REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj spisa: Pn-2239/2020-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Boški Pavičić, u pravnoj stvari tužiteljice DC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. (OIB: 22694857747), Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Lidija Klepo, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon 4. lipnja 2025. održane i zaključene glavne i javne rasprave u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužiteljice Gabriela Žimbreka, odvjetnika i zamjenika punomoćnice tuženika Ivana Glavaša, odvjetnika, 30. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti tužiteljici DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove naknade štete ukupan iznos od 4.356,60 eur sa zajedno sa zateznom kamatom tekućom na pojedine iznose i to na:

- na iznos od 2.057,19 eur od 1. studenoga 2020. do isplate,

- na iznos od 2.049,41 eur od 15. studenoga 2023. do isplate,

- na iznos od 250,00 eur od 3. siječnja 2020. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu:

- iznosa od 1.300,00 eur sa zateznom kamatom od 1. studenoga 2020. do isplate,

- iznosa od 108,35 eur sa zateznom kamatom od 3. siječnja 2020. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.724,22 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. lipnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

r i j e š i o  je

Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u podnesku od 15. studenoga 2023.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi u tužbi da je ozlijeđena kao suvozačica u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi od 3. siječnja 2020.g., u Zagrebu, koja se dogodila na raskrižju Slavonske avenije i Čulinečke ulice, na način da je na vozilo u kojem se nalazila tužiteljica naletjelo teretno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika.

Navodi da joj je zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj nezgodi pružena liječnička pomoć u KBC Sestre Milosrdnice, kao i da je trpjela fizičke bolove i strah, zadobivene ozljede da su smanjile njezinu opću životnu i radnu sposobnost zbog čega trpi duševne boli, te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 15. studenog 2023., a nakon provedenog medicinskog vještačenja na okolnost visine štete, tužiteljica traži naložiti tuženiku da joj naknadi neimovinsku i imovinsku štetu za povredu prava osobnosti i to za povredu prava na tjelesno zdravlje kako slijedi:

- po kriteriju fizičkih boli iznos od 1.300,00 EUR,

- po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 2.300,00 EUR,

- po kriteriju duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti iznos od 3.300,00 EUR,

- za tuđu pomoć i njegu iznos od 232,00 EUR, ukupno za opisane povrede prava osobnosti: 7.132,00 EUR.

S obzirom da je tuženik nakon podnošenja tužbe isplatio tužiteljici iznos od 1.725,40 EUR s naslova neimovinske štete te imovinske štete s naslova tuđe pomoći, a kojim iznosom prema mišljenju tužiteljice nije u potpunosti naknađena joj šteta koju trpi, tužiteljica potražuje daljnji iznos naknade od 5.406,60 EUR sa zateznim kamatama od 1. studenoga 2020. do isplate.

S osnove imovinske štete za tuđu pomoć tužiteljica traži naknadu u iznosu od 4,65 EUR po satu, za koju navodi da bi istu platila za rad treće osobe u vrijeme i u mjestu u kojem je tužiteljici tuđa pomoć pružana.

S osnove imovinske štete za uništene stvari tužiteljica traži u paušalnom iznosu i to 159,27 EUR za uništeni mobitel marke Huawei Y6 i 199,08 EUR za uništene dioptrijske naočale zajedno sa zateznim kamatama tekućim od štetnog događaja 3. siječnja 2020. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim nastanak štetnog događaja, odgovornost vozača vozila osiguranog kod tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja.

Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, odgovornost tuženika za naknadu štete za koju smatra da je tužiteljica isključivo odgovorna zbog činjenice da tužiteljica u trenutku nezgode nije bila vezana sigurnosnim pojasom.

Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata, te iste smatra osnovanim od donošenja prvostupanjske presude. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i obvezati tužiteljicu da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka. Tijekom postupka predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice preko primjerenog iznosa.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u potvrdu MUP-a od 6.2.2020. (list 4- 5 spisa), liječničku dokumentaciju tužiteljice (list 7-14, 42-49 spisa), fotografije oštećenog mobitela (list 15-16 spisa), račun za mobitel Huawei od 4.10.2018. (list 17 spisa), fotografiju oštećenih naočala (list 18 spisa), CD medij s fotografijama predmetne prometne nezgode (list 62 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 63 i 68-69 spisa), zapisnik o očevidu od 6.2.2020. (list 65 spisa), skicu mjesta događaja (list 67 spisa), izveden je dokaz kombiniranim prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Peri Todoroviću (list 82-85 spisa), i medicinskim vještačenjem po dr. UC (list 88-91 spisa), liječničku potvrdu (list 104 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću (list 107- 109 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. BC (list 130-131 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (list 147-333 spisa), saslušana je tužiteljica na ročištu održanom 1. srpnja 2024. (list 340-341 spisa), saslušani su stalni sudski vještaci dr. Miljenko Franić i dr. BC na ročištu održanom 23. listopada 2024. godine (list 345-346 spisa), pisano očitovanje stalnih sudskih vještaka dr. Miljenka Franića i dr. BC od 3. prosinca 2024. (list 351 spisa), ponovno je saslušana dr. BC na ročištu od 4. lipnja 2025. godine (list 371- 372 spisa).

4. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

5. Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za predmetnu nezgodu, te da je nakon podnošenja ove tužbe tuženik platio tužiteljici nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete 19. listopada 2022 u iznosu od 1.725,40 eur/13.000,00 kn .

6. Sporna je odgovornost tuženika za posljedice ozljeđivanja tužiteljice u predmetnoj nezgodi, osnova i visina štete koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju preko nesporno plaćenog iznosa od 1.725,40 eur i naznačeni tijek zateznih kamata. Sporno je i je li nastupila zastara za povećani tužbeni zahtjev u podnesku od 15. studenoga 2023. kojim je specificiran tužbeni zahtjev nakon medicinskog vještačenja kao i tijek zateznih kamata na taj zahtjev.

7. Na okolnost sporne odgovornosti te uzročno posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice, izvršen je uvid u zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, te je izveden dokaz kombiniranim, prometnim i sudsko medicinskim vještačenjem po vještacima dipl. ing. Peri Todoroviću i dr. UC, te medicinskim vještačenjem po vještacima kirurgu dr. Miljenku Franiću i psihijatru dr. BC.

8. Prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Pere Todorovića proizlazi da je štetni događaj uzrokovan naletom teretnog vozila Iveco registarskih oznaka [registarska oznaka] s poluprikolicom D [registarska oznaka] osiguranih kod tuženika, kojim je upravljao IC, na osobno vozilo Audi A6, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je u istom smjeru upravljala NC.

Nakon ovog naleta, Audi je prednjom stranom nabačen na stražnju stranu osobnog vozila VW Polo, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je takodjer u istom smjeru upravljala EC.

Tužiteljica je bila putnik na prednjem desnom sjedalu u vozilu Audi A6, koje je kao i VW Polo, bilo zaustavljeno u koloni vozila ispred semafora na križanju Slavonska-Čulinečka.

Distribucija oštećenja ukazuje da je vozilo osiguranika tuženika, prednjom nešto više lijevom stranom otraga naletjelo na stražnju, nešto više desnu stranu vozila Audi A6, u kojemu se kao putnik na prednjem desnom sjedalu nalazila tužiteljica.

Vještak je mišljenja da je vozilo osiguranika tuženika prednjom nešto više lijevom stranom, otraga naletjelo na stražnju, nešto više desnu stranu vozila Audi. Audi je u sudaru bio izložen promjeni (porastu) brzine od oko 18 km/h. U trenutku naleta teretnog vozila, tužiteljica je tijelom imala pomak praktički ravno natrag.

9. Pošavši od dinamike odvijanja predmetne nezgode koja proizlazi iz stanja spisa i nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Pere Todorovića, dr. UC je u svom nalazu i mišljenju utvrdila da je tužiteljica KC u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje glave u tjemenom području lijevo, te natučenje lijeve polovice prsnog koša.

Na pregledu specijaliste neurologa od 12.02.2020. tužiteljici su postavljene i dijagnoze površinske ozljede(lijevog) uha i ozljede slušnog živca lijevog uha. Vještakinja je mišljenja da su u dinamici odvijanja ove prometne nesreće u trenutku naleta teretnog vozila osiguranika tuženika na stražnju stranu vozila Audi A6 u kojem se na mjestu suvozača nalazila tužiteljica DC na sve predmete u vozilu, kao i na tijela putnika djelovale sile akceleracije, što znači da je u trenutku naleta tijelo tužiteljice poletjelo prema natrag uz porast brzine vozila u kojem se nalazila od oko 18 km/h.

Uspoređujući dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja i ozljede koje je zadobila tužiteljica vještakinja zaključuje da je tužiteljica mogla zadobiti istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje glave u tjemenom području lijevo, te natučenje lijeve polovice prsnog koša i to bez obzira na činjenicu je li u trenutku odvijanja štetnog događaja koristila sigurnosni pojas.

Za površinsku ozljedu (lijevog) uha i ozljedu slušnog živca lijevog uha vještakinja je mišljenja da ih tužiteljica nije zadobila u štetnom događaju i da su te dijagnoze postavljene više od mjesec dana nakon prometne nezgode, a da se pri tom pregledu tužiteljica nije žalila na smetnje u području lijevog uha. Vještakinja zaključuje da su ozljede koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju mogle nastati bez obzira na korištenje sigurnosnog pojasa, s time da je s obzirom na promjenu brzine od oko 18 km/h, trzajna ozljeda mišića uz vratnu kralježnicu, mogla nastati na potpuno zdravoj kralježnici.

10. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja kombiniranog, prometnog i sudskomedicinskog vještačenja, kao detaljne, stručne i obrazložene, a ni stranke na iste nisu imale primjedbi.

11. Iz navedenih nalaza i mišljenja proizlazi da je u opisanoj dinamici nastanka predmetne nezgode tužiteljica mogla zadobiti ozljede istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje glave u tjemenom području lijevo, te natučenje lijeve polovice prsnog koša i to bez obzira na činjenicu je li u trenutku odvijanja štetnog događaja koristila sigurnosni pojas

12. S obzirom da između navedenih ozljeda tužiteljice i nastanka predmetnog štetnog događaja postoji uzročno posljedična veza i da za nastanak ozljeda tužiteljice u utvrđenoj dinamici nezgode, nije od utjecaja je li tužiteljica u trenutku nezgode bila vezana sigurnosnim pojasom, to se isključiva odgovornost tuženika za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u predmetnom štetnom događaju temelji na odredbi čl. 1069. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO)

13, Na okolnost osnove i visine štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima kirurgu dr. Miljenku Franiću i psihijatru dr BC.

14. Vještak dr Franić je na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede istegnuća vratne paravertebralne muskulature, udarac u glavu parijetalno i udarac u lijevi hemotoraks. Liječena je po ortopedu, neurologu, psihijatru i fizijatru te je provedena fizikalna terapija.

Nakon završenog liječenja kod tužiteljice zaostaju povremeni bolovi u vratnoj kralježnici u smislu ukočenosti, napete paravertebralne muskulature te trapezijusa. Bolne i ograničene kretnje vratne kralježnice slabijeg/srednjeg stupnja uz zaostalo trnjenje u području obje šake (2,3,4 prst)

Vještak je naveo i da su navedene ozljede tužiteljica zadobila u štetnom događaju, odnosno da su u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem.

Mišljenja je da se zdravstveno stanje tužiteljice u svezi štetnog događaja s ortopedsko traumatološkog stajališta stabiliziralo 1.11.2020., a uzevši u obzir karakter zadobivene ozljede te priloženu medicinsku dokumentaciju.

Trajne posljedice zbog ozljede vratne kralježnice prema vještaku postoje u omjeru od 5% kao posljedica ovog štetnog događaja.

Strah: tzv. primarni strah koji se javio u samoj situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 1 dan, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 15 dana sve kumulativno.

Bol jakog intenziteta imao je 2 dana, srednje jakog intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta još naredna 20 dana sve kumulativno.

Tuđa pomoć i njega: kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana te 1 sat dnevno kroz 30 dana liječenja.

Vještak je mišljenja da je s obzirom na priloženu medicinsku dokumentaciju te podatke dobivene tijelom pregleda tužiteljice potrebno provesti vještačenje po vještaku psihijatru.

15. Prema nalazu vještakinje psihijatra dr. BC tužiteljica je u predmetnoj prometnoj nezgodi, osim tjelesnih povreda za koje je vještak kirurg ocijenio duljinu i trajanje fizičkih bolova, trajanja potrebe za tuđom pomoći, pretrpjela i psihotraumu.

Vještakinja je navela da je primarni strah bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku stradavanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 3 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, te blažeg do tri mjeseca po stradavanju.

Kliničkim pregledom tužiteljice vještakinja je utvrdila da su kod tužiteljice prisutni simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja, zbog čega ona u svakodnevnom životu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%.

Vještakinja je navela i da je tužiteljica samo jednom bila kod psihijatra na pregledu, koji je naveo dijagnoze anksiozno depresivni poremećaj, poremećaj prilagodbe i organski poremećaj ličnosti, ali da navedeno treba sagledavati u kontekstu doba pandemije i otežanog pristupa u medicinske ustanove.

Istaknula je i da nisu uzete u obzir sve navedene dijagnoze, nego samo ona koja se može povezati sa štetnim događajem, a to je poremećaj prilagodbe.

16. U svom zajedničkom pisanom očitovanju od 3. prosinca 2024. na prigovore tuženika, a nakon što su pregledali zdravstveni karton tužiteljice, vještaci dr. Miljenko Franić i dr. BC naveli su da je tužiteljica je i prije štetnog događaja liječena zbog tegoba od strane vratne kralježnice (2011.,2013.,2017.) te da je u više navrata evidentirana dijagnoza cervikobrahijalnog sindroma.

S ortopedsko traumatološkog stajališta vještak dr Franić korigirao je svoj nalaz u dijelu koji se odnosi na visinu zaostalih trajnih posljedica te uzevši u obzir tegobe od strane vratne kralježnice koje je tužiteljica imala prije ovog štetnog događaja, vještak je trajne posljedice ovog štetnog događaja ocijenio u omjeru 3%. Vještaci su se izjasnili i da su objedinjeno, s psihijatrijskog te ortopedsko traumatološkog stajališta, kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u omjeru od 7%, dok su u ostalom dijelu svojih pisanih nalaza i mišljenja vještaci ostali u cijelosti.

17. Očitujući se usmeno na daljnje prigovore tuženika iz podneska od 27. siječnja 2025. na dio psihijatrijskog nalaza vještaka, dr. BC je na ročištu 4. lipnja 2025. potvrdila da se u spisu nalazi samo jedan nalaz psihijatra na kojem su navedene dijagnoze poremećaj prilagodbe, anksiozno depresivni poremećaj i organski poremećaj raspoloženja. Vještakinja je istaknula da se radi o vremenu pandemije, dakle o ožujku i sljedećim mjesecima 2020., te da u navedeno vrijeme psihijatrijska služba nije bila dostupna na inače uobičajeni način, pa da zato tužiteljica i nije odlazila psihijatru, a što se tiče prigovora o uzimanju lijekova, uzimala je sedativ, dok antidepresiv nije uzimala zbog nuspojava.

Cijeneći štetni događaj i njegove posljedice vještakinja je kod psihičkog stanja tužiteljice u obzir uzela samo predmetnu nezgodu od 3. siječnja 2020., dok čitav niz drugih životnih nepovoljnih okolnosti tužiteljice nije uzimala u obzir, te je cijenila samo dijagnozu poremećaja prilagodbe.

Na predočeni joj nalaz psihologa iz zdravstvenog kartona od 12. svibnja 2021. na kojem u zaključku psihologa stoji: "može se reći da je riječ o ispitanici iznadprosječnog intelektualnog funkcioniranja bez značajnijih vizualnomotoričkih poteškoća", vještakinja je navela i da je uz to značajna povišena klinička ljestvica traumatskog stresa tužiteljice, što upućuje na prošla iskustva traumatskim događajima koji još uvijek izazivaju nelagodu i ponavljajuće epizode anksioznosti.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja kirurga dr Franića i psihijatra dr BC kao detaljne, stručne i obrazložene i na temelju istih prihvatio ocjenu vještaka da su kod tužiteljice s kirurškog i psihijatrijskog aspekta i to isključivo kao posljedica njezinog sudjelovanja u predmetnoj nezgodi, zaostale trajne posljedice u ukupnom omjeru 7%, pri čemu su vještaci uzeli u obzir da je tužiteljica i prije štetnog događaja liječila tegobe s vratnom kralješnicom, kao i da je od više dijagnoza s psihijatrijskog aspekta kao posljedica ozljeđivanja ocijenjen poremećaj prilagodbe, kao i činjenicu da je štetni događaj bio u vrijeme epidemije korona virusa i nedostupnosti psihijatrijskog liječenja.

19. S obzirom da je dr BC u svom usmenom očitovanju na sve tuženikove prigovore na pisani nalaz i očitovanje, dala jasne, logične i detaljne odgovore na mišljenje u pisanom nalazu kod kojeg je u cijelosti ostala, to prema ocjeni ovog suda nije bilo potrebe provesti novo vještačenje po vještaku psihijatru i taj dokazni prijedlog tuženika je odbijen.

20. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, posebno imajući u vidu vrstu, težinu, lokalitet i način nastanka ozljede tužiteljice, tegobe koje trpi nakon ozljeđivanja, ograničenje kretnji i bolnost vrata, mirovanje, uzimanje analgetika, kontrolne preglede, te duljinu i intenzitet bolova i straha, trajno smanjenje životnih aktivnosti sa dva aspekta zdravlja u ukupnom omjeru od 7% i da je tužiteljica u vrijeme ozljeđivanja bila u dobi od 62 godine, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 19. i čl. 1100. st. 2. ZOO ocijenio pravičnom novčanu naknadu za neimovinsku štetu prema kriterijima fizičkih bolova 1.300,00 eur, straha 2.300,00 eur i duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 2.000.00 eur ili ukupno 5.600,00 eur, pri čemu je u obzir uzeto kretanje inflacije u Republici Hrvatskoj od 2020. kada je Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republika Hrvatske mijenjana praksa o visini naknade neimovinske štete, do danas (tako i Županijski sud u Zagrebu u odlukama poslovni broj Gž-4246/2024 od 15. listopada 2024., Gž-580/2023 od 13. studenoga 2024. , Gž-2045/2024 od 24. rujna 2024. …).

20.1. Preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva ovaj sud je dopustio jer su ostvarene zakonske pretpostavke iz čl. 190. st. 2. ZPP, jer je tužiteljica povećala tužbeni zahtjev nakon medicinskog vještačenja, dakle isti nije mogla povećati do zaključenja prethodnog postupka i takva preinaka svrsishodna je za rješenje spora između stranaka, te u uvjetima prisutne inflacije kako je ranije obrazloženo.

20.2. Međutim, sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj Rev-1387&2024 od 15. siječnja 2025. zatezne kamate na povećani tužbeni zahtjev teku od trenutka kada je isti postavljen budući da tuženik ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće došlo do preinake tužbe.

21. S obzirom da prema ocjeni ovog suda težina ozljeda i okolnosti nastanka štetnog događaja tužiteljici daju pravo na pravičnu novčanu naknadu sukladno odredbi čl. 1100. ZOO, to zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje isključivo zbog posljedica ozljeđivanja u ovom štetnom događaju osnovano tužiteljica zahtjeva neimovinsku štetu u iznosu od 5.600,00 eur, dok je u ostalom dijelu za iznos od 1.300,00 eur, taj zahtjev kao neosnovan.

22. Za tuđu pomoć koja je nakon ozljeđivanja tužiteljici bila potrebna ukupno 50 sati, a prema njezinom iskazu pomoć i njegu joj je pružao suprug, pripada joj naknada na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO u vezi čl. 1093. st. 2. ZOO, u zatraženom iznosu od 232,00 eur, obračunatom prema cijeni sata od 4,65 eur, sukladno recentnoj sudskoj praksi i primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

23. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u vrijeme nezgode bila suvozač u vozilu kojim je upravljala njezina kćer, a koje je u trenutku naleta tog drugog vozila bilo zaustavljeno na znak crvenog svjetla na semaforu. Kada se tužiteljica okrenula prema kćeri i htjela joj nešto pokazati na svom mobilnom telefonu, licem je bila okrenuta bočno u odnosu na naslon njenog sjedala i od udarca u stražnji dio vozila u kojem se nalazila, udarila je glavom u naslon sjedala te su joj s lica odletjele naočale, a iz ruke joj je ispao mobitel.

Prilikom iskazivanja tužiteljice sud je utvrdio da tužiteljica nosi dioptrijske naočale. Iskazala je i da ima različitu dioptriju odnosno i dalekovidnost i kratkovidnost te astigmatizam kao i da su naočale koje sada ima s tzv. progresivnim staklima, te da je takve imala i u trenutku štetnog događaja, ali da su naočale u trenutku nezgode toliko iskrivile da se nisu više mogle ispraviti, a kupila ih je negdje godinu dana prije nezgode i platila ih je oko 1.500,00 kn/199,08 eur.

Mobilni telefon je uslijed toga što joj je izletio iz ruke, pao i razbio se. Kupila ga je 3 mjeseca prije štetnog događaja i misli da ga je platila 1.200,00 kn, a bio je marke Huawei Y6. Iako na slici se vidi da je na mobitelu puklo staklo, mobitel se nije mogao pokrenuti odnosno na njemu se nije mogla uspostaviti nikakva veza.

Tužiteljica se nije mogla sjetiti kada je točno kupila predmetni mobitel i koliko ga je platila s obzirom na podatke iz računa koji je priložen u spisu.

24. Iskaz tužiteljice sud je prihvatio kao detaljan, uvjerljiv i životan u dijelu da joj je u opisanoj dinamici predmetne nezgode od njezinih osobnih stvari uništen mobilno telefon i progresivne naočale, odnosno da zbog nastalih oštećenja više nije mogla iste koristiti, kako to proizlazi i iz fotografija naočala i mobilnog telefona na listu 15,16 i 18 spisa.

25. Iz računa za mobilni telefon na listu 17 spisa proizlazi da je njegova cijena 1.298,00 kn i da je račun izdan 4. listopada 2018., a to znači da je telefon u vrijeme nezgode bio star skoro godinu i pol dana, pa sud primjenom odredbe čl. 223. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) od zatraženog iznosa 199,08 eur za uništeni mobilni telefon, sud ocjenjuje osnovanim zahtjev u iznosu od 100,00 eur, a u ostalom dijelu za iznos od 59,27 eur zahtjev je odbijen kao neosnovan. Pritom valja navesti da to što je prema od u računu naznačene cijene telefona tužiteljica platila konačno iznos od 1,20 eur, nije od utjecaja na dosuđenu, jer je notorno da se za postojeće pretplatničke povlastice kod određenog teleoperatera uređaj kod istog može dobiti po simboličnoj cijeni, ali isto tako ne znači i da tužiteljica za novi mobilni telefon nakon štetnog događaja nije morala platiti punu cijenu.

26. Također je notorno da progresivne naočale imaju veću cijenu od prosječnih naočala za dalekovidnost ili kratkovidnost, pa s obzirom da je tužiteljica tijekom iskaza navela da su progresivne naočale te koje nosi, a da su iste takve iskrivljene u štetnom događaju i zbog toga dalje ne upotrebive, sud je primjenom odredbe čl 223. st. 1. ZPP, a uzevši u obzir da su u vrijeme nezgode naočale bile stare oko godinu, ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev za uništene naočale u iznosu od 150,00 eur, a u ostalom dijelu za iznos od 49,08 eur zahtjev odbio kao neosnovan.

27. Tužiteljica smatra da joj pripada naknada neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 7.132,00 eur (neimovinska šteta 6.900,00 eur + tuđa pomoć 232,00 eur) umanjeno za nesporno isplaćeni iznos 1.725,40 eur ili ukupno 5.406,60 eur sa zateznim kamatama od završetka liječenja 1. studenoga 2020. do isplate, Pored tog iznosa tužiteljica zahtijeva i naknadu za uništene naočale i mobilni telefon ukupno 358,35 eur sa zateznim kamatama od štetnog događaja 3. siječnja 3020. do isplate.

27.1. Pravičnu novčanu naknadu zbog posljedica ozljeđivanja u štetnom događaju s osnove neimovinske štete te naknadu za tuđu pomoć sud je ocijenio osnovanom u ukupnom iznosu od 5.832,00 eur, pa je nakon umanjenja za nesporno isplaćeni iznos ukupne naknade od 1.725,40 eur, tuženik dužan isplatiti tužiteljici daljnji iznos od 4.106,60 eur, a za preostali zatraženi iznos od 1.300,00 eur valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

27.2. Odluka o zateznim kamatama na iznos od 2.057,19 eur (3.782,60 eur u tužbi umanjeno za nesporno plaćenih 1.725,40 eur) teku od završetka liječenja 1. studenoga 2020. do isplate, jer sukladno odredbi čl. 1103. ZOO i shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci broj Rev 373/2022 od 29. studenoga 2022., zatezne kamate na taj dio osnovane su od podnošenja tužbe.

Na ostali povećani dio tužbenog zahtjeva od 2.049,41 eur, sukladno ranije spomenutom stavu VsRh zatezne kamate teku od 15. studenoga 2023. do isplate

28. Od zatraženog iznosa 358,35 eur za uništene stvari (mobilni uređaj i naočale) zahtjev je osnovan u iznosu od 250,00 eur, a u ostalom dijelu za iznos od 108,35 eur tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan. Zatezne kamate na dosuđeni iznos sukladno odredbi čl. 1086. ZOO teku od nastanka štete 3. siječnja 2020 do isplate

29. Odluka o stopi zatezne kamate temelji na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi čl. 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa).

31. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po ovlaštenom punomoćniku - odvjetniku i to za sastav tužbe prema Tbr. 7/1 100 bodova, za pristup na pet ročišta 12.4.2021., 29.11.2022., 1.7.2024., 23.10.2024. i 4.6.2025. prema Tbr. 9/1 100 bodova za svako, za sastav četiri podnes3.11.2020., 9.9.2022., 15.11.2023. i 17,12,2024. prema Tbr. 8/1 100 bodova za svaki, za sastav četiri podneska 28.3.2023., 23.5.2023., 13.12.2023. i 21.1.2025. prema Tbr. 8/3 25 bodova za svaki, za pristup na ročište 12.9.2023. prema Tbr. 9/2 50 bodova i za pristup na ročište za objavu presude 30. lipnja 2025. prema Tbr. 9/3 50 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 eur (s paušalom) iznosi 2.400,00 eur, uvećano za 25% PDV 600,00 eur čemu valja dodati sudske pristojbe na tužbu 43,93 eur i na presudu 50,09 eur ili ukupno 3.093,18 eur.

32. Sukladno tužiteljičinom uspjehu u sporu u odnosu na osnovu 100% te visinu tužbenog zahtjeva u omjeru od 75,6 % tužiteljica je u sporu uspjela u omjeru od 87,8 % sukladno kojem joj je odmjeren parnični trošak 2.715,81 eur čemu valja pribrojiti i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,16 eur, koji je bez obzira na konačni uspjeh tužiteljice bio potreban za vođenje parnice, tako da je tužiteljici konačno odmjeren parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.113,97 eur.

33. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 15.9.2020, 10.11.2020., 24.2.2022.,24.5.2022., 3.10.2022., 8.12.2022., 28.4.2023., 14.9.2023., 23.7.2024.25.2.2025., jer nisu bili potrebni za vođenje parnice. Nije joj priznat ni trošak pristupa na ročište 22.4.24., jer je isto odgođeno pisanim putem, te joj nije priznat ni trošak pristupa vještaka dr Franić i dr BC na ročište u iznosu od 66,36 eur, jer je taj trošak po nalogu suda platio tuženik.

34. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po ovlaštenom punomoćniku - odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu prema Tbr. 8/1 100 bodova, za pristup na pet ročišta 12.4.2021., 29.11.2022., 1.7.2024., 23.10.2024. i 4.6.2025. prema Tbr. 9/1 100 bodova za svako, za sastav tri podneska 13.4.2023., 17.11.2023. i 27.1.2025. prema Tbr. 8/1 100 bodova za svaki, za pristup na ročište 12.9.2023. prema Tbr. 9/2 50 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 eur (s paušalom) iznosi 1.900,00 eur, uvećano za 25% PDV 475,00 eur ili ukupno 2.375,00 eur.

34. Sukladno tuženikovom uspjehu u sporu u omjeru od 12,2% tuženiku je odmjeren parnični trošak 289,75 eur. S obzirom da tuženik provedenim kombiniranim vještačenjem kao i prigovorima na nalaz i mišljenja medicinskih vještaka nije dokazao svoje tvrdnje iste troškove sud im nije odmjerio, osim troška pisane dopune nalaza i mišljenja dr. BC i dr. Miljenka Franića od 3.12.2024. kojim su objedinili posljedice tegoba tužiteljice sa kiruruško-psihijatrijskog aspekta, pa im je taj trošak u iznosu od 100,00 eur odmjeren i konačni trošak tuženika je 389,75 eur.

35. Kada se prebije odmjereni trošak tužiteljice 3.113,97 eur s odmjerenim troškom tuženiku 389,75 eur, tuženik je u obvezi naknaditi tužiteljici parnični trošak 2.724,22 eur.

36. Odluka o zateznim kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 153. st. 1. ZPP-a.

U Zagrebu, 30. lipnja 2025.

Sutkinja

Boška Pavičić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude i rješenja.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika