ali nije utvrdio da li je i u kojem iznosu okrivljenik počinjenim prekršajem stekao imovinsku korist, što je bio dužan učiniti budući da se okrivljenik u svojoj obrani na ovu okolnost nije očitovao, a koja okolnost protupravno stečene imovinske koristi predstavlja odlučnu činjenicu navedenu u činjeničnom opisu radnje prekršaja u optužnom aktu, za koju je ovlašteni tužitelj predložio oduzimanje od okrivljenika, te uz optužni prijedlog priložio materijalne dokaze odnosno zapisnike o ispitivanju osumnjičenika sa nalazom. Navedeni zapisnici su pročitani u tijeku postupka, međutim na temelju istih dokaza prvostupanjski sud nije izveo zaključak odnosno nije utvrdio da li je počinjenim prekršajem ostvarena imovinska korist i u kojem iznosu.
9. Kako su sud ili tijelo pred kojim se vodi postupak dužni tijekom postupka prikupljati dokaze i istraživati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinske koristi, u smislu članka 557. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.) koji se primjenjuje u postupcima oduzimanja predmeta i imovinske koristi, u skladu s odredbom čl. 2. Zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine broj 70/17.), a prvostupanjski sud nije nakon izvedenih raspoloživih dokaza, te eventualnim pribavljanjem drugih dokaza, na temelju istih utvrdio je li i u kojem iznosu okrivljenik počinjenim prekršajem ostvario imovinsku korist, to je, za sada, činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.
10. Nadalje, pri utvrđivanju je li i u kojem iznosu okrivljenik počinjenim prekršajem ostvario imovinsku korist prvostupanjski sud vodit će računa i o odredbi članka 559. Zakona o kaznenom postupku koji daje mogućnost sudu da visinu iznosa imovinske koristi odmjeri po slobodnoj ocjeni te da, krećući se u granicama iznosa koji tužitelj navodi u činjeničnom opisu djela, od ukupno primljenog iznosa uplata eventualno odbije dio koji se ne odnosi na okrivljenikovu stečenu imovinsku korist.
11. Slijedom navedenog, žalbu tužitelja valjalo je prihvatiti kao osnovanu, pobijanu presudu ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kako bi na odgovarajući način utvrdio činjenice na koje se upire u ovom rješenju, te donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
12. Iz izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 23. srpnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Hana Bogović, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Rješenja se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
