Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: K-1078/2025-8

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda, Ivani Milički, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirjane Kovačić-Kavaj, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog ČN, zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-672/2025 od 29. travnja 2025. godine, nakon održane javne rasprave 30. lipnja 2025. godine, u prisutnosti zamjenika OKDO-a u Zagrebu Mirka Rimca i braniteljice po službenoj dužnosti optuženog, odvjetnice Vladimire Pirović Papić, dana 30. lipnja 2025. godine objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Temeljem članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; u daljnjem tekstu: ZKP/08)

    u t v r đ u j e  s e

    da je:

    optuženi AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i A rođene Z, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, državljanin Republike Hrvatske, konobar i strojobravar, pismen, sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlen, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, služio vojsku u Rijeci, bez vojnog čina, neodlikovan, kazneno osuđivan, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi kazneni postupak,

    - 7. travnja 2025. oko 4,50 sati, u [adresa], u stanju psihičkog poremećaja shizofrenije, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojeg djelovanja niti upravljati vlastitim postupcima, u nakani nepripadnog stjecanja tuđih pokretnih stvari, ušao u prostoriju sa bankomatima u sklopu poslovnice "Zagrebačke banke" d.d. te uporabom tjelesne snage otvorio vrata metalnog ormarića sa elektroinstalacijama, nakon čega je uporabom tjelesne snage otvorio vrata drvenog ormarića veličine 34,5 x 50 x 110 cm te uporabom neutvrđenog predmeta otvorio vrata na metalnom ormariću – sefu, odakle je uzeo i za sebe zadržao uređaj marke "Reiner", model "741", na kojem je naljepnica sa natpisom " [adresa] Zagrebačka banka ", više raznih ključeva za cilindrične brave i više općih uplatnica, oštetivši time trgovačko društvo Zagrebačka banka d.d. za novčani iznos od 740,11 eura,

    - dakle, u neubrojivom stanju obijanjem da dođe do stvari iz zatvorenih prostora, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugom s ciljem da je protupravno prisvoji,

    - čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv imovine

    – teškom krađom – opisano u članku 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; u daljnjem tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 229. stavak 1. KZ/11, u vezi s člankom 24. KZ/11.

    II. Temeljem članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećena Zagrebačka banka d.d. se sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

    III. Temeljem članka 554. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08, nužni izdaci optuženog te nužni izdaci i nagrada braniteljice po službenoj dužnosti padaju na teret proračunskih sredstava.

    r i j e š i o  j e

    IV. Temeljem članka 554. stavak 1. ZKP/08 i članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine broj 76/14) određuje se prisilni smještaj optuženog ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina Č i A rođene Z, rođenog **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sada u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, državljanina Republike Hrvatske, u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    Obrazloženje

    1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog ČN, a zbog protupravnog djela zakonskog obilježja kaznenog djela iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavak 1. KZ/11.

    2. Oštećena Zagrebačka banka d.d. postavila je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 740,11 eura (list 130-137 i 191-196 spisa).

    3. Prije početka rasprave, a sukladno odredbi članka 552. stavak 2. ZKP/08, stalni sudski vještak psihijatar prof. dr. sc. Darko Marčinko u svom nalazu i mišljenju naveo je da je optuženi raspravno nesposoban, te da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja, kao i da temeljem svega navedenog savjetuje, a u cilju zaštite njegovog zdravlja, prisilno psihijatrijsko liječenje. Slijedom navedenog, rasprava je održana u odsutnosti optuženog sukladno odredbi članka 552. stavak 4. ZKP/08.

    4. Budući da optuženi nije raspravno sposoban, smatra se da poriče osnovanost optužbe sukladno odredbi članka 552. stavak 4. ZKP/08.

    5. Tijekom dokaznog postupka pročitana je i pregledana službena zabilješka o dojavi I. Policijske postaje Zagreb sa izvješćem od 07. travnja 2025. godine, osim dijelova koji sadrže obavijesti građana policiji, uz priložene fotografije (list 8-16 spisa), zapisnik o očevidu od 07. travnja 2025. godine (list 19-22 spisa), kriminalističko-tehničko izvješće od 07. travnja 2025. godine (list 23-24 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 01643281 od 07. travnja 2025. godine (list 28-29 spisa), zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta od 07. travnja 2025. godine (list 30 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 01466635 od 07. travnja 2025. godine (list 31-32 spisa), zapisnik o vraćanju privremeno oduzetih predmeta od 07. travnja 2025. godine (list 33 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 01643280 od 07. travnja 2025. godine (list 34-35 spisa), izvješće I. Policijske postaje Zagreb povodom pregleda video nadzora od 07. travnja 2025. godine (list 36-41 spisa), medicinska dokumentacija KBC Rijeka za okrivljenog (list 78-104 spisa), te nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof. dr. sc. Darka Marčinka od 22. travnja 2025. godine (list 112a-112f spisa), koji sudski vještak je i ispitan na raspravi (list 198 i 200 spisa), te je na raspravi reproducirana snimka video nadzora, te su pročitani izvadak iz kaznene evidencije za optuženog (list 139-141 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije za optuženog (list 137-138 spisa).

    6. U svojoj obrani, iznesenoj kod Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, a što je sukladno odredbi članka 552. stavak 4. ZKP/08 pročitano i reproducirano na kraju dokaznog postupka, optuženi je naveo da nije počinio ono što mu se stavlja na teret. Potom je naveo da je to napravljeno kod Erste banke, a da njemu šefovi nisu dali zdravstveno niti mirovinsko, te da on nije bio tamo gdje je djelo počinjeno, da stvari nisu otuđene, da on nije prijavljen u Zagrebu, osim što ima neku porodicu u Zagrebu, već da je prijavljen u Rijeci pa da kako je on onda mogao počiniti djelo u Zagrebu jer kako je on mogao iz Rijeke doći u Zagreb te se radi o lažnim teorijama. Nadalje je naveo da kako je on to mogao počiniti kad nije mogao, a odmah je sankcioniran, došao je Ž te je on rekao onako kako je, a to je da je to našao u banci.

    7. Iz službene zabilješke o dojavi i priloženih fotografija na listu 8-16 spisa razvidno je da je Sokol d.o.o. 07. travnja 2025. godine u 04,56 sati dojavio da se oglasio provalni alarm na adresi Zagrebačke banke u [adresa], te da su policijski službenici dolaskom na mjesto tražene intervencije zatekli zaštitara tvrtke Sokol security, kao i da su vizualnim pregledom objekta Zagrebačke banke od strane policijskih službenika uočena oštećenja. Nadalje je razvidno da je pregledom uže zone mjesta događaja na adresi [adresa] u poslovnici "Snogoo store" u 04,59 sati uočen NN muškarac, za kojeg je kasnije utvrđeno da se radi o optuženom, kraj kojeg je uočena platnena torba.

    8. Iz zapisnika o očevidu, kriminalističko-tehničkog izvješća te zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta i pripadajućih potvrda je razvidno da se na mjestu događaja u [adresa], nalazi prostorija sa bankomatima, kao i da se kroz vrata ulazi u prostoriju u kojoj su na stropu i zidovima postavljene kamere video nadzora i senzor pokreta, a da se u lijevom bočnom zidu prostorije nalazi prolaz u manju prostoriju u kojoj su uz zid nasuprot postavljena dva metalna ormarića sa elektro- instalacijama, te da se ormarić, koji je postavljen na udaljenosti od desnog bočnog zida 24 cm na visini 26 cm, veličine 26 x 10 x 10 cm, zatiče otvorenih i oštećenih vrata. Nadalje je razvidno da se pregledom vrata uočava mehaničko oštećenje unutarnjeg zaokretnog zasuna mehanizma brave u vidu savijanja metala prema van, te da iz kućišta ormarića prema podu visi više kablova i sklopova električne instalacije, dok su na podu uočeni komadi plastike. Nadalje je razvidno da je na lijevom bočnom zidu nasuprot, tj. od sporednih ulaznih vrata za djelatnike banke, na visini 130 cm od poda, postavljen metalni sef sa šifrarnikom, veličine 20 x 23 x 10 cm, te se vrata sefa zatiču otvorena, dok se na zaokretnom zapornom zasunu uoči mehaničko oštećenje u vidu savijanja metala, te je na gornjoj gumenoj brtvi kućišta sefa na udaljenosti 8,5 cm od lijevog ruba i na lijevoj gumenoj brtvi na visini 4,5 cm od donjeg ruba iste, uočeno mehaničko oštećenje u vidu utisnuća i mehaničko oštećenje u vidu struganja metala dužine 0,7 cm. Potom je razvidno da je uz zid nasuprot, bliže desnom bočnom zidu, postavljen drveni ormarić, veličine 34,5 x 50 x 110 cm na kojem se vrata osiguravaju sa cilindričnom bravicom, koja su zatečena otvorena i oštećena, te je pregledom zaokretnog zapornog zasuna bravice uočeno mehaničko oštećenje u vidu savijanja metala istoga, dok su na vanjskoj strani krila ugrađena dva otvora, od kojih je iznad lijevog otvora natpis "potvrda primitka", a iznad desnog otvora "potvrđeni originali naloga", a u unutrašnjosti ormarića na gornjoj polici pričvršćena je metalna ploča koja se zatiče prazna, dok se na donjoj polici pronalazi metalni dio okvira za umetanje uplatnica.

    8.1. Nadalje je razvidno da su od optuženog, između ostalog, privremeno oduzeti uređaj marke Reiner, sa naljepnicom [adresa] Zagrebačka banka, okrugli uređaj, privjesci s ključevima, i to metalnim, za cilindrične brave i magnetnim, te šest općih uplatnica, kao i metalno svrdlo dužine 10 cm, promjera 0,5 cm, s time da su uplatnice, metalni i crni uređaj, te svi privjesci i ključevi vraćeni službeniku oštećene Zagrebačke banke d.d.

    9. Iz na raspravi reproducirane snimke video nadzora, te pročitanog pripadajućeg izvješća i priležećih fotografija, razvidno je da je počinitelj snimljen sa dvije kamere, odnosno, da je snimljen ulaz u poslovnicu i sam događaj unutar poslovnice. Nadalje, vidljivo je da je muškarac sjeo u prostoriju, da bi u jednom trenutku otišao do bankomata, pokraj kojih se nalazi metalna kutija pričvršćena na zid, koju je fizičkom snagom pokušao iščupati sa zida, u čemu nije uspio pa odlazi iz prostora i vraća se kasnije te pokušava otvoriti prijenosni ormarić koji je kablom i utičnicom povezan sa strujom u zidu pa ne uspijeva i odlazi iz tog prostora, u koji se više puta vraća pa ponovnim dolaskom odlazi do mjesta gdje se nalaze dvije kutije sa prekidačima na visini od 30 cm od poda, koje pokušava otvoriti fizičkom snagom, te uspijeva na jednom od prekidača, ali ponovno napušta prostor te se u dva navrata vraća do istih, a potom se vraća u jednom trenutku te odlazi do staklene stijenke koja se nalazi sa lijeve strane od bankomata, te u jednom trenutku sa rukom ponovno pomiče montiranu kutiju koju je prethodno dirao, a koja se nalazi nasuprot bankomata te u jednom trenutku istu vuče prema sebi i okreće je na način da prednji dio iste spušta prema podu, a potom trga zadnju stranu iste, odnosno, nasilno je otvara te iz iste vadi bijele papire, plavu kutiju i metalnu kutiju povezanu sa kablom, nakon čega zadnju stranicu kutije vraća na prvobitno mjesto, potom kutiju podiže te je vraća u prvobitno stanje na način da se ne vidi što je prethodno radio. Nadalje, vidljivo je da jedan dio stvari koje je uzeo iz navedene kutije baca u koševe za smeće koji se nalaze ispod bankomata, dok drugi dio, odnosno, plavu kutiju i metalnu kutiju, stavlja u jaknu koju je po dolasku bacio na pod. Nadalje, u 04:39:30 sati isti ponovno dolazi u prostor te potom sa podesnim predmetom koji ima kod sebe pokušava ponovno otvoriti manju kutiju na zidu pa kako u navedenom ne uspijeva, odlazi do prekidača koji su se nalazili na visini od 30 cm od poda te jednu potom nasilno otvara te iz istog vuče kabel, nakon čega ponovno odlazi do kutije na zidu na visini od 150 cm od poda te istu uspijeva otvoriti, nakon čega, a kada je otvorio vratašca, po unutrašnjosti istu pregledava rukom te potom odlazi, a vratašca navedene kutije ostaju otvorena, da bi u 04:43:50 sati napustio prostor, s time da je muškarac naknadno zatečen i priveden te je utvrđeno da se radi o optuženom ČN, što je razvidno i iz sačinjenih fotografija prilikom pregleda snimke, kao i iz snimke reproducirane na raspravi.

    10. U pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka prof. dr. sc. Darka Marčinka (list 112a-112f spisa) navedeno je u bitnome da medicinska dokumentacija Klinike za psihijatriju Rijeka pokazuje da se optuženi godinama liječio pod dijagnozom shizofrenije, a ranije i štetne uporabe alkohola, kao i da se radi o teškim i kroničnim psihijatrijskim smetnjama. Nadalje se navodi da je tijekom vještačenja optuženi u kontaktu psihomotorno napet, afektom i raspoloženjem disforično diskongruentan, da mu je misaoni tijek formom dijelom disociran, u sadržaju floridni psihotični simptomi unatoč tome što prima terapiju (Zyprexa i Normabel). Potom se navodi da optuženi negira halucitorna proživljavanja, te da negira bilo koji oblik mogućeg agresivnog ponašanja u budućnosti prema nekom iz okoline, kao i da opisuje da nije trošio preporučenu psihijatrijsku terapiju u predmetnom periodu. Potom se navodi da je vještak verificirao psihijatrijsku dijagnozu kod optuženog tijekom predmetnog perioda, i to shizofreniju, s time da je ranije kao dijagnoza navedena i štetna uporaba alkohola. Potom se navodi da je u podlozi shizofrenije distorzija u doživljaju realnosti temeljem nerealnih psihotičnih ideja i razmišljanja, koje su u jačoj formi, kao i da je optuženi u predmetnom periodu prema opisu prekinuo s uzimanjem psihijatrijske terapije na način da je došlo do jačeg psihičkog pogoršanja te poticanja impulzivnog i dezinhibiranog ponašanja sa štetnim posljedicama u interpersonalnim odnosima pa da sukladno tome, a uzevši u obzir oštećenja sub-sistema ličnosti u sferi morala, mentalizacije, identiteta i karaktera, optuženi u predmetnom periodu nije bio u mogućnosti optimalno vladati svojom voljom i nagonima. Nadalje se navodi da je vještak mišljenja da je optuženi u trenutku počinjenja djela imao pogoršanje psihičkog stanja te da je bio neubrojiv, odnosno, da je njegova sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje tempore criminis bila u kategoriji neubrojivosti, što je direktna posljedica visoke razine disfunkcionalnog funkcioniranja i jakih distorzija u doživljaju realnosti, a sve temeljem deficita više dimenzija ličnosti i problema neliječene psihoze, što je potvrđeno forenzičnim razgovorom i psihometrijskom evaluacijom. Potom se navodi da u periodu kada je počinio terećeno djelo kod optuženog je postojao distres akutiziranog stanja psihičkog distresa te da je stoga postojao jači poremećaj afektivno-kognitivnog procesuiranja, što je u konačnici stvorilo model disfunkcionalnog te maladaptivnog ponašanja te kompromitiranih funkcija psihičkog uvida te kritičnosti, što je dovelo da počinjenja djela. Nadalje se navodi da je potrebno psihijatrijsko liječenje, te da vještak svakako preporuča mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, što je potrebno radi stabiliziranja psihičkog stanja te sprečavanja počinjenja novih djela, uz naglasak da se jedino kroz proces kontinuiranog liječenja, pod nadzorom, može smanjiti rizik da optuženi u budućnosti počini neko od prekršajnih/ili kaznenih djela. Na raspravi je sudski vještak naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja, te da temeljem svega navedenog savjetuje, a u cilju zaštite njegovog zdravlja, prisilno psihijatrijsko liječenje optuženog. Nadalje je isti precizirao pisani nalaz i mišljenje na način da je predložio da se u ovom postupku izrekne prisilni smještaj sukladno odredbi članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba o duševnim smetnjama budući i dalje postoji opasnost da bi optuženi u slučaju da ne bude konstantno liječen mogao počiniti novo pa i teže kazneno djelo.

    11. U ovom postupku nije sporno da je dana 07. travnja 2025. godine oko 04,50 sati u Zagrebu, IIica 38, muškarac počinio tešku krađu na štetu Zagrebačke banke d.d. na način da je uporabom tjelesne snage otvorio vrata metalnog ormarića sa elektroinstalacijama, pa je potom uporabom tjelesne snage otvorio vrata drvenog ormarića veličine 34,5 x 50 x 110 cm, te je potom uporabom neutvrđenog predmeta otvorio vrata na metalnom ormariću–sefu, a što je razvidno iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu, kao i iz reprodukcije snimke video nadzora. Također nije sporno da je muškarac uzeo i za sebe zadržao uređaj marke "Reiner", model "741", na kojem je naljepnica sa natpisom " [adresa] Zagrebačka banka", više raznih ključeva cilindrične brave i više općih uplatnica, čime je Zagrebačka banka d.d. oštećena za iznos od 740,11 eura, što je potvrđeno potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta i pripadajućim zapisnicima o privremenom oduzimanju predmeta, te zapisnicima o vraćanju privremeno oduzetih predmeta, kao što isto proizlazi iz reproducirane snimke video nadzora i pripadajućeg izvješća i fotografija.

    12. Sporno je da li je navedeno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela teške krađe u stanju neubrojivosti počinio upravo optuženi, koji u svojoj obrani spori da je bio predmetnog jutra u Zagrebu, već da je u Rijeci i da on nikako nije mogao počiniti to djelo.

    12.1. Naime, iako optuženi poriče da je uopće bio na mjestu događaja, upravo je on zatečen po policijskim službenicima 07. travnja 2025. godine nekoliko minuta nakon što je predmetno djelo počinjeno, i to u blizini mjesta događaja, odnosno, u objektu "Snogoo shop", koji objekt se nalazi u neposrednoj blizini prostorije sa bankomatima vlasništvo Zagrebačke banke d.d. Nadalje je u postupku nesporno utvrđeno da su od optuženog od strane policije prilikom uhićenja privremeno oduzeti, između ostalih, i predmeti koji su otuđeni, a koji su vlasništvo oštećene banke, te koji su u konačnici vraćeni banci, dakle, predmeti navedeni u činjeničnom opisu optužnice, iz kojih dokaza je sud nedvojbeno utvrdio da je upravo optuženi taj koji je počinio terećeno djelo, koje utvrđenje suda je još dodatno potvrđeno i samom reprodukcijom snimke video nadzora i fotografijama, a iz čega je vidljivo da je upravo optuženi muškarac koji je predmetnog jutra počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela teške krađe na štetu Zagrebačke banke d.d. na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužnice, tako da je obrana optuženog cijenjena nevjerodostojnom jer je suprotna svim izvedenim dokazima, te je očito usmjerena na izbjegavanje odgovornosti za počinjeno djelo.

    13. Dakle, svi izvedeni dokazi upravo ukazuju na to da je optuženi svojim radnjama ostvario obilježja protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške krađe jer je isti obijanjem, a uporabom neutvrđenog predmeta, otvorio vrata na metalnom ormariću i iz njega uzeo i za sebe zadržao predmete pobrojane u činjeničnom opisu optužnice, dakle, isti je u neubrojivom stanju obijanjem da dođe do stvari iz zatvorenih prostora, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da je protupravno prisvoji.

    13.1. Kao što je već ranije navedeno, sud je obranu optuženog cijenio nevjerodostojnom i usmjerenom na izbjegavanje odgovornosti za terećeno djelo jer je ista u potpunosti suprotna svim izvedenim dokazima, dok su prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni pročitani pisani dokazi, čiju vjerodostojnost nitko nije osporavao.

    14. Proanaliziravši i ocijenivši sve provedene dokaze, svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je našao neprijeporno utvrđenim da je optuženi u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavak 1. KZ/11, te da postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženog u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

    15. Optuženi je, kao što to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra prof. dr. sc. Darka Marčinka, osoba koja boluje od shizofrenije, u podlozi koje je distorzija u doživljaju realnosti temeljem nerealnih psihotičnih ideja i razmišljanja, koje su u jačoj formi, s time da je optuženi u predmetnom periodu prema opisu prekinuo s uzimanjem psihijatrijske terapije na način da je došlo do jačeg psihičkog pogoršanja te poticanja impulzivnog i dezinhibiranog ponašanja sa štetnim posljedicama u interpersonalnim odnosima pa da sukladno tome, a uzevši u obzir oštećenja sub-sistema ličnosti u sferi morala, mentalizacije, identiteta i karaktera, optuženi u predmetnom periodu nije bio u mogućnosti optimalno vladati svojom voljom i nagonima. Nadalje je vještak naveo da je mišljenja da je optuženi u trenutku počinjenja djela imao pogoršanje psihičkog stanja te da je bio neubrojiv, odnosno, da je njegova sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje tempore criminis bila u kategoriji neubrojivosti, što je direktna posljedica visoke razine disfunkcionalnog funkcioniranja i jakih distorzija u doživljaju realnosti, a sve temeljem deficita više dimenzija ličnosti i problema neliječene psihoze, što je potvrđeno forenzičnim razgovorom i psihometrijskom evaluacijom. Potom se navodi da u periodu kada je počinio terećeno djelo kod optuženog je postojao distres akutiziranog stanja psihičkog distresa te da je stoga postojao jači poremećaj afektivno-kognitivnog procesuiranja, što je u konačnici stvorilo model disfunkcionalnog te maladaptivnog ponašanja te kompromitiranih funkcija psihičkog uvida te kritičnosti, što je dovelo da počinjenja djela. Dakle, prema nalazu i mišljenju vještaka optuženi je tempore crimins bio neubrojiv.

    16. Nadalje, što se tiče subjektivnih elemenata protupravnog djela, iz gore navedenog nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je optuženi bio neubrojiv u vrijeme počinjenja protupravnog djela, slijedom čega je isključena njegova krivnja za protupravno postupanje te mu se ne može izreći kazna sukladno članku 24. KZ/11, pa će se prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo, postupiti prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

    16.1. Odredbom članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine boj 76/14) određeno je da će sud u kaznenom postupku odredit prisilni smještaj neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost, mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti potrebno njezino liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

    16.2. Vještak psihijatar prof. dr. sc. Darko Marčinko je predložio da se izrekne prisilno psihijatrijsko liječenje, odnosno, prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu sukladno odredbi članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, koje liječenje je potrebno radi sprečavanja počinjenja novih, pa i težih, kaznenih djela, dakle, uz naglasak da se jedino kroz proces kontinuiranog liječenja, pod nadzorom, može smanjiti rizik da optuženi u budućnosti počini novo kazneno djelo.

    16.3. Slijedom navedenog ispunjeni su zakonski uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženog u psihijatrijsku ustanovu iz članka 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

    16.4. Uzimajući u obzir sve gore izneseno, sud je temeljem članka 554. stavak 1. ZKP/08 utvrdio da je optuženi u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi s člankom 228. stavak 1. KZ/11, te je stoga odredio njegov prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu trajanju od 6 (šest) mjeseci, sukladno članku 51. stavak 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

    16.5. Iako je oštećeni dostavio u spis račune iz kojih su vidljivi troškovi popravka oštećenja koja su nastala počinjenim djelom i troškovi servisa, u ukupnom iznosu od 740,11, eura, za koji iznos je oštećena banka oštećena počinjenim djelom, sud je uputio oštećenog sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u parnicu budući je odredbom članka 158. stavak 2. ZKP/08 propisano da sud u presudi kojom okrivljenika proglašava krivim može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomično, a za ostatak ga uputiti u parnicu, a u ovom postupku nije donesena osuđujuća presuda, već utvrđujuća presuda budući je optuženi tempore criminis bio neubrojiv pa ne može biti kriv, slijedom čega imovinskopravni zahtjev nije mogao biti dosuđen.

    17. U odnosu na troškove kaznenog postupka, sud je primijenio odredbu članka 554. stavak 1. ZKP/08 koja propisuje da će u presudi kojom je utvrđeno da je optuženi u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela, uz određivanje prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu, izreći da troškovi kaznenog postupka, kao i nužni izdaci i nagrada branitelja po službenoj dužnosti, padaju na teret proračunskih sredstava.

    Zagreb, 30. lipnja 2025. godine

    Sudac:

    Ivana Milički

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud. Oštećeni može pobijati presudu u odluci o imovinskopravnom zahtjevu.

    DNA:

    1. OKDO-u Zagreb na broj KO-DO-672/2025

    2. optuženom- putem Uprave Zatvora u Zagrebu

    3. braniteljici po službenoj dužnosti optuženog – Vladimira Pirović Papić, odvjetnica

    4. oštećenom trgovačkom društvu - Zagrebačka banka d.d., Pravni poslovi, Zagreb, Samoborska 145

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.