Poslovni broj: R1-17/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, sudac Paško Bačić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HOTELI JADRAN d.d. Gradac, Jadranska 2, OIB: 18099276986, kojeg zastupa punomoćnik Pavo Novokmet, odvjetnik u Lovrić Novokmet odvjetničko društvo d.o.o. Zagreb, Heinzelova 33A, protiv protivnika osiguranja JELSA d.d. Jelsa, Jelsa 246, OIB: 51177655549, radi osiguranja novčane tražbine prethodnom mjerom, izvanraspravno, 30. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje određivanjem prethodne mjere koji glasi:

"I. Na temelju predstečajne nagodbe sklopljene pred Trgovačkim sudom u Splitu poslovni broj Stpn-59/2016 od 22. ožujka 2017., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja HOTELI JADRAN d.d., Gradac (Općina Gradac), Jadranska 2, Republika Hrvatska, OIB: 18099276986, koju isti ima prema protivniku osiguranja, JELSA d.d., Jelsa (Općina Jelsa), Jelsa 246, Republika Hrvatska, OIB: 51177655549, zastupano po predsjedniku Uprave ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu glavnice od 20.443,64 EUR, uvećana za ugovorne kamate po stopi od 5,14% koje se obračunavaju jednom godišnje linearnom metodom, određuje se

p r e t h o d n a m j e r a

1. predbilježbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja HOTELI JADRAN d.d., Gradac (Općina Gradac), Jadranska 2, Republika Hrvatska, OIB: 18099276986 na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta „MORSKA OBALA“, k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, oznake zemljišta „STOJNA KUĆA“, te k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, oznake zemljišta „MAGAZIN“, sveukupne površine 1584 m2, u vlasništvu protivnika osiguranja JELSA d.d., Jelsa (Općina Jelsa), Jelsa 246, Republika Hrvatska, OIB: 51177655549.

2. Predbilježbu će provesti Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad.

3. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja.

4. Prethodna mjera iz ovog rješenja određuje se s trajanjem do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu osigurane tražbine na temelju predstečajne nagodbe nad dužnikom JELSA dioničko društvo za hotelijerstvo, Jelsa (Općina Jelsa), Jelsa 246, OIB: 51177655549 sklopljene dana 22. ožujka 2017. godine.

II. Nalaže se protivniku osiguranja JELSA d.d., Jelsa (Općina Jelsa), Jelsa 246, Republika Hrvatska, OIB: 51177655549, zastupano po predsjedniku Uprave ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagatelju osiguranja HOTELI JADRAN d.d., Gradac (Općina Gradac), Jadranska 2, Republika Hrvatska, OIB: 18099276986 troškove postupka osiguranja u iznosu od 873,02 EUR ili 6.577,77 HRK, u roku od 8 dana."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je protiv uvodno navedenog protivnika osiguranja podnio ovom sudu prijedlog za osiguranje njegove novčane tražbine, radi određivanja prethodne mjere predbilježbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

2. U podnesenom prijedlogu od 22. veljače 2023. predlagatelj navodi da je nad protivnikom osiguranja 22. ožujka 2017. sklopljena predstečajna nagodba. Trgovački sud u Splitu da je istog dana donio rješenje pod poslovnim brojem Stpn- 59/2016, kojim se odobrava sklapanje predstečajne nagodbe. Po predstečajnoj nagodbi, predlagatelj osiguranja da ima tražbinu prema protivniku osiguranja u iznosu od 154.032,58 kn, odnosno 20.443,64 EUR te da je tražbina predlagatelja uvrštena u Grupu C.1 vjerovnika, kod koje da je način namirenja utvrđen kao „Reprogram na period od 10 (deset) godina računajući od sklapanja predstečajne nagodbe“. U odnosu na tako predviđen način namirenja, predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja da su sklopili Sporazum o otplati tražbine, kojim je predviđena isplata tražbine jednokratnom isplatom, najkasnije do 16. lipnja 2026., uvećana za ugovorne kamate po stopi od 5,14% koje se obračunavaju jednom godišnje linearnom metodom. Stoga, u odnosu na tražbinu, predstečajna nagodba da nije stekla svojstvo ovršnosti pa se dakle radi o ispravi iz članka 332. stavak 1. točka 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu: OZ), odnosno o nagodbi zaključenoj pred sudom, a u kojoj tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.

3. Protivnik osiguranja da je, nakon sklapanja predstečajne nagodbe, davanjem zajmova upitne naplativosti te plaćanjem računa za fiktivne usluge doveo do znatnog smanjenja svoje imovine. Navedeno da je, zajedno s neodgovornim korporativnim upravljanjem društva, uzrokovalo pokretanje brojnih ovrha protiv protivnika osiguranja i zalaganje većine njegove imovine, a u konačnici i podizanje kaznenih prijava protiv ranije uprave. Po završetku takvih postupaka, a i takvim vodstvom protivnika osiguranja uopće, da je sasvim upitno hoće li predlagatelj osiguranja, i u kojoj mjeri, moći naplatiti svoju tražbinu kada ona dospije. Predlagatelj osiguranja nadalje navodi da ovim prijedlogom nastoji osigurati svoju tražbinu prethodnom mjerom predbilježbe založnog prava na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja, upisanoj pri Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta „MORSKA OBALA“, k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, oznake zemljišta „STOJNA KUĆA“, te k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, oznake zemljišta „MAGAZIN“, sveukupne površine 1584 m2.

4. Predlagatelj ističe da je Trgovački sud u Splitu da stvarno i mjesno nadležan za određivanje prethodne mjere. Isto tako, navodi da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanje osiguranja prethodnom mjerom te se poziva na odredbe članka 332. stavak 1. točka 2. u vezi sa stavkom 2. OZ-a. Predlagatelj ukazuje na brojne primjere korporativnog upravljanja protivnika osiguranja koji da dokazuju vjerojatnost da, bez prethodne mjere, predlagatelj uopće neće moći naplatiti tražbinu, a pogotovo ne u cijelosti. Protivnik osiguranja da sam tvrdi da je sklapao prividne (simulirane) ugovore kako bi izvlačio imovinu iz društva. Društvo Faraon d.o.o. u stečaju Trpanj, Put Vila 1 da je pokrenulo postupak protiv protivnika osiguranja pod poslovnim brojem Povrv-62/2022. U predmetnom slučaju da se radi o prijedlogu za ovrhu, odnosno tužbi radi isplate iznosa temeljem zajma od 765.800,00 kn uvećano za redovne kamate do 31. prosinca 2021. u iznosu od 48.903,73 kn. Tužitelj da je u predmetnom slučaju pozajmio novce protivniku osiguranja, te ih potonji nije nikada vratio. Predlagatelj citira "obranu" koju je protivnik osiguranja koristio u predmetnom slučaju. Protivnik osiguranja da sam tvrdi da je uzimao zajmove koje je prosljeđivao trećim osobama, a koju činjenicu čak ni ne pokušava sakriti, već štoviše, iznosi ju kao obranu u postupku pred sudovima Republike Hrvatske.

5. Većina nekretnina protivnika osiguranja da je pod ovrhom ili zalogom. Predlagatelj tabelarno prikazuje nekretnine protivnika osiguranja i iznose svih zaloga u pojedinom ulošku, a u korist njegovih vjerovnika, te dostavlja zemljišnoknjižne izvatke za svaku pojedinačnu nekretninu navedenu u tablici, a prikazanoj na stranici 6 i 7 prijedloga pod rednim brojevima 1-5. Činjenica da se većina nekretnina protivnika osiguranja nalaze pod zalozima trećih osoba u milijunskim iznosima, da ukazuje na vjerojatnost onemogućavanja odnosno znatnog otežanja ostvarenja tražbine. S obzirom da su nekretnine koje predstavljaju znatan dio imovine protivnika osiguranja pod teretima u ukupnom iznosu većem od 50 milijuna eura, da je sasvim opravdano da predlagatelj osiguranja traži predbilježbu založnog prava na onima koje još nisu opterećene.

6. Nadalje, predlagatelj navodi kako su i drugi vjerovnici protivnika osiguranja pokrenuli ovrhe. Iz bilješke 26. uz Konsolidirane financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. (dalje u tekstu: „GFI“) da proizlazi kako su razni vjerovnici protiv protivnika osiguranja pokrenuli sporove u ukupnom iznosu od približno 14.885.000,00 kn, i to bez zateznih kamata i troškova. Ako se uzme u obzir da su po istim tim GFI-jevima poslovni prihodi protivnika osiguranja iznosili približno 21.687.000,00 kn, to da znači da se protiv protivnika osiguranja vode sporovi radi naplate iznosa koji, kad se uzmu u obzir zakonske zatezne kamate i troškovi, otprilike odgovaraju čitavom njegovom jednogodišnjem prihodu. To sve bez uzimanja u obzir ovršnih postupaka nad nekretninama protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe samo dva od takvih postupaka koji se spominju pod bilješkom 26. uz GFI, i to pod poslovnim brojem Povrv-62/2022 radi isplate iznosa temeljem zajma od 765.800,00 kn uvećano za redovne kamate do 31. prosinca 2021. u iznosu od 48.903,73 kn, u kojem postupku da je donesena prethodna mjeru iz članka 501.a ZPP-a kojom se protivniku osiguranja zabranilo raspolagati s iznosom od 903.531,44 kn odnosno 119.919,23 EUR, te postupak pod poslovnim brojem Povrv-625/2021 radi isplate iznosa temeljem zajma od 915.000,00 kn uvećano za redovne kamate do 31. prosinca 2021. u iznosu od 62.523,66 kn. Navedeni postupci i iznosi na koje glase da jasno ukazuju na činjenicu da čak i da protivnik osiguranja samo neke od njih izgubi - gubitak koji će mu biti nanesen predstavljaju stvarnu opasnost, a ne samo njenu vjerojatnost, da će predlagatelj osiguranja biti onemogućen u ostvarenju svoje tražbine.

7. Protivnik osiguranja da namjerava prodati nekretninu. Tako da je 31. siječnja 2023. objavio poziv o sazivanju Glavne skupštine protivnika osiguranja. Tako se poziva na sadržaj točke 2. dnevnog reda Glavne skupštine koju citira u prijedlogu. Upravo navedena nekretnina da je predmet ovog prijedloga za osiguranje prethodnom mjerom. Jedinu nekretninu od komercijalnog značaja koja je u njegovom vlasništvu a koju za sada nije založio, i u odnosu na koju nije pokrenuta ovrha, protivnik osiguranja sada namjerava prodati i time još više onemogućiti namirenje vjerovnika iz predstečajne nagodbe.

8. S obzirom na to da se protiv protivnika osiguranja vode postupci temeljem zajmova koje nije vratio, da se protiv njega vode ovršni postupci nad najvećim dijelom njegovih nekretnina, da je ostao još veliki broj neisplaćenih dugova po predstečajnoj nagodbi, kao i da protivnik osiguranja namjerava prodati jednu od zadnjih nekretnina koju za sada nije opteretio milijunskim iznosima, to da u ovom slučaju postoji opasnost da predlagatelj osiguranja neće moći naplatiti svoju tražbinu kada ona dospije.

9. Slijedom navedenog, a na temelju odredbi članka 331. do 335. i 337. OZ-a, predlagatelj je predložio sudu donijeti rješenje o osiguranju prethodnom mjerom, čiji je sadržaj pobliže naveden u izreci ovog rješenja.

10. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu i to: zapisnik s ročišta radi sklapanja predstečajne nagodbe nad dužnikom Jelsa d.d. Jelsa pod poslovnim brojem Stpn-59/2016 od 22. ožujka 2017., rješenje ovog suda kojim se odobrava sklapanje predstečajne nagodbe nad dužnikom Jelsa d.d. Jelsa pod poslovnim brojem Stpn-59/2016 od 22. ožujka 2017., Sporazum između društva Hoteli Jadran d.d. Gradac i društva Jelsa d.d. Jelsa od 16. lipnja 2016., izvadak iz zemljišne knjige za nekretnine upisane pri Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], podnesak protivnika osiguranja kao tuženika u predmetu Trgovačkog suda u Dubrovniku pod poslovnim brojem Povrv- 62/2022, izvatke iz zemljišne knjige za nekretnine upisane pri Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Stari Grad u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], konsolidirani financijski izvještaj protivnika osiguranja za 2021., rješenje o prethodnoj mjeri Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Povrv-62/2022 od 8. prosinca 2022., specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje Povrv-62/2022, klasa: 160-01/22-07/2, ur.broj: 08-20212-22, poziv o sazivanju glavne skupštine društva protivnika osiguranja od 31. siječnja 2023., kao i priloženu sudsku praksu.

11. Podneseni prijedlog za osiguranje prethodnom mjerom, po ocjeni ovog suda, nije osnovan.

12. Pretpostavke za određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su odredbom članka 332. OZ-a.

13. Prethodna mjera radi osiguranja novčane tražbine određuje se između ostalog, na temelju odluke suda koja nije postala ovršna (čl. 332. st.1. toč. 1. OZ-a).

14. Člankom 332. stavak 1. točka 2. OZ-a propisano je da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine, među ostalima na temelju nagodbe zaključene pred sudom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.

15. Na temelju takve odluke sud će odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine (čl. 332. st. 2. OZ-a).

16. Ovaj sud je 22. ožujka 2017. donio rješenje pod poslovnim brojem St- 59/2016 kojim je odobrio sklapanje predstečajne nagodbe nad protivnikom osiguranja (stranice 41-54 spisa), a iz koje proizlazi da predlagatelj osiguranja ima tražbinu prema protivniku osiguranja u iznosu od 154.032,58 kn. Iz sadržaja predstečajne nagodbe proizlazi da je tražbina predlagatelja osiguranja uvrštena u grupu C.1 vjerovnika, kod koje je način namirenja utvrđen kao reprogram na period od 10. godina računajući od sklapanja predstečajne nagodbe. Iz sadržaja Sporazuma od 16. lipnja 2016. proizlazi da se je protivnik osiguranja (kao dužnik) obvezao iznos od 154.032,58 kn vratiti predlagatelju osiguranja (kao vjerovniku) jednokratnom isplatom najkasnije do 16. lipnja 2026., uvećano za ugovorene kamate po stopi od 5,14% koje se obračunavaju jednom godišnje linearnom metodom. Iz navedenog proizlazi da tražbina iz predstečajne nagodbe nije stekla svojstvo ovršnosti, a čime je ispunjena pretpostavka za određivanje prethodne mjere u smislu odredbe članka 332. stavak 1. toč. 1. OZ-a.

17. Osim naprijed navedene pretpostavke, da bi sud odredio prethodnu mjeru, potrebno je postojanje i druge pretpostavke, odnosno da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine (čl. 322. st. 2. OZ-a).

18. Dakle, predlagatelj treba dokazati objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se s određenom mjerom vjerojatnosti, može zaključiti o postojanju navedene opasnosti. Na predlagatelju osiguranja leži teret dokaza utvrđenja vjerojatnosti postojanja objektivne opasnosti da će bez predložene mjere naplata biti osujećena ili otežana. Kada su u pitanju prethodne mjere dovoljno je učiniti vjerojatnom objektivnu opasnost za namirenje tražbine.

19. Protivnik osiguranja je pravna osoba i novčane obveze podmiruje prvenstveno sa svojih poslovnih računa. Po stajalištu ovog suda, predlagatelj osiguranja je trebao učiniti vjerojatnim da je opće imovinsko stanje protivnika osiguranja takvo da se može očekivati otežano namirenje tražbine predlagatelja osiguranja: da su žiro-računi protivnika osiguranja blokirani, da protivnik osiguranja ne isplaćuje svoje dospjele obveze, da vrijednost imovine protivnika osiguranja ukazuje na vjerojatnost otežane naplate.

20. Predlagatelj je u prijedlogu naveo kako protivnik osiguranja sam tvrdi da je sklapao prividne (simulirane) ugovore kako bi izvlačio imovinu iz društva, a koju tvrdnju temelji na tumačenju izjava protivnika osiguranja iz sudskog postupka pod poslovnim brojem Povrv-62/2022. Na taj način predlagatelj osiguranja po ocjeni suda nije učinio vjerojatnom opasnost u smislu odredbe članka 322. stavak 2. OZ-a, budući da takva tvrdnja nije osnažena pravomoćnom sudskom odlukom. Takvu opasnost predlagatelj osiguranja nije učinio ni tvrdnjom da protivnik osiguranja namjerava prodati nekretninu i to jednu od zadnjih koju još nije opteretio milijunskim iznosima. Navedeno iz razloga što činjenica prodaje nekretnine sama po sebi ne dovodi do sprječavanja i znatnog otežavanja naplate tražbine predlagatelja osiguranja, budući da u slučaju prodaje nekretnine prodavatelj naplaćuje kupovnu cijenu i time imovina protivnika osiguranja samo mijenja oblik iz nekretnine u novčana sredstva.

21. Predlagatelj osiguranja se poziva i na konsolidirani financijski izvještaj za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. zajedno s izviješćem neovisnog revizora i to upravo na sadržaj iz bilješke 26, iz koje proizlazi da su razni vjerovnici protiv protivnika osiguranja pokrenuli sporove u ukupnom iznosu od približno 14.885.000,00 kn i to bez zateznih kamata i troškova. Međutim, iz navedenoga sud nije mogao izvesti zaključak da je opće imovinsko stanje protivnika osiguranja takvo da se može očekivati otežano namirenje tražbine predlagatelja osiguranja. Isto tako, premda predlagatelj tvrdi da je ostao još veliki broj neisplaćenih dugova po predstečajnoj nagodbi, isti tu svoju tvrdnju nije ničim dokazao, kao što nije dokazao ni da je žiro-račun protivnika osiguranja blokiran.

22. Iz spisu priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Stari Grad (stranice 75-91 spisa) za svaku pojedinačnu nekretninu u vlasništvu protivnika osiguranja proizlazi da se navedene nekretnine nalaze pod ovrhama kao i zalozima trećih osoba, u milijunskim iznosima. Činjenica da su navedene nekretnine opterećene založnim pravom banaka te da su iste pod ovrhom, samo po sebi ne znači vjerojatnim opasnost za ostvarenje predlagateljeve tražbine. Opterećenost nekretnine može biti jedna od okolnosti koja može utjecati na nemogućnost naplate u situaciji kada su blokirani poslovni žiro-računi ili kada ne postoji druga vrednija imovina iz koje se predlagatelj ne bi mogao naplatiti. Iz stanja spisa sud nije mogao zaključiti da je blokiran poslovni žiro-račun predlagatelja osiguranja.

23. Ovdje valja navesti i da u situaciji kad su vjerovnici protivnika osiguranja sklopili predstečajnu nagodbu kojom je obuhvaćena gotovo sva imovina i na kojoj su upisane hipoteke u visokim iznosima, a predlagatelj osiguranja spada u skupinu vjerovnika koja će se namiriti jednokratno od 16. lipnja 2026., predlagatelj je trebao ukazati na postojanje takvog stanja kod protivnika osiguranja koje ukazuje na probleme u ispunjavanju obveza iz predstečajne nagodbe, odnosno cjelokupnog poslovanja koje ne pruža vjerojatnost namirenja vjerovnika, a što isti nije učinio. Činjenica da su neki od vjerovnika pokrenuli neke postupke ne dokazuje objektivnu opasnost da će bez predložene mjere namirenje tražbine predlagatelja biti otežano u okvirima predstečajnog sporazuma odnosno odobrene predstečajne nagodbe. Postojanje lošijih financijskih pokazatelja iz financijskih izvještaja sami za sebe nisu dokaz o postojanju potrebne opasnosti u smislu čl. 332. st. 2. OZ-a, a financijski izvještaji ne pokazuju insolventnost protivnika osiguranja (tako i Visoki trgovački sud RH u rješenju broj Pž-1426/2023-2 od 6. travnja 2023.).

24. Slijedom naprijed navedenoga, po ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja podnesenim dokazima nije učinio vjerojatnom objektivnu opasnost da bi se bez predložene mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine, a zbog čega se u konkretnom slučaju nisu ispunile potrebne pretpostavke za određivanje predložene prethodne mjere. Stoga je podneseni prijedlog predlagatelja trebalo odbiti kao neosnovan te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 30. lipnja 2025.

Sudac

Paško Bačić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od osam dana od dana dostave pisanog otpravka ovog rješenja.

Dna:

- predlagatelju osiguranja po punomoćniku

- u spis