Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-10498/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ATŠ, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. i 5. u svezi članka 293. stavka 2. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Postaje prometne policije Šibenik od 19. rujna 2024., klasa: 211-07/24-1/14576, u sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Djelomičnim prihvaćanjem prigovora okr. ATŠ kao osnovanog, a u povodu prigovora i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, tako da se okr. ATŠ za prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. u svezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrđuje novčana kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedeset eura), a za prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 7. istog Zakona utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 660,00 EUR (šestošezdeset eura), pa se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenici izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.050,00 EUR (tisućupedeset eura), koju kaznu je na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona dužna platiti u 5 (pet) jednakih mjesečnih obroka, s time da je prvi obrok dužna platiti u roku petnaest dana od primitka ove presude, dok ostali obroci dospijevaju u razmaku od trideset dana od prethodne uplate, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.

II U ostalom dijelu, odbija se prigovor okr. ATŠ kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.

III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okr. ATŠ dužna je platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura), u roku petnaest dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. ATŠ proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaje iz članka 51. stavka 1. i 5. u svezi članka 293. stavka 2. i članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.380,00 eura.

1.1. Istim nalogom okrivljenici je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

1.2. Okrivljenica je nadalje dužna naknaditi i troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 103,52 eura.

2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i troškovima postupka.

2.1. Okrivljenica izražava kajanje zbog počinjenih prekršaja, međutim ističe da je kazna prestrogo odmjerena, jer da je u teškoj financijskoj situaciji, budući da su njezina primanja 677,20 eura. Stoga predlaže blaže kažnjavanje i da joj se omogući obročno plaćanje kazne. Također ističe da je za djelo iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema ukupno izrečenoj kazni očito odmjerena maksimalno propisana kazna, što smatra da je prestroga kazna s obzirom na sve okolnosti počinjenog prekršaja, te imajući na umu propisanu kaznu. Navodi da u 30 godina vozačkog iskustva do sada nikada nije kažnjavana i da je ovo izolirani slučaj, a da joj je vozačka dozvola potreba za obavljanje svakodnevnih poslovnih obaveza. Ističe da je dijete poginulog branitelja i da ima pravo oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe.

2.2. Okrivljenica predlaže da se njezin prigovor prihvati.

3. Prigovor je djelomično osnovan.

4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Razmatrajući pobijani prekršajni nalog u pogledu prigovora okrivljenice na odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona, ovaj sud je mišljenja da je okrivljenici, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počiniteljice, za počinjeni prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odmjerena prestroga kazna, jer prema mjeri izrečene kazne proizlazi da je kazna odmjerena u maksimalno propisanom iznosu za to djelo, imajući u vidu da je za prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana kazna u fiksnom iznosu od 390,00 eura.

Prvostupanjsko prekršajno tijelo svoju odluku za odabir kazne nije obrazložilo i nije utvrdilo postojanje olakotnih i otegotnih okolnosti, pa kako nema podataka da bi okrivljenica bila ranije prekršajno kažnjavana zbog prometnih prekršaja, kako to upire u prigovoru, imajući na umu dugogodišnje vozačko iskustvo, iskazano žaljenje i svijest o nedopustivosti takvog postupanja, to je u pravu okrivljenica da je kazna prestrogo odmjerena. Stoga je ovaj sud preinačio odluku o kazni, tako da je za djelo u točki 2. odmjerio kaznu razmjerno utvrđenim svim relevantnim okolnostima od utjecaja na kaznu za počinjeni prekršaj, te imajući na umu posebnim zakonom propisanu kaznu. Naime, treba istaknuti da je izdavatelj prekršajnog naloga izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačnih kazni za počinjene prekršaje, a propustio je utvrditi kaznu za svako pojedino činjenično i pravno opisano djelo prekršaja kako je to propisano odredbom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona u slučaju kada počinitelj s jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi. Navedenu nepravilnost otklonio je ovaj drugostupanjski sud, s time da je za prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrdio kaznu u minimalno propisanom iznosu, a za djelo iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi članka 293. stavka 2. istog Zakona u fiksno propisanom iznosu, nakon čega je na temelju odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu, kao u izreci ove odluke u točki I.

Izrečenu kaznu ovaj sud smatra primjerenom težini djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenice, u svemu pogodnom za utjecaj na počiniteljicu i druge da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, odnosno za postizanje svrha specijalne i generalne prevencije.

6. Uvažavajući navode prigovora okrivljenice kojima upire na nemogućnost plaćanja kazne odjednom, ovaj drugostupanjski sud je, sukladno odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, odobrio otplatu izrečene novčane kazne u pet jednakih obroka, smatrajući da će se na taj način, imajući u vidu visinu izrečene kazne i dokumentaciju o mjesečnim primanjima od 677,20 eura, omogućiti lakše plaćanje kazne.

7. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba, u za to određenom roku, plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

8. Suprotno tvrdnje okrivljenice, odluka o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od dva mjeseca utemeljena je na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona, pa je i ovaj sud mišljenja da je, s obzirom na značaj i težinu prekršaja te stupanj ugrožavanja drugih sudionika u prometu i njihove imovine, primjena zaštitne mjere opravdana, smatrajući da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju ponavljanje ovakvog prekršaja, s time da je mjera u kraće propisanom vremenu trajanja, s obzirom na ranije primjereno ponašanje u prometu i životnu dob, razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju.

8.1. U svezi navoda okrivljenice kojim predlaže preinačenje odluke o zaštitnoj mjeri ističe se da paušalnim navodima prigovora, bez ikakve konkretizacije, nije dovela u pitanje zakonitost i pravilnost odluke.

9. Neosnovano okrivljenica predlaže da ju se oslobodi plaćanja upravnih pristojbi, budući da nije niti obvezana na plaćanje pristojbi, niti je u prekršajnom postupku predviđena mogućnost plaćanja upravnih pristojbi. Upravne pristojbe definirane su odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine" br. 115/16., 114/22.), koja glasi:

(1) Upravne pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) plaćaju se za pismena i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, prema odredbama ovoga Zakona i u iznosu utvrđenom Tarifom upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa).

10. Odluka o troškovima prvostupanjskog postupka pravilna je i zakonita, sukladna Rješenju o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova RH (NN broj 55/11., 58/11.,100/12., 110/14. i 45/16.) prema kojem je naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekršajnog naloga propisana u točno određenom iznosu, a uz što je obvezana i na plaćanje troškova izrade situacijskog plana mjesta prometne nesreći i alkotestiranja, dok iz prigovora nije razvidno da bi plaćanjem tih troškova bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice ili osoba koje je dužna uzdržavati, u smislu odredbe članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona.

11. Paušalni iznos troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalnije propisanom iznosu, s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imajući u vidu materijalne prilike okrivljenice iz priložene dokumentacije.

12. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 10. srpnja 2025.

ZAPISNIČARKA

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova RH, Policijskoj upravi šibensko-kninskoj, Postaji prometne policije Šibenik u 3 otpravka: za spis i okrivljenicu.