REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2806/24-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice TZB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica TZ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 30. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica TZB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. MZ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1962. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 15. travnja 1993. do njegove smrti 21. kolovoza 2014.

Obrazloženje

1. Predlagateljica TZB podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. MZ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. MZ živjela u izvanbračnoj zajednici od 1991. do njegove smrti, a kojoj je rođeno zajedničko dijete MZB, **.**.2005.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka IZ i KZ.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list (list 4) sud je utvrdio da je pok. MZ umro **.**.2014.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 26-27) sud je utvrdio da nije bila u braku.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. MZ (list 28-29) sud je utvrdio da je bio u braku sa GZ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1101/87 od 3. veljače 1988. te u braku sa ŽZ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-292/93 od 15. travnja 1993.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 3. prosinca 2024. (list 6) sud je utvrdio da je prijavljena od 29. svibnja 1973. do danas na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. MZ (list 5) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 17. rujna 1992. do dana smrti, **.**.2014. na adresi [adresa].

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba poslovni broj O-7288/14 od 23. ožujka 2015. (list 9-12), koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. MZ utvrđeni kao zakonski nasljednici izvanbračna supruga TZB i djeca mlt. MZB i ŠZ.

13. Iz iskaza predlagateljice TZB sud je utvrdio da je pok. supruga upoznala 1987. ili 1988., on je tada bio podstanar, porijeklom iz mjesta Senkovci kod Podravske Slatine. Došao je živjeti kod predlagateljice 1990. ili 1991., u stan koji je njezino vlasništvo, 2005. rodila im se kćer MZB, a mislili su da neće dobiti dijete s obzirom da je kćer rodila dok je imala 39 godina. Zajedno su brinuli o kćeri. Dijelili su sve zajedničke financije, išli zajedno na ljetovanja, a zajedno su živjeli bez prekida sve do suprugove smrti. Suprug je radio na Velesajmu. Svakih 6 mjeseci išao je na kontrolu i imao je problema s krvi i urinom te je početkom veljače otišao na bolovanje, a dobio je rak na plućima te je u kratkom roku i preminuo u kolovozu 2014. Suprug je sve do zadnjeg dana bio kod kuće, nakon što je otišao na pretrage u bolnicu gdje ga je vozio sanitet tu je i ostao, u bolnici ga je posjećivala i brinula o njemu, nakon svega par dana u bolnici je i preminuo. Organizirala je i platila trošak pogreba, s time da je dio pomoći dala suprugova firma. Za vrijeme zajedničkog života kod njih su kratko vrijeme bili i suprugovi roditelji o kojima su brinuli. Suprug je imao iz prethodnog braka sina ĐZ, a kada su se upoznali on joj je rekao da je bio u braku i da je razveden. Njegov sin ĐZ, dok je bio mlađi, znao je dolaziti kod njih i prespavati, a od kada je suprug preminuo o njegovom sinu više ne zna ništa, zadnje ga je vidjela na ostavini gdje su se dogovorili oko podjele imovine iza pokojnog supruga. Suprug je bio i u još jednom braku prije nego što je bio u braku gdje je dobio sina, u tom braku nije dobio djecu. Znao ju je pitati da bi se vjenčali ako bi to njoj nešto značilo, govorila mu je da joj to nije bitno, da nije bitno da imaju papir, već da je bitna njihova zajednica i njihov odnos, kako provode zajednički život.

14. Iz iskaza svjedoka IZ sud je utvrdio da je susjed predlagateljice i pok. MZ u [adresa], gdje je doselio tijekom 2008. ili 2009., s time da je dolazio još ranije, jer su u tom stanu živjeli njegovi baka i djed. Tako je viđao predlagateljicu i pokojnog još prije nego se doselio, a nastavio ih je viđati zajedno sve do smrti pok. MZ. Poznato mu je da su njih dvoje živjeli zajedno i imali su zajedničko dijete. Znali bi se susresti u zgradi i popričati. Nije znao da nisu bili u braku, a izgledali su kao svaki drugi bračni par. Nisu mu poznati nikakvi detalji o njihovom zajedničkom životu, kao niti detalji oko smrti pokojnog. Predlagateljica mu je rekla da je pokojni preminuo i vidio je na vratima zgrade osmrtnicu za istoga. Na pogrebu pokojnog nije bio.

15. Iz iskaza svjedoka KZ sud je utvrdio da je susjeda na adresi [adresa] gdje je doselila početkom 1989. od kada poznaje i predlagateljicu, a pok. MZ doselio se kod predlagateljice nekih godinu, dvije kasnije, tijekom rata. Njih dvoje viđala je godinama zajedno i živjeli su zajedno i imaju zajedničku kćer MZB. Poznato joj je da se pokojni razbolio i umro 2014., zna da je to bilo te godine, jer je te godine preminula i njezina majka. Viđali su se po hodnicima, nisu se posjećivali po stanovima. Iz razgovora sa njima saznala je da se nisu vjenčali, to im nije bilo niti bitno, a unatoč tome izgledali su kao svaki drugi bračni par. Viđala ih je zajedno sve do smrti pok. MZ, a znala ih je viđati i da zajedno šeću prije nego je pokojni preminuo. Pokojni je prije svoje smrti dosta oslabio i to naglo. Nije joj poznato gdje je pokojni preminuo, a nije bila niti na njegovom pogrebu, tako da joj nisu poznati niti detalji s pogreba. Nisu joj poznati nikakvi detalji o njihovom zajedničkom životu.

16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni MZ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog, a u kojoj zajednici je rođeno i zajedničko dijete, s time da je kao početak izvanbračne zajednice sud utvrdio dan rastave braka pokojnog, 15. travnja 1993. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni MZ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

20. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 30. lipnja 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci