Povrv-401/2022-14

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja Hep elektre d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB 43965974818, kojeg zastupa punomoćnica Jelena Šarić, odvjetnica u Splitu, protiv tužene HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane glavne rasprave i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnice tužitelja SF, odvjetničkog vježbenika, na ročištu radi objave dana 30. lipnja 2025.;

p r e s u d i o  j e

I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave br. Ovrv-5539/2021 od 21. rujna 2021. Ante Šuška, javnog bilježnika u Splitu, u dijelu kojim se nalaže tuženoj u roku od 8 dana isplatiti tužitelju novčanu tražbinu u iznosu od 219,10 EUR sa zateznom kamatom koja na iznose

- od 61,73 EUR teče od 10. prosinca 2020.

- od 76,49 EUR teče od 22. travnja 2021.

- od 72,91 EUR teče od 22. svibnja 2021.

- od 7,96 EUR teče od 10. prosinca 2020.

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

II Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave br. Ovrv-5539/2021 od 21. rujna 2021. Ante Šuška, javnog bilježnika u Splitu, u dijelu kojim se tuženoj nalaže u roku od 8 dana platiti tužitelju glavnicu u iznosu od 0,09 EUR s kamatom od 10. prosinca 2020. i trošak ovršnog postupka u iznosu od 66,36 EUR sa zateznom kamatom koja teče od donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

III Nalaže se tuženoj, u roku od 8 dana, naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 199,65 EUR sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Javnobilježničkim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Ovrv- 5539/2021 od 21. rujna 2021. određena je ovrha kojom se nalaže ovršenici, ovdje tuženoj, podmiriti glavno novčano potraživanje ovrhovoditelja, ovdje tužitelja u iznosu od 219,20 EUR/ 1.651,54 kn sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svake pojedine tražbine, kao i trošak ovršnog postupka u iznosu od 66,36 EUR/ 500,00 kn sa zateznom kamatom koja teče od donošenja rješenja o ovrsi, a sve temeljem nepodmirene novčane tražbine za isporučenu uslugu električne energije.

2. Dana 8. listopada 2021. zaprimljen je prigovor tužene, stoga je sud rješenjem br. Povrv-401/2022 od 13. srpnja 2022. stavio pobijano rješenje o ovrsi izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha uz ukidanje provedenih radnji, a postupak je nastavljen po pravilima parničnog postupka.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom javnobilježničkog rješenja o ovrsi, izvoda iz poslovnih knjiga tužitelja od 28. srpnja 2021., prigovora tužene i računa tužitelja za utuženo razdoblje.

4. Tužitelj je zatražio naknadu troška postupka.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Tužena u prigovoru, odnosno odgovoru na tužbu od 8. listopada 2021. ne čini spornim obvezno-pravni odnos stranaka niti osporava vrijednost isporučene električne energije u utuženom razdoblju, odnosno pojedine mjesečne tražbine i datume njihovih dospijeća, ali tvrdi i u žalbi od 1. kolovoza 2022. ponavlja kako je podmirila sporno potraživanje, stoga je valjalo utvrditi osnovanost visine tužbenog zahtjeva.

7. Odredbom iz čl. 9. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO), propisano je kako je sudionik obveznog odnosa dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje, a vjerovnik je na temelju obveze ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, dok je dužnik dužan ispuniti je u cijelosti, kako to propisuje odredba iz čl. 65. st. 1. ZOO.

8. Odredbom iz čl. 461.a st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako je u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga tužitelj dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka rješenja kojim je ukinut platni nalog iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za njihovo utvrđenje, dok je prema odredbi iz st. 4. istog članka tuženik to dužan uraditi u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska iz st. 3.

9. Pregledom javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave br. Ovrv-5539/2021 od 21. rujna 2021., izvoda iz tužiteljevih poslovnih knjiga od 28. srpnja 2021. i računa broj 2201156444-210420-5 od 30. travnja 2021. i broj 2201156444-201120-7 od 24. studenog 2020., razvidno je kako tužitelj tereti tuženu kao kupca za nepodmirenu uslugu električne energije u iznosu od 219,20 EUR/ 1.651,54 kn sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svake pojedine tražbine i to na iznos od 61,73 EUR/ 465,13 kn teče od 10. prosinca 2020., na iznos od 76,49 EUR/ 576,34 kn teče od 22. travnja 2021., na iznos od 72,91 EUR/ 549,32 kn teče od 22. svibnja 2021., na iznos od 7,96 EUR/ 60,00 kn teče od 10. prosinca 2020., a na iznos od 0,09 EUR/ 0,75 kn teče od 10. prosinca 2020.

10. Odredbom iz čl. 30. st. 1. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (Narodne novine broj 85/15, dalje Opći uvjeti) propisana je obveza krajnjeg kupca da je kao vlasnik građevine ili dijela građevine, koji prenese vlasničko pravo na novog vlasnika, dužan u roku od 30 dana od dana promjene vlasništva obavijestiti operatora sustava i opskrbljivača električne energije o nastaloj promjeni te podnijeti operatoru sustava zahtjev za raskid ugovora o korištenju mreže i opskrbljivaču zahtjev za raskid ugovora o opskrbi krajnjeg kupca, a novi vlasnik dužan je u istom roku podnijeti zahtjev za sklapanje novih ugovora, uz predočenje odgovarajuće isprave o promjeni vlasništva.

11. Slijedom iznijetog, nedvojbeno je utvrđeno kako je MF sklopio s tužiteljem ugovor o opskrbi električnom energijom kojim su utvrđena njihova prava i obveze, a pravni prednik tužene evidentiran u poslovnim knjigama tužitelja kao kupac pod posebnom šifrom. Također je utvrđeno kako je tužena naslijedila suprugovu ostavinu za cijelo, stoga je u odnosu na stan u [adresa] stekla pravo vlasništva, ali i obvezu podmirenja tužiteljeve usluge isporuke električne energije za tu nekretninu. U svom odgovoru na tužbu od 1. prosinca 2022. osporava osnovu potraživanja uz obrazloženje kako nije u obvezi plaćanja, jer se predmetna tražbina odnosi na električnu energiju koja je isporučena novim vlasnicima nekretnine u [adresa], odnosno nakon sklapanja njihovog kupoprodajnog ugovora 19. listopada 2018., a s tim u vezi prilaže i vlasničke listove. Međutim, iznesene činjenice nisu od odlučnog značaja u ovoj pravnoj stvari, jer citirana odredba iz Općih uvjeta jasno propisuje kako je prethodni vlasnik dužan obavijestiti opskrbljivača o nastalim promjenama radi raskida njihovog obveznopravnog odnosa. Dakle, tužena je bila dužna u roku od 30 dana od prestanka vlasništva obavijestiti tužitelja o nastalim promjenama, ali o tome ne prilaže nikakav dokaz niti što spominje na tu okolnost, što jasno ukazuje kako nije postupila na propisan način, uz dodatak kako nema dokaza da su kupci nekretnine obavijestili tužitelja o vlasničkim promjenama. Suprotno tome, iz stanja u spisu proizlazi da tužena nije obavijestila tužitelja ni o smrti supruga, stoga je jasno i logično da je u vrijeme spornog potraživanja 2021. u tužiteljevoj evidenciji upravo pokojni MF bio zaveden kao kupac te obveznik podmirenja isporuke električne energije za stan u [adresa].

12. U skladu s ovako utvrđenim činjeničnim stanjem prigovor tužene o promašenoj pasivnoj legitimaciji i neosnovanosti tužbe drži se neutemeljenim, unatoč činjenici da je prodala stan prije nastalog potraživanja i da je prema svemu tužiteljeva usluga isporučena trećim osobama kao vlasnicima. U svakom slučaju, tužitelj je dokazao postojanje obvezno-pravnog odnosa između parničnih stranaka u vrijeme nastanka sporne tražbine, što znači da tužba ima valjano zakonsko uporište u citiranim odredbama iz čl. 9. i 65. st. 1. ZOO. Visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz gore označenog računa i izvoda tužitelja, uz napomenu kako tužena nije posebno prigovorila na tu okolnost, a do zaključenja prethodnog postupka nije dostavila račun ili kakav drugi dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je predmetno potraživanje podmireno u cijelosti ili barem dijelom, što je bila dužna u skladu s citiranim odredbama iz čl. 461. a ZPP, jer se radi o sporu male vrijednosti. Što se tiče prigovora zastare, za navesti je kako prema odredbi iz čl. 232. st. 1. toč. 1. ZOO tražbina naknade za isporučenu električnu energiju zastarijeva za jednu godinu od kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Kako je najstarija tužiteljeva tražbina dospjela na naplatu 17. kolovoza 2021., predmetna tužba od 11. svibnja 2022. zaprimljena je u zakonom propisanom roku od godine dana, tako da je i ovaj prigovor neosnovan i proizvoljan.

13. Slijedom iznijetog, predmetno novčano potraživanje s osnove nepodmirene usluge isporučene električne energije je osnovano, stoga je platni nalog sadržan u pobijanom ovršnom rješenju valjalo održati na snazi, ali ne u cijelosti, već u odnosu na glavnicu u iznosu od 58,24 EUR/438,80 kn sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svake pojedine tražbine, odnosno od 24. rujna 2021. na iznos od 38,24 EUR/ 288,10 kn, od 22. listopada 2021. na iznos od 0,47 EUR/ 3,57 kn, od 23. studenog 2021. na iznos od 4,93 EUR/ 37,13 kn te od 18. kolovoza 2021. na iznos od 14,60 EUR/ 110,00 kn, a sve u skladu i na način propisan odredbama iz čl. 29. st. 1. i 2. ZOO (Narodne novine broj 114/22 i 156/22), radi čega je odlučeno kao u točki I izreke presude.

14. U odnosu na dio glavnog potraživanja u iznosu od 0,09 EUR/0,67 kn, zahtjev nije bilo moguće prihvatiti, stoga je u tom dijelu platni nalog valjalo ukinuti. Naime, radi se o uglavničenoj kamati na nepodmirena novčana potraživanja, pri čemu je za dodati kako se tek nakon ispunjenja glavne obveze zatezna kamata osamostaljuje i obračunava po apsolutnom iznosu, a kako ovdje glavna obveza očito nije ispunjena, to tužitelj nije mogao uglavničiti zateznu kamatu, već je samo zatražiti od dana kada je tužena dospjela u zakašnjenje. Pored toga, platni nalog je ukinut i u odnosu na trošak ovršnog postupka, jer se ovršni postupak po prigovoru tužene nastavio kao parnični i jedinstveni postupak pa je o tužiteljevom trošku trebalo odlučiti jednom odlukom. Presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tijeku postupka, uz napomenu kako zatezna kamata na dosuđeni trošak jedinstvenog postupka teče od donošenja prvostupanjske presude, dok je po platnom nalogu na ovršni trošak tekla od donošenja rješenja o ovrsi.

15. S obzirom na ishod postupka i u skladu s odredbom iz čl. 154. st. 1 ZPP, tužitelj ima pravo na naknadu troška za zastupanje po punomoćnici kojoj pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u vrijednosti od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 8. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023), koji je valjalo uvećati za 25 % PDV, trošak javnobilježničke nagrade za izdavanje rješenja o ovrsi u iznosu od 12,44 EUR i trošak sudske pristojbe ove odluke u iznosu od 13,27 EUR. Dakle, tuženoj je naložena naknada tužiteljevog troška postupka u iznosu od 150,71 EUR sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. ZOO, kako je i odlučeno u točki III izreke presude.

Split, 30. lipnja 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužitelja

-tuženoj