REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
Ovr-90/2025-2
(ranije Ovr-30/2025)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Zagrebu po sucu tog suda Tini Jakupak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja APEX INSTAR d.o.o. Zagreb, Ulica Viktora Kovačića 16, OIB: 42674921151 zastupano po punomoćniku Ivi Farčiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja ARENA CENTAR ZAGREB d.o.o. Zagreb, Ulica Vice Vukova 6, OIB: 83997642580, zastupano po punomoćniku Emi Marušić, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja – privremena mjera, izvan ročišta, dana 30. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja kao neosnovan, koji glasi:
„1. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, a koja se temelji na tvrdnji predlagatelja osiguranja da je na štetu predlagatelja osiguranja kao podzakupnika iz Ugovora o podzakupu površine u Arena centru za autopraonicu Br. AP1/2013 učinjena povreda ugovornih odredbi a za koju je odgovoran protivnik osiguranja, te da predlagatelj osiguranja ima legitimni pravni interes zahtjevati od Suda da u odnosu na protivnika osiguranja utvrdi prethodno opisanu povredu te da utvrdi obvezu protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja koje proizlaze iz učinjene povrede, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
kojom se zabranjuje protivniku osiguranja poduzimati bilo kakve zahvate ili radnje usmjerene na uklanjanje ili, od predlagatelja osiguranja, oduzimanja posjeda autopraonice koju je predlagatelj osiguranja, sukladno Ugovoru o podzakupu površine u Arena centru za autopraonicu Br. AP1/2013, izgradio na površini od 375 m2, u podzemnom parkiralištu u Arene centra, Zagreb, Ulica Vice Vukova 6 na etaži -1, te se zabranjuje protivniku osiguranja da na bilo koji način ometa predlagatelja osiguranja u posjedu prethodno opisane autopraonice, u vidu zahvata usmjerenih na isključenje ili onemogućavanje predlagatelju osiguranja pristupa komunalnim uslugama, te uslugama dostave električne energije.
2. Ova privremena mjera se određuje u trajanju do pravomoćnog završetka parničnog postupka koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu između predlagatelja osiguranja kao tužitelja te protivnika osiguranja kao tuženika.
3. Nalaže se protivniku osiguranja nadoknadit predlagatelju osiguranja troškove ovog postupka osiguranja.“
II Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi protivniku osiguranja trošak ovog postupka u iznosu od 250,00 EUR, sve u roku 8 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem predložene privremene mjere dana 18. veljače 2025., zajedno sa tužbom u predmetu ovoga suda P-613/2025. U prijedlogu predlagatelj osiguranja navodi da je s protivnikom osiguranja 6. rujna 2013. sklopio Ugovor o podzakupu za autopraonicu. Ugovor je sklopljen na razdoblje od 10 godina. Vlasnik nekretnine koja je predmet Ugovora o podzakupu je protivnik osiguranja, dok je predlagatelj osiguranja u predmetnoj nekretnini obavljao djelatnost autopraonice. Protivnik osiguranja je predlagatelju osiguranja uputio dopis od 31. prosinca 2024., koji dopis je predlagatelj osiguranja zaprimio 2. siječnja 2025., a kojim dopisom je predlagatelj osiguranja obaviješten o isteku predmetnog ugovora. Predlagatelj osiguranja je pozvan ukloniti predmetnu autopraonicu odnosno površinu u zakupu vratiti protivniku osiguranja u stanju kakvom je površinu zaprimio. U prijedlogu predlagatelj obrazlaže status protivnika osiguranja na način da je protivnik osiguranja prilikom sklapanja ugovora imalo ulogu posrednika odnosno društvo ARENA CENTAR upravljanje d.o.o. je osnovano i postojalo isključivo kao upravitelj imovine protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja detaljno obrazlaže postupak vezano za ishođenje projektne dokumentacije i ishođenja lokacijskih, građevinskih i drugih dozvola kao i što opisuje propuste podzakupodavca, ovdje protivnika osiguranja, odnosno razloge ne obnavljanja ugovornog odnosa o zakupu. Nadalje, predlagatelj obrazlaže kako je prednik protivnik osiguranja povrijedio ugovornu obvezu iz Ugovora o podzakupu površine u Arena Centru za autopraonicu br. AP1/2013 koji je sklopio s predlagateljem, a izvršenje koje obveze je predlagatelj legitimno očekivao. S tim u vezi, predlagatelj navodi da je onemogućen u poduzimanju radnji povrata zakupljenog prostora uz stanje u kojem ga je primio i to iz razloga koji je prouzročen od strane podzakupnika iz Ugovora o podzakupu, a čiji pravni slijednik je ovdje protivnik osiguranja. Predlagatelj predloženom privremenom mjerom smatra da je učinio vjerojatnim postojanje nenovačane tražbine prema protivniku, a koja se temelji na činjenici da je na štetu predlagatelja kao podzakupnika učinjena povreda ugovornih odredbi, a za koju je odgovoran protivnik. Predlagatelj navodi da postoji mogućnost nastanka nenadoknadive štete jer je za vrijeme trajanja Ugovora o podzakupu u prostor autopraonice protivnik osiguranja ugradio željezni potporni stup zbog narušene statike građevine. U prilog svojih navoda predlagatelj osiguranja je dostavio povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo predlagatelja, dopis protivnika od 31. prosinca 2024., sporazum o uvjetnom nastanku zakupa u Arena Centru za autopraonicu br. AP1/2013, povijesni izvadak iz sudskog registra za protivnika osiguranja, Ugovor o podzakupu površine u Arena Centru za autopraonicu br. AP1/2013, Ugovor o zakupu, Ugovor o podjeli troška električne energije i korištenja mreža, Offer nr. 64/2013, proračun konstrukcije za mehaničku otpornost i stabilnost s prilozima, fotografije autopraonice.
2. U nastavku postupka predlagatelj osiguranja navodi kako je zaprimio daljnji dopis protivnika od 28. veljače 2025. kojim se najavljuje prekid opskrbe električnom energijom u predmetnu autopraonicu te navodi ukoliko bi do istog došlo postoji ozbiljan rizik od smrzavanja vode u uljnom separatoru, što bi moglo dovesti do pucanja spremnika i istjecanja značajne količine uljem kontaminirane vode direktno u odvodni sustav. U prilog dostavlja dopis protivnika od 28. veljače 2025.
3. U odgovoru na prijedlog za određivanje privremene mjere od 14. ožujka 2025. protivnik osiguranja stavlja prigovor stvarne nenadležnosti, prigovor naznake tražbine za koju se predlaže osiguranje te ističe kako se nisu stekle pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine iz čl. 346. Ovršnog zakona. Protivnik osiguranja ukazuje da predlagatelj nije jasno naveo tražbinu koju želi osigurati, trajanje predložene mjere te nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. Protivnik osiguranja predlaže da, ukoliko bi sud odredio predloženu mjeru da odredi jamčevinu kao uvjet za određivanje privremene mjere.
4. U ovom postupku ovaj sud donio je rješenje broj Ovr-30/2025-6 od 17. ožujka 2025. kojim je odbio prijedlog predlagatelja.
5. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske rješenjem broj Pž-1620/2025-2 od 29. travnja 2025. ukinuo je rješenje ovog suda i vratio predmet na ponovni postupak.
6. U ponovljenom postupku ovaj sud postupio je prema uputi višeg suda.
7. Prijedlog za određivanje privremene mjere je neosnovan.
8. Ovršnim zakonom ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24. dalje OZ) propisana je nadležnost za određivanje privremene mjere, kao i pretpostavke za određivanje iste.
9. Prema članku 340. OZ-a određena je mjesna nadležnost na način da je propisano da prije pokretanja parničnoga ili kojega drugoga sudskog postupka o tražbini koja se osigurava, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom mjesno je nadležan sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu. Za provedbu privremene mjere mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za provedbu ovrhe (stavak 1). Nakon pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred kojim je postupak pokrenut. Ako to okolnosti pojedinoga slučaja opravdavaju, i u tomu se slučaju prijedlog može podnijeti sudu iz stavka 1. ovoga članka (stavak 2.).
10. Prema članku 21. OZ-a u postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno dok na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovršnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.
11. Stvarna nadležnost za postupke osiguranja propisana je člankom 292. OZ-a: općinski sudovi nadležni su određivati i provoditi osiguranje, osim ako zakonom to nije povjereno kojem drugom sudu, dok su trgovački sudovi nadležni određivati i provoditi osiguranje u predmetima u kojima bi bili nadležni za odlučivanje o predmetu spora u skladu s pravilima parničnog postupka o nadležnosti trgovačkih sudova.
12. Prema odredbi članka 34.b Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. dalje ZPP) trgovački sud je nadležan za postupanje po tužbi radi utvrđenja ništetnosti ugovora, kao i ugovorne obveze proizašle iz ugovora o podzakupu, kao u konkretnom slučaju, pa je stoga, sukladno citiranim zakonskim odredbama, nadležan i za određivanje privremene mjere.
13. Prema članku 341. OZ-a propisano je da privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
14. Tužitelj tužbom traži i deklaratornu pravnu zaštitu, utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi ugovora, utvrđenje da se nalazi u mirnom posjedu i utvrđenje da tuženik nije ispunio sve odredbe ugovora. U takvom slučaju, prema shvaćanju višeg suda, mogu se odrediti samo tzv. regulacijske privremene mjere jer se samo tom vrstom mjera privremeno uređuje sporni pravni odnos među strankama. U povodu deklaratornog zahtjeva može nastati potreba privremenog uređenja odnosa između stranaka te je moguće, odrediti tzv. regulacijsku privremenu mjeru iz članka 347. stavka 2. OZ-a, kojom je propisano da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Za određivanje regulacijskih mjera trebaju biti ispunjene pretpostavke iz članka 347. stavka 2. OZ-a. Opća pretpostavka -vjerojatnost postojanja konkretnog spornog odnosa između stranaka kao objekta osiguranja te jedna od alternativnih pretpostavki: a) ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete; b) ako je to nužno radi sprječavanja nasilja ili c) ako je to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.
15. U konkretnom predmetu predlagatelj je naznačio nenovčanu tražbinu – „koja se temelji na tvrdnji predlagatelja osiguranja da je na štetu predlagatelja osiguranja kao podzakupnika iz Ugovora o podzakupu površine u Arena centru za autopraonicu Br. AP1/2013 učinjena povreda ugovornih odredbi, a za koju je odgovoran protivnik osiguranja, te da predlagatelj osiguranja ima legitimni pravni interes zahtijevati od Suda da u odnosu na protivnika osiguranja utvrdi prethodno opisanu povredu te da utvrdi obvezu protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja koje proizlaze iz učinjene povrede“.
16. Svrha postupka osiguranja jest osiguranje predlagateljeve tražbine pa bez obzira na vrstu tražbine, predlagatelj osiguranja se mora pozvati na postojanje neke svoje tražbine da bi se onda upravo ta tražbina i mogla osigurati, budući da je jedina svrha privremene mjere osiguranje točno određene predlagateljeve tražbine.
17. Tražbina označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. t. 1. OZ-a). Dakle, predmet tražbine sastoji se u izvršenju određene činidbe, odnosno određenom davanju, činjenju, nečinjenju ili trpljenju pa tražbina predstavlja određenu činidbu koja mora biti moguća, dopuštena, određena, odnosno odrediva (čl. 269. Zakona o obveznim odnosima - Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23) ; dalje: ZOO).
18. Slijedom pojma tražbine, utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe, zabrana ometanja mirnog posjeda predlagatelja, utvrđenje da nisu ispunjene ugovorne obveze, utvrđenje mirnog posjeda, što proizlazi iz sadržaja tužbenog zahtjeva u postupku koji se kod Trgovačkog suda u Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P-613/2025, ne predstavlja tražbinu već građanskopravni zahtjev za utvrđenje mirnog posjeda odnosno neispunjenja i ništetnosti. Stoga nije moguće privremenom mjerom urediti odnos među strankama, kada postoji spor oko postojanja ili nepostojanja određenog pravnog odnosa, ako iz toga ne proizlazi kakva konkretna tražbina, jer je svrha privremene mjere osiguranje ostvarenja tražbine. Budući da predlagatelj (tužitelj) ne traži neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje, nego utvrđenje, taj zahtjev predlagatelja osiguranja ne predstavlja tražbinu. Osim toga, valja reći da nenovčana tražbina na utvrđenje nije kondemnatorna već deklaratorna. S tim u vezi valja reći da je u konkretnom slučaju riječ o deklaratornoj tužbi kojom se pravna zaštita iscrpljuje donošenjem presude, kojom se u slučaju pozitivnog ishoda za predlagatelja osiguranja (tužitelja) prihvaća tužbeni zahtjev na utvrđenje, to nema tražbine koja bi se ostvarivala u ovršnom postupku prema ocijeni ovog suda.
19. Prema čl. 347. OZ-a za određivanje regulacijskih mjera trebaju biti ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a, a to su vjerojatnost postojanja konkretnog spornog odnosa između stranaka kao objekta osiguranja (opća pretpostavka) te alternativne pretpostavke: a) ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete b) ako je to nužno radi sprječavanja nasilja ili c) ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.
20. Opća pretpostavka za određivanje regulacijske mjere je vjerojatnost postojanja spornog pravnog odnosa kao objekta osiguranja, a pored te opće pretpostavke treba biti ispunjena i druga pretpostavka - nužnost uređenja pravnog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
21. Shvaćanje je ovog suda da cilj regulacijskih mjera nije rješavanje spora među strankama već osiguranje konkretnog odnosa iz kojeg mogu proizlaziti tražbine koje se mogu prisilno ostvariti. Nenovčana tražbina predlagatelja usmjerena je utvrđenje (ništetnost ugovornih odredbi, mirnog posjeda, neispunjenje ugovora), u kojem slučaju je opravdano, ne i nužno očekivati, ukoliko se utvrdi ništetnost, povrat primljenog ili druga zakonom propisana posljedica pa je zaključak ovog suda da je sredstvo osiguranja tražbine, u vidu zabrane uklanjanja autopraonice, nepodobno za osiguranje konkretne nenovčane tražbine predlagatelja, jer se predloženom mjerom ne postiže svrha osiguranja pravne koristi koju predlagatelj legitimno očekuje u parničnom postupku kao posljedicu odluke suda o utvrđenju.
22. S tim u vezi predlagatelj možda je učinio vjerojatnim postojanje spornog odnosa između stranaka, kako to utvrđuje viši sud u ukidnom rješenju, međutim ne i nužnost uređenja spornog odnosa. Samo podnošenje tužbe sudu ukazuje na formalno postojanje prve pretpostavke iz čl. 347. OZ-a, međutim ne i faktično. Naime, kao tražbinu koja se osigurava je određeno „povreda ugovornih odredbi“, a ne pravo koje bi mogla steći uspješnim okončanjem parničnog postupka, pa stoga nije ostvarena pravozaštitna podobnost predložene privremene mjere.
23. Ovdje valja istaknuti da sam predlagatelj u svom prijedlogu iznosi da će vrlo vjerojatno protivnik osiguranja (kao vlasnik) preuzeti posjed objekta, kao i činjenica da su i predlagatelj i protivnik osiguranja svjesni činjenice da je predmetni objekt, za kojeg se traži zaštita privremenom mjerom, nezakonit. U ovom postupku osiguranja ovaj sud neće i ne može provoditi pravo, koje bi inače bilo provedivo, ako to pravo proizlazi iz djela koje je počinila osoba koja to pravo traži, a koje sud smatra dovoljno protudruštvenim da opravda odluku suda kojom odbija provesti to pravo.
24. Ne manje bitno za ovaj postupak i samo određivanje i postojanje tražbine valja reći da je Ugovor o podzakupu sklopljen 6. rujna 2013. na rok od 10 godina. S tim u vezi sam predlagatelj, ali i ovaj sud, utvrđuje da je ugovor prestao istekom roka pa označavanje tražbine kao „povreda ugovornih odredbi“, u postupku za određivanje osiguranja privremenom mjerom je promašeno budući je ugovor istekao još 2023., godinu i pol prije prijedloga u ovom postupku. U odnosu na tripartitni Sporazum o uvjetnom nastavku zakupa od 28. svibnja 2013. valja reći da je isti sklopljen prije samog Ugovora i da je čl. 1.2. među ostalim određeno da će ukoliko prestane ugovor o zakupu (između Trigranit Lanište d.o.o., sada ovdje protivnik osiguranja i Arena Centar Upravljanje d.o.o.), prestati i ugovor o podzakupu (između predlagatelja osiguranja i Arena Centar Upravljanje d.o.o.). Društvo Arena Centar Upravljanje d.o.o. prestalo je postojati brisanjem iz sudskog registra uslijed pripajanja 2021. godine. Pravni slijednik istog je RADAR PROJEKT d.o.o. Ako nema više jedne od ugovornih strana, kao što je ovaj sud to utvrdio uvidom u sudski registar, onda niti ugovor ne egzistira, osim ako predlagatelj ne dokaže drugačije. Tijekom ovog postupka predlagatelj osiguranja nije dokazao da li je i na koga je prešao ugovor o podzakupu (prestankom društva ujedno i ugovorne strane Arena Centar Upravljanje d.o.o.) odnosno tripartitni sporazum: na ovdje protivnika osiguranja ili na pravnog slijednika uslijed pripajanja.
25. Uz sve navedeno predlagatelj ističe da će za istoga nastati nepopravljiva šteta, kao jednu (od dvije) od pretpostavki iz čl. 347. OZ-a, zbog nemogućnosti povrata investicije ukoliko bi protivnik osiguranja preuzeo posjed objekta. Ovaj sud navodi kako je ovaj navod neosnovan, ekonomski gledajući paušalan jer svoje navode predlagatelj ne opravdava ekonomskim pokazateljima koji bi potvrdili takve navode (neto dobit / troškovi ulaganja). Stoga ih sud ocjenjuje paušalnima budući je malo vjerojatno da predlagatelj nije ostvario povrat investicije u 12 godina poslovanja na prometnoj lokaciji u gradu Zagrebu pa s tim u vezi sud ocjenjuje da navedena pretpostavka nije ispunjena.
26. U odnosu na ostale pretpostavke: ako je mjeru nužno odrediti radi sprječavanja nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud upućuje na utvrđenja ovog suda iz t. 21., 22., 23. i 25. ovog obrazloženja. Pacta sunt servanda. Temeljem za sada dostupnih podataka predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje nasilja ili da je potrebno osigurat red. Iz podataka dostupnih u spisu sud utvrđuje da predlagatelj nije dokazao da bi protivnik osigurana rušiti/ukloniti predmetni objekt. Osim toga, predlagatelj nije postavio zahtjev za naknadu štete (nemogućnost povrata investicije), a navodi vezano za isticanje ulja u odvodni sustav je čisto manipuliranje u svrhu ishođenja privremene mjere. Naime, ukoliko je predlagatelju poznato da bi došlo do štete u vidu izlijevanja ulja u odvodni sustav, a sve radi isključenja električne energije, predlagatelj je taj koji je dužan spriječiti nastalu štetu postupanjem na zakonom predviđen način za opasne tvari poput ulja budući je još 2. siječnja 2025. zaprimio dopis zakupodavca. Uz navedeno, životno je logično da će protivnik osiguranja kao vlasnik trgovačkog centra u kojem se nalazi predmetna autopraonica naći izlaz da spriječi svaki vid nasilja.
27. Na osnovi činjenica navedenih u prijedlogu radi osiguranja nenovčane tražbine i priloženih dokaza za te činjenice, sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja učinio postojanje spora (jer je podnio tužbu ovom sudu), ali nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine odnosno nije učinio vjerojatnim da predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu odnosno da bi predlagatelj pretrpio štetu u vidu, kako sam navodi nemogućnosti ostvarenja povrata investicije ili da je navedeno potrebno radi sprječavanja nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.
28. Tužbenim zahtjevom predlagatelj osiguranja traži utvrđenja, ali ni u tužbi niti u prijedlogu za određivanje privremene mjere ničim ne dokazuje svoj posljednji mirni posjed autopraonice, niti predlaže provođenje dokaza na tu okolnost. Također, predlagatelj ne dokazuje činjenice vezano za navodno usklađenje autopraonice s zakonskom regulativom.
29. Iz dokaza dostavljenih uz prijedlog sud je utvrdio kako je protivnik osiguranja pozvao predlagatelja osiguranja na uklanjane autopraonice iz razloga jer je Ugovor o zakupu istekao, a sukladno navedenom ugovoru stranke su ugovorile da se predmet zakupa vrati u stanje sukladno ugovoru, a sve po isteku trajanja ugovora. S tim u vezi, sud za sada zaključuje da predlagateljeva obveza uklanjanja autopraonice proizlazi iz preuzete ugovorne obveze.
30. Sud ocjenjuje da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine da se utvrdi njegov mirni posjed, niti tražbine da se zabrani protivniku smetanje tog posjeda do usklađenja autopraonice sa zakonskim propisima, a niti tražbine za utvrđenje povrede ugovora koji je istekao. Isto tako nije učinio vjerojatnim da bi protivnik spriječio ostvarenje bilo koje druge tražbine koja čini tužbeni zahtjev.
31. S obzirom da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da su u cijelosti ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 347. OZ-a, to je sud odbio prijedlog predlagatelja osiguranja i odlučio kao u izreci. Suprotno mišljenju predlagatelja, ovaj sud je stava da bi određivanje privremene mjere u konkretnom slučaju zadržavanjem trenutnog faktičnog stanja možda dalo predlagatelju osiguranja bolju pregovaračku poziciju. Međutim, sud je isto tako stava da navedeno ne bi riješilo cjelokupni spor stranaka, koji je moguće riješiti ne samo u sporu pred sudom, već i međusobnim pregovorima.
32. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155. i 164. Zakona o parničnom postupku, a prema vrijednosti tužbenog zahtjeva odnosno privremene mjere i određenom zahtjevu protivnika osiguranja za naknadu troškova. Protivnik osiguranja je uspio u cijelosti stoga je sud obračunao trošak protivnika osiguranja kako je zatraženo. Visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena je temeljem Tbr. 7., 8., 9.,11., 48. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, u daljnjem tekstu OT), porez na dodanu vrijednost obračunat je prema Tbr. 46. OT i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13 i dalje.). Vrijednost predmeta spora je označena od strane tužitelja u e-komunikaciji u parničnom predmetu sa 10.000,00 EUR.
33. Protivnik osiguranja je podneskom kojim daje odgovor na prijedlog, zatražio trošak ovog postupka i to za odgovor na privremenu mjeru iznos od 400,00 EUR uvećano za PDV 25%. Sud je protivniku osiguranja priznao i odredio trošak sastava odgovora na prijedlog u iznosu od 200,00 EUR (100 bodova po 2,00 EUR) budući je taj trošak bio nužan u ovom postupku (za VPS: 10.000,00 EUR), uvećano za PDV 25% sveukupno 250,00 EUR. Slijedom iznijetog sud je odlučio kao u točki II rješenja.
Zagreb, 30. lipnja 2025.
SUDAC
Tina Jakupak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, a žalba se podnosi ovome Sudu (u tri (3) primjeraka ukoliko stranke nisu u e-komunikaciji).
DNA:
1. predlagatelju osiguranja po pun.
2. protivniku osiguranja po pun.
3. kalendar pravomoćnosti -15 dana