Broj: Ppž-2507/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Katice Lučić kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika BĆ, zastupanog po branitelju Almiru Dervišbegoviću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 127. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18. i 117/21.), odlučujući o žalbi okrivljenika BĆ, podnesenoj po branitelju protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-6817/2022, od 23. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika BĆ i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3c. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.), okrivljenik BĆ je dužan platiti trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana, računajući dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog počinjenja prekršajnog djela iz čl. 127. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koje djelo je primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.100,00 eura (8.287,95 kuna), te je sukladno čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona pravilno upozoren da će se, ukoliko u ostavljenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

2. Istom presudom okrivljenik je primjenom čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona u cijelosti oslobođen od obveze naknade troškova postupka.

3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno po branitelju podnio žalbu, zbog odluke o prekršajno pravnim sankcijama. U bitnom predlaže da mu se novčana kazna dodatno umanji budući da on stvarno vodi računa o zakonitosti obavljanja svog obrta, osoba je mlađe životne dobi te do sada nije bio kažnjavan.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, te da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno i djelo okrivljenika pravilno pravno označeno kao prekršaj iz primijenjenog propisa.

7. Naime, na temelju obrane okrivljenika kojom priznaje počinjenje prekršaja i provedenih dokaza prvostupanjski sud je imao osnove za zaključak da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj, za koji je pravilno i zakonito proglašen krivim i kažnjeni, dok okrivljenik žalbenim navodima kojima apelira na dodatno ublažavanje kazne nije doveo u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja kao niti pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Novčana kazna koja je pobijanom presudom izrečena okrivljeniku nije prestroga, tim više što je primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona ublažena do iznosa od 1.100,00 eura. Neosnovano žalitelj ističe da prvostupanjski sud nije dostatno cijenio sve relevantne okolnosti koje bi dovele do izricanja niže novčane kazne. Naime, ocjenjujući navode žalbe te ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud kod donošenja odluke o visini izrečene novčane kazne odnosno prilikom primjene instituta ublažavanja kazne, pravilno cijenio sve relevantne okolnosti, među kojima i činjenicu da je okrivljenik iskreno priznao počinjenje predmetnog prekršajnog djela, za što je dao valjane i argumentirane razloge koje prihvaća i ovaj sud, te da je izrečena novčana kazna primjerena osobnim prilikama okrivljenika i težini počinjenog prekršaja.

9. Ovdje tredba napomenuti da je nakon počinjenja predmetnog prekršaja i donošenja pobijane presude, dana 29.6.2023.godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj 67/23.) kojim je za predmetni prekršaj propisana novčana kazna fizičkoj osobi obrtniku u iznosu od 2.650,00 do 10.610,00 eura, dok je Zakon o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18. i 117/21.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao za taj prekršaj fizičkoj osobi obrtniku novčanu kaznu u iznosu od 2.654,00 do 10.617,82 eura (20.000,00 do 80.000,00 kuna), dakle strožu novčanu kaznu. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. Prekršajnog zakona, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, ali ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se najblaži propis za počinitelja. Međutim, ovaj sud prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o Državnom inspektoratu kao blažeg propisa, s obzirom da je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud već okrivljeniku ublažio novčanu kaznu ispod Zakonom propisanog minimuma kazne za taj prekršaj tj. propisom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, Zakonom o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18. i 117/21.), a koja ujedno predstavlja ublaženu novčanu kaznu i prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj 67/23.). Stoga, prema načelu konkretnosti nema mjesta primjeni tog blažeg propisa jer po stavu ovog suda, „novi zakon“, odnosno, navedene izmjene i dopune Zakona o Državnom inspektoratu ne dovode do povoljnijeg rezultata za okrivljenika.

10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika i određen je u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), a s obzirom na složenost i trajanje postupka pred ovim sudom.

11. Slijedom navedenog trebalo je žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 9. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša,v.r.

Katica Lučić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.