Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: P-778/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužiteljice OB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Tamari Mušnjak Špišić, odvjetnici u Karlovcu, protiv tužene ĆB iz [adresa], sada na adresi u [adresa]. 14, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca, radi predaje u posjed, nakon glavne i javne rasprave zaključene 3. lipnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, 30. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj ĆB iz [adresa], sada na adresi u [adresa]. 14, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici OB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] preda ključ glavnog ulaza kuće na adresi [adresa], koja u zemljišnim knjigama dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište od 219 m2, kuća [adresa] od 86 m2, gospodarska zgrada [adresa], radi pristupa tavanu iste nekretnine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj ĆB iz [adresa], sada na adresi u [adresa]. 14, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici OB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 1.361,98 EUR sa zateznom kamatom od 30. lipnja 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su stranke suvlasnice, i to svaka u ½ dijela nekretnine koja u zemljišne knjige dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (313181) kčbr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište od 219 m2, kuća O. Ć od 86 m2, gospodarska zgrada [adresa]), a u naravi se radi o kući na adresi [adresa]. Nekretnina nije etažirana ali je u naravi, i sporazumom podijeljena između suvlasnika na način da tužiteljica koristi cijelo prizemlje, s ulazom iz dvorišta do garaže, prvu garažu i četvrtu drvarnu; a ugovorom s ranijim vlasnikom ĐB (i pravnim prednikom stranaka) tužiteljica je stekla i pravo zajedničkog sukorištenja dvorišta, terase, te prilaz na tavan. Kako su tuženica i njen pokojni suprug (koji je također ranije bio suvlasnik predmetne nekretnine) BB osporavali tužiteljici prilaz na tavan, između stranaka je vođen postupak pred Općinskim sudom Karlovac pod brojem P-1124/2002 (kasnije P- 1690/03) u kojem je konačnom odlukom Županijskog suda Karlovac broj Gž-1796/08 od dana 25. veljače 2009. godine naložno tuženicima (tuženoj i njenom pokojnom suprugu BB) da tuženoj predaju ključe od ulaznih vrata za tavan zgrade. U ovršnom postupku tuženici su doista i predali tužiteljici ključ od tavana, ali sada tuženica zaprječuje tužiteljici prilaz tavanu na način da zaključava glavni ulaz od zgrade (od kojeg samo ona imaju ključeve, budući tužiteljica ima svoj ulaz). Tužiteljica je nekoliko puta tražila tuženu i njenu obitelj da joj predaju ključ od ulaza, kako bi mogla ostvariti prilaz tavanu, ali to se nije dogodilo. Ovo je posebno tegobno tužiteljici jer tužena uopće ne živi u nekretnini u [adresa], pa tužena ne može čistiti dimnjak ili u slučaju bilo kakovog kvara na istom pristupiti tavanu. Stoga, tužiteljica traži sud da donese presudu kojom će naložiti tuženoj da tužiteljici preda ključ od glavnog ulaza kuće na adresi [adresa] (koja u zemljišne knjige dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (313181) kčbr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište od 219 m2, kuća O od 86 m2, gospodarska zgrada [adresa]) radi pristupa tavanu iste nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tužena osporava tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan. Tužena navodi da u ovome postupku tužiteljica traži predaju ključeva od ulaznih vrata kuće (stambenog prostora, odnosno doma) tužene, a koji pristup kući tužene, tužiteljica nikada nije imala te je, kao takav, tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan. I sama tužiteljica u tužbi navodi kako ista ima svoj ulaz, dok tužena ima svoj posebni ulaz te nema nikakve osnove tražiti ključeve od doma tužene, koja se oduvijek nalazi u samostalnom i neposrednom posjedu tužiteljice. Predmetni ulaz, za ulazak u koji tužiteljica traži predaju ključeva, predstavlja sastavni dio stana tužene koji nije zajednički dio zgrade, dok isključivo tužena izvršava vlasničke ovlasti na stanu u koji se ulazi na predmetna vrata pa nije dužna tužiteljici predati ključeve ulaznih vrata obzirom da se kroz ta vrata ulazi u njezin posebni dio nekretnine. U situaciji kada tužena izvršava vlasničke ovlasti na predmetnom stanu iz kojeg se pristupa na tavan dakle, ima valjani pravni osnov posjedovanja nekretnine, isti predstavlja njezin dom koji je nepovrediv, a kako to i proizlazi iz Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14). Svatko ima pravo na mirno uživanje vlasništva (Protokol br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (''Narodne novine - Međunarodni ugovori'', broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06). U primjeni odredbe čl. 8. Konvencije dom čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost, bez obzira na to je li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja a predmetni stan, obzirom da u njemu stanuje tužena predstavlja dom tužene. Miješanje javne vlasti jeste svaki čin državne vlasti kojim se pravo na dom ograničava ili oduzima pa tako značenje miješanja bi imala i presuda za predaju ključeva tuženikova doma, a što u konkretnom slučaju ovdje tužiteljica i traži. Dakle, naložiti tuženoj da preda ključeve svog doma tužiteljici pa da ista može nesmetano i u svako doba ulaziti u tuženikov dom (navodno radi čišćenja dimnjaka, odnosno u slučaju bilo kakvog kvara na istom, iako nikada nije čistila predmetni dimnjak ili snosila bilo kakve troškove održavanja dimnjaka), bilo bi preveliko ograničenje tuženikovog prava vlasništva za koje nema opravdanja nekim javnim ili sličnim interesom, s obzirom na svrhu u koju tužiteljica to ograničenje zahtijeva. Tužena kao jedan od suvlasnika ne može snositi sav teret načina izgradnje zgrade prema kojem nema drugog pristupa tavanskom prostoru osim kroz njezin stan, no sve to ne umanjuje obvezu tužene da omogući pristup službama za održavanje dimnjaka, a ne i tužiteljima jer je to njegova zakonska obveza koju je i do sada omogućavala i nikada nije bilo problema s dimnjakom, kvarovima na dimnjaku (kako to navodi tužiteljica) ili s čišćenjem dimnjaka. U krajnjoj liniji, s unutarnje strane tavana se ni ne može pristupiti dimnjaku radi njegovog čišćenja ili održavanja, kako to navodi tužiteljica. Obzirom na sve navedeno, tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid predmet ovog suda P-1690/2003, izvadak iz BZP za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proveo očevid na licu mjesta 13. ožujka 2025., saslušao tužiteljicu, svjedoke FB, RB, ŠB, proveo građevinsko vještačenje po 2Mpro d.o.o. Karlovac u osobi ZB. Dokaz saslušanjem tužene kao stranke nije proveden obzirom na loše zdravstveno stanje tužene.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Nije sporno da su stranke upisane kao suvlasnice, svaka u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 313181Karlovac II, i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa] (dvorište od 219 m2, kuća [adresa] od 86 m2, gospodarska zgrada [adresa]).

6. Sud je na očevidu i građevinskim vještačenjem po 2Mpro d.o.o. Karlovac u osobi ZB, utvrdio, a što je detaljno opisano u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka da se na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze dva objekta: obiteljska kuća i dvorišna zgrada koja se naslanja na kuću. Prizemni stan tužiteljice prostire se u dijelu prizemlja obiteljske kuće, a manjim dijelom (kuhinja s blagovaonicom) nalazi se u dijelu dvorišne zgrade. Ulaz u prizemni stan tužiteljice izveden je iz dvorišne zgrade pa taj stan nema direktan pristup putem glavnog ulaza i stubišnog dijela obiteljske kuće. Obiteljska kuća izvedena je tako da prizemni stan tužiteljice nema ulaz iz stubišta i ulaznog prostora te kuće. Stubište obiteljske kuže vodi do stana na 1.katu, kao i do tavanske prostorije. Na tavanskom prostoru moguće je pristupiti dimnjacima jer su vratašca svakog dimnjaka tako izvedena. Sve navedeno prikazano je na fotografijama koje su sastavni dio nalaza i mišljenja građevinskog vještaka (strana 17 do 19 spisa).

7. Dakle, predmetna nekretnina nije etažirana već je stranke podijeljeno uživaju na način da tužiteljica živi u prizemnom stanu koji se dijelom prostire u dijelu prizemlja obiteljske kuće, a manjim dijelom (kuhinja s blagovaonicom) u dijelu dvorišne zgrade, dok tužena koristi, kad je u RH obzirom živi u [adresa], stan na 1.katu obiteljske kuće. Svaki stan ima zaseban ulaz pa je ulaz tužiteljice u dvorišnoj zgradi, dok tužiteljica ima ulaz na obiteljskoj kući. Međutim, ulaz na obiteljskoj kući je jedini ulaz do tavanskog prostora kojim se dolazi stubištem koji vodi do ulaza do stana 1.katu i dalje se nastavlja do tavana.

8. Prije svega treba reći da svaki suvlasnik temeljem odredbe članka 46. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZV) ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, kao i da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakog one zahtjeve koje može staviti vlasnik.

9. U tom smislu svaki suvlasnik može tužbom zbog uznemiravanja iz odredbe članka 167. stavak ZV zatražiti zaštitu od drugog suvlasnika kada mu drugi suvlasnik onemogućuje ili bitno ograničava dogovoreni način korištenja stvari u suvlasništvu.

10. U konkretnom slučaju, stranke, odnosno njihovi pravni prednici, postigli su sporazum o korištenju nekretnine, i to u odredbi članka 3. kupoprodajnog ugovora od 13. svibnja 1994. koji u tom dijelu sadrži sporazum o načinu korištenja nekretnine koja je predmet kupoprodaje.

11. U trenutku kada je sklopljen kupoprodajni ugovor od 13. svibnja 1994. pravni prednik stranaka ĐB bio je isključivi vlasnik predmetne nekretnine te je tužiteljica SB temeljem tog ugovora stekla ½ dijela nekretnine, dok je tužena ĆB zajedno sa svojim sada pok.suprugom BB stekla preostalu ½ dijela nekretnine.

12. Kupoprodajnim ugovorom od 13. svibnja 1994. određeno je da ½ dijela SB sačinjava prizemlje s podrumom, ulaz iz dvorišta do garaže, prva garaža, četvrta drvarna, zajedničko sukorištenje dvorišta i terase, zajedničko održavanje fasade i krovišta, te prilaz na tavan za čišćenje dimnjaka, a da tavan nije predmet prodaje.

13. Kupoprodajnim ugovorom od 31. srpnja 1995. određeno je da ½ dijela ĆB i sada pok.BB sačinjava 1 kat, kompletno stubište, cjelokupni tavan, druga garaža, treća drvarna zajedničko s drugim suvlasnikom korištenja dvorišta i terase s izlazom iz kuhinje, zajedničko održavanje fasade i krovišta.

14. Dakle, prema sporazumu o načinu korištenja nekretnine tužiteljica ima pravo pristupa na tavan.

15. Građevinski vještak je mišljenja da je pristup tavanskom prostoru moguć jedino glavnim ulazom u obiteljsku kuću i onda stubištem do prvog kata pa onda stubištem do tavana. Stoga smatra da je potrebno osigurati pristup svim suvlasnicima do tavanskog prostora kako bi se moglo pristupiti svim zajedničkim instalacijama kao i dimnjacima. Na taj način omogućilo bi se redovito čišćenje tih dimnjaka pristupom unutarnjih dijelova dimnjaka kroz vratašca tih dimnjaka.

16. Tužiteljica ima ključ za vrata tavana te je na očevidu svojim ključem otključala vrata tavana. Ključ za tavanski prostor tužiteljica je ishodila u sudskom postupu ovog suda na temelju presude Županijskog suda poslovni broj Gž-1796/08-2 od 25. veljače 2009. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovca broj P- 1690/03 od 22. studenog 2006. te je naposljetku pravomoćno naloženo tuženicima (sada pok.BB i tuženoj ĆB) da jedan primjeraka ključa od ulaznih vrata za tavan predmetne zgrade predaju u posjed tužiteljici.

17. Tužiteljica u ovom postupku tvrdi da je opet onemogućena u ostvarivanju svog prava koji se sastoji od pristupa tavanu. Iako tužiteljica sada ima ključ tavanskih vrata, nema ključ od ulaznih vrata obiteljske kuće kroz koja se jedino može ući stubištem do tavana. Tužiteljica dalje navodi da tužena živi u [adresa], nakon smrti supruga i zbog svoje bolesti, rjietko dolazi u Hrvatsku pa su ulazna vrata obiteljske kuće zaključana, a do tavana se može isključivo od ulaza obiteljske kuće pa stubištem kroz obiteljsku kuću. Tužiteljica je iskazala da prolaskom kroz stubište do tavana ne bi ometala tuženu u posjedu njenog stana na 1.katu jer je stubište odvojeno od stambenog dijela te je stambeni dio tužene niti ne interesira. Pristup na tavan joj je neophodan radi čišćenja dimnjaka i pristupa instalacijama.

18. Saslušani kao svjedoci, FB, kćer tužene i RB, zet tužene iskazali su da tužiteljica nema pravo sukorištenja tavana, da tužiteljica nije nikada čistila dimnjak kroz vratašca na tavanu, a da iako je tužena u Njemačkoj, oni su uvijek tu pa tužiteljica može njih tražiti da joj omoguće pristup na tavan.

19. Svjedok ŠB iskazao je da je dobro upoznat sa cijelom situacijom od kada su tetak BB i teta ĆB kupili predmetnu kuću te kada su otišli u Njemačku, njemu su još 1996. dali ključ glavnog ulaza kako bi tužiteljici otključao glavni ulaz i omogućio joj pristup do tavana kada želi očistiti dimnjak. Svjedok je iskazao da ga tužiteljica nije nikada tražila da joj otključa radi čišćenja dimnjaka već ga je samo jednom kontaktirala kada joj se pokvario telefon, ali joj je tada rekao da to ne može riješiti preko tavana.

20. Nakon toga, tužiteljica je iskazala da je od susjeda 2023. saznala da CB ima ključ glavnog ulaza i kada ga je zvala zbog telefona, rekao joj da joj ne može dopustiti pristup na tavan jer nije dobio dozvolu tužene iz Njemačke.

21. Nakon toga, svjedok CB je iskazao da se radilo o tome da nije bilo potrebe za pristupom na tavan jer je kvar bio kod susjeda.

22. Na temelju iskaza svjedoka i tužiteljice sud je utvrdio da je tužiteljica godinama onemogućena pristupiti na tavan iako ima ključ tavanskih vrata obzirom su vrata obiteljske kuće većinom zaključena jer tužena rijetko dolazi u R Hrvatsku, a njena kćer i zet povremeno dolaze jer tu ne žive, a tužena nema svoj primjerak ključa ulaznih vrata obiteljske kuće kako bi uopće mogla doći do tavanskih vrata. Tužena nije omogućila tužiteljici pristup na tavan niti preko svjedoka CB jer je provedenim dokazima utvrđeno da niti na taj način tužiteljica nije ostvarila svoje pravo na pristup tavanu.

23. Obzirom je iz utvrđenih okolnosti jasno da tužiteljica ne može ostvariti svoje pravo na pristup tavanu ako ne može pristupiti na stubište kojim se dolazi do tavana jer je ulaz do stubišta većinom zaključan obzirom tužena ne boravi u [adresa], da se tužena nije pobrinula omogućiti tužiteljici pravovremen pristup na tavan otključavanjem ulaza obiteljske kuće putem svojih srodnika i prijatelja, to je onda valjalo usvojiti tužbeni zahtjev kojim se tuženoj naloži da tužiteljici preda primjerak ključa glavnog ulaza obiteljske kuće na predmetnoj nekretnini.

24. Neosnovano tužena smatra da bi predajem ključeva glavnog ulaza obiteljske kuće na predmetnoj nekretnine bilo povrijeđeno njeno pravo na dom.

25. Odredbom članka 8. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", - MU broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, dalje: Konvencija) je propisano da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je stavkom 2. ovoga članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

26. Obzirom na prigovor povrede prava na dom, sud je bio dužan u ovom parničnom postupku provesti test razmjernosti u okviru kojeg treba odgovoriti predstavlja li zahtjev tužiteljice radi predaje ključa ulaza obiteljske kuće tužene miješanje u pravo protustranke na poštivanje doma, teži li s njime ostvariti legitimni cilj i da li je obzirom na sve konkretne okolnosti takvo miješanje nužno u demokratskom društvu.

27. Uopće nema povrede prava na dom obzirom tužiteljica usvojenim zahtjevom neće zadirati u stambeni dio koji isključivo koristi tužena koji se nalazi iza posebnih vrata na 1.katu, a ta vrata nisu predmet tužbenog zahtjeva. Tužiteljica će se koristiti stubištem koji vode od glavnog ulaza obiteljske kuće od tavana kako bi ostvarila svoje pravo pristupa na tavan.

28. Tužiteljici pripada naknada parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP obzirom je u cijelosti uspjela u sporu.

29. Troškovi tužiteljice odmjereni su u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr7.t.1., za sastav podneska od 18.6.2024. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na ročištima 6.11.2024. i 3.6.2025. iznos od 200,00 EUR za svako ročište prema Tbr.9.t.1., za zastupanje na očevidu 13.3.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za pristup na ročište za objavu presude iznos od zatraženih 50,00 EUR prema Tbr.9.t.3., sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46, trošak izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 EUR, što ukupno iznosi 1.361,98 EUR koji iznos je naložen tuženoj isplatiti tužiteljici na ime naknade parničnih troškova sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 30. lipnja 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Tamara Mušnjak Špišić, odvjetnica u Karlovcu

2. ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca