Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudac Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EV, radi prekršaja iz čl. 70. st. 1. podst. 1. Zakona o trgovini (Narodne novine, broj: 87/08., 116/08., 76/09. - Odluka Ustavnog suda RH, 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20., 33/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp-18251/2023 od 20. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik EV proglašen je krivim i primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 100,00 eura, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. podst. 1. Zakona o trgovini, činjenično opisanog u izreci, uz pravilno upozorenje da će se, ako dvije trećine izrečene kazne plati u roku za plaćanje, sukladno čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, smatrati da je kazna u cjelini plaćena.
2. Istom presudom okrivljenik je temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona oslobođen od obveze plaćanja paušalnog troška postupka.
3. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava.
4. U žalbi, između ostalog, u bitnom ističe da prvostupanjski sud, iako je okrivljenika oglasio krivim i kaznio novčanom kaznom za predmetno prekršajno djelo, od istog nije oduzeo protupravno stečenu imovinsku korist u iznosu od 400,00 eura iako je tužitelj u optužnom prijedlogu naznačio da je okrivljenik počinjenim prekršajem ostvario imovinsku korist u citiranom iznosu te izričito predložio oduzimanje iste.
5. Tužitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati osnovanom, a pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak u kojem će se od okrivljenika oduzeti imovinska korist ostvarena prekršajem.
6. Žalba je osnovana.
7. Rješavajući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da u provedenom postupku činjenično stanje u odnosu na ostvarenu imovinsku korist uopće nije utvrđeno niti je imovinska korist oduzeta od okrivljenika, na što osnovano u žalbi ukazuje žalitelj.
8. Naime, u prvostupanjskom postupku sud je ispitao okrivljenika, nakon čega nije proveo dokazni postupak kako bi utvrdio da li je i u kojem iznosu okrivljenik počinjenim prekršajem stekao imovinsku korist, budući da se isti u svojoj obrani na ovu okolnost nije očitovao, a koja okolnost predstavlja odlučnu činjenicu navedenu u činjeničnom opisu radnje prekršaja u optužnom aktu, za koju je ovlašteni tužitelj predložio oduzimanje od okrivljenika, te uz optužni prijedlog priložio materijalne dokaze odnosno zapisnike o ispitivanju svjedoka sa nalazom, a koji zapisnici uopće nisu razmatrani u postupku.
9. Kako su sud ili tijelo pred kojim se vodi postupak dužni tijekom postupka prikupljati dokaze i istraživati okolnosti koje su važne za utvrđivanje imovinske koristi, u smislu članka 557. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.) koji se primjenjuje u postupcima oduzimanja predmeta i imovinske koristi, u skladu s odredbom čl. 2. Zakona o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem (Narodne novine broj 70/17.), a prvostupanjski sud nije proveo raspoložive dokaze kako bi utvrdio je li i u kojem iznosu okrivljenik počinjenim prekršajem ostvario imovinsku korist, to je, za sada, činjenično stanje nepotpuno utvrđeno.
10. Nadalje, pri utvrđivanju je li i u kojem iznosu okrivljenik počinjenim prekršajem ostvario imovinsku korist prvostupanjski sud vodit će računa i o odredbi članka 559. Zakona o kaznenom postupku koji daje mogućnost sudu da visinu iznosa imovinske koristi odmjeri po slobodnoj ocjeni te da, krećući se u granicama iznosa koji tužitelj navodi u činjeničnom opisu djela, od ukupno primljenog iznosa uplata eventualno odbije dio koji se ne odnosi na okrivljenikovu stečenu imovinsku korist.
11. Slijedom navedenog, žalbu tužitelja valjalo je prihvatiti kao osnovanu, pobijanu presudu ukinuti i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kako bi na odgovarajući način utvrdio činjenice na koje se upire u ovom rješenju, te donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
12. Iz izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 15. srpnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Rješenja se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
