REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1319/2024-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tužene Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu iz Zagreba, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika Stanka Drobeca, savjetnika u OGDO-u, 30. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB:52634238587, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, građansko upravni odjel, Trg bana Josipa Jelačića 6, da tužitelju BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 502,85 EUR bruto zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, a od 01.kolovoza 2015. g. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu, kako slijedi:

- na iznos od 6,78 EUR od 16.11.2013.

- na iznos od 44,53 EUR od 16.12.2013.

- na iznos od 6,84 EUR od 16.06. 2014.

- na iznos od 71,70 EUR od 16.07. 2014.

- na iznos od 7,17 EUR od 16.09. 2014.

- na iznos od 13,69 EUR od 16.02. 2015.

- na iznos od 41,25 EUR od 16.05.2015.

- na iznos od 14,36 EUR od 16.01. 2017.

- na iznos od 8,09 EUR od 16.05. 2017.

- na iznos od 7,36 EUR od 16.07. 2017.

- na iznos od 236,92 EUR od 16.09. 2017.

- na iznos od 44,13 EUR od 16.09. 2018.

II. Nalaže se tuženoj Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, OIB: 52634238587 naknaditi tužitelju BJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.840,37 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. srpnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom ovog suda poslovni broj Pr-5754/2018 od 11.1.2023. naloženo je tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 502,85 eura (3.788,73 kn) za razdoblje od listopada 2013. do kolovoza 2018., s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, po osnovi prekovremenog rada i to u mjesecima u spornom razdoblju u kojima je evidentiran blagdan i neradni dan od ponedjeljka do petka. Protiv navedene presude tužena je uložila žalbu, a odlučujući o istoj Županijski sud u Varaždinu je rješenjem poslovni broj Gž R-60/2023 od 25.7.2024. prihvatio žalbu tužene i ukinuo citiranu prvostupanjsku presudu uz obrazloženje da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude reproducirao tri varijante nalaza i mišljenja vještaka, uz zaključak da je konačni nalaz i mišljenje u cijelosti prihvaćen, no nije dao razloge za svoje utvrđenje da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana, subota i nedjelja, u tekućem mjesecu i osam radnih sati dnevno, odnosno presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

2. Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka naveo da je zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe, te da temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, 93/08, 89/12, 104/13-osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13-Dodatak II i Dodatak III-NN, 71/16) i čl. 38. st. 1. toč. 2. KU (NN, 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člancima KU-a utvrđeno je i da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran čl. 44. st. 6. i 8. (NN, 104/13) i čl. 38. st. 6. i 8. (NN, 112/17) tužena nije evidentirala, pa stoga niti isplaćivala naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondovima radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Tužitelj koji je radio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tužena u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te je stoga prekovremene sate krivo obračunavala i isplaćivala. Tužitelju nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 7. lipnja 2013. pa do dana podnošenja tužbe. Tužitelj se obratio tuženoj sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, ali na isti tužena nije odgovorila te stoga tužitelj predlaže da sud naloži tuženoj da mu po naprijed navedenom osnovu isplati bruto iznos od 502,85 eura za sporno razdoblje, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od svakog 16.-og u mjesecu u odnosu na razliku bruto plaće za prethodni mjesec, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

3. Tužena je odgovoru na tužbu i tijekom postupka navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. Tužena navodi da bi u izračun potraživanja tužitelja po utuženom osnovu valjalo u obzir uzeti sve mjesece tijekom utuženog razdoblja, pa i prenesene isplaćene prekovremene sate, kao i sve iskorištene slobodne dane. Nadalje, navodi da je tužitelj u spornom razdoblju radio na poslovima s posebnim uvjetima rada te se uvećanje za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće, sukladno KU za državne službenika i namještenike, obračunavaju za svaki sat rada na osnovnu plaću, uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. U spornom razdoblju tužitelj je radio u turnusima i u smjenama, a prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenike organiziran u smjenama i u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rada ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati. Tužena navodi da je onaj dio prekovremenog rada koji nije isplaćen u mjesecu u kojem je odrađen, isplaćen u sljedećim mjesecima, a tako se postupalo da bi se poštivala uputa o načinu planiranja i iskazivanja prekovremenog rada Ministra pravosuđa od 9.2.2012.

4. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6- spisa), evidenciju plaćenih sati rada (str. 13.17 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 18-76 spisa), rješenja o rasporedu tužitelja (str. 77-84 spisa), evidencije rada u turnusu (str. 111-170 spisa), zamolbe za korištenje slobodnih dana (str. 207-227 spisa), evidenciju o korištenju slobodnih dana (str. 229-232 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, te je proveo dokaze financijskim vještačenjem po vještaku Zrinku Ručeviću (str. 189-197 spisa), dopunskim financijskim vještačenjem (str. 251-257 spisa), pisanim očitovanjem vještaka (str. 274-275 spisa), saslušanjem vještaka Ručevića (str. 404-405 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Uvidom u zahtjev za mirno rješenje spora utvrđeno je da se tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio 14.9.2018. Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, a radi podmirenja tražbine s naslova prekovremenih sati za sporno razdoblje. Nije sporno među stranaka da tužena nije udovoljila zahtjevu za mirnim rješenjem spora.

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tužene. Iz rješenja o rasporedu tužitelja razvidno je da je u utuženom razdoblju bio raspoređivan kao stariji pravosudni policajac na poslove osiguranja, odnosno u Upravi za organizaciju pravosuđa, Služba osiguranja pravosudnih tijela, Odjel pravosudne policije.

8. Među strankama je sporno je li tužena tužitelju u spornom razdoblju isplaćivala prekovremeni rad u skladu s važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, pri čemu se zahtjev tužitelja za neisplaćene prekovremene sate odnosi na prekovremene sate u mjesecima kada je padao blagdan ili drugi Zakonom utvrđeni neradni dan u dane od ponedjeljka do petka.

9. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 112//17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća. Osnovna plaće službenika prema čl. 44 KU/13 te 48 KU/17 uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i dodataka za rad u drugoj smjeni.

10. Nadalje, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaći, uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

11. Sukladno KU/13 i KU/17 radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

12. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju.

13. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici ili namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

14. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, sukladno važećim odredbama KU-a, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je prekovremeni rad ostvaren.

15. Komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u državnim službama je na sjednici 11.1.2013. utvrdila da se redovni mjesečni fond radnih sati dobiva na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati i radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega tužitelj, kada je radio na blagdan 8 sati, ima pravo na naknadu za 8 sati odrađenog prekovremenog rada. Isto proizlazi iz Tumačenja br. 2/35 prema kojem su redovan mjesečni fond radnih sati, sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s 8.

16. Odredba čl. 44 st. 11 KU-a propisuje način utvrđivanja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.

17. Vezano za slobodne dane, dano je tumačenje br. 16/44 od 16.12.2013. prema kojem u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren te je službenik i namještenik dužan poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćenog prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec.

18. Prema tumačenju br. 21/44 od 22.1.2014., obzirom na čl. 9 KU-a, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena te isti upisuje sate rada službenika, i prekovremene sate, neovisno hoće li se za te sate službeniku isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane.

19. Prema tumačenju 35/44 službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati u određenom mjesecu ne može mu se manjak sati prenositi u sljedeći kalendarski mjesec.

20. U ovoj pravnoj stvari je provedeno knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću koji je u nalazu i mišljenju od 15.4.2020. utvrdio da neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji pada u dane od ponedjeljka do petka, iznose 6.575,41 kn.

21. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovore je imala tužena te je vještak izradio dopunski nalaz i mišljenje u kojemu je naveo da u trenutku izrade nalaza i mišljenja nisu bila priložena rješenja i zamolbe za korištenje slobodnih dana s osnove ostvarenog prekovremenog rada, stoga nije mogao utvrditi koji su ostvareni, a neplaćeni prekovremeni sati kompenzirani slobodnim danima. Nadalje, nije izvršio obračun za sve mjesece spornog razdoblja, budući se njegov zadatak odnosio na utvrđenje neplaćenih prekovremenih sati u mjesecima koji su imali blagdan, koji je padao u razdoblju od ponedjeljka do petka. Slijedom navedenog vještak je u dopuni nalaza i mišljenje dao dvije varijante izračuna. Prema prvoj varijanti, ako se uzmu u obzir svi mjeseci utuženog razdoblja, tužitelju je isplaćeno 6 sati manje, pa bruto razlika iznosi ukupno 336,11 kn, a u drugoj varijanti, neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima u kojima je evidentiran blagdan ili neradni dan od ponedjeljka do petka, iznosi ukupno 3.788,73 kn.

22. U pisanom očitovanju od 9.7.2021. vještak je naveo da je uzeo u obzir i slobodne dane tužitelja prema evidencijama koje je dostavila tužena te je naveo da su dostavljene zamolbe za korištenje slobodnih radnih dana za ostvarene prekovremene sate rada, i ti su dani za koje je tužitelj zatražio korištenje slobodnih dana evidentirani u evidencijama radnog vremena.

23. Na ročištu 14.5.2025. vještak se očitovao da je napravio, vezano za zadatak koji je dobio, dvije varijante izračuna, jednu prema prijedlogu tužitelja, prema kojem se u obzir uzimaju samo mjeseci u kojima je evidentiran blagdan ili neradni dan od ponedjeljka do petka, a drugu u kojoj je uzeo u obzir sve mjesece predmetnog razdoblja, pri čemu se kumulativno iz mjeseca u mjesec prenose više ili manje obračunati sati te se prikazuje razlika na kraju cijelog razdoblja. U osnovnom nalazu, za razliku od dopunskog nalaza, nisu uzeta u obzir rješenja o slobodnim danima jer nisu bila dostavljena u spis do tada, a slobodne dane je utvrđivao na temelju naknadno dostavljenih zahtjeva za korištenje istih, kao i rješenja kojima se odobrava korištenje istih. Nadalje, vještak je naveo da se u mjesecima u kojima je utvrdio postojanje prekovremenih sati radi o radnim satima preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati, i to prethodno umanjenih za već plaćene prekovremene sate, kao i za slobodne dane korištene na ime prekovremenog rada.

24. Nakon pisanog i usmenog očitovanja vještaka stranke za istog nisu imale daljnjih pitanja. Sud u cijelosti prihvaća kao stručan dopunski nalaz i mišljenje vještaka Ručevića u kojem je dao izračun u dvije varijante (u prvoj u kojoj je obuhvatio sve mjesece u spornom razdoblju, i u drugoj u kojoj je obuhvatio samo one mjesece u kojima su evidentirani blagdani ili neradni dani od ponedjeljka do petka, pri čemu je i u jednoj i u drugoj varijanti uzeo u obzir i iskorištene slobodne dane tužitelja na ime ostvarenih prekovremenih sati). Napominje se da se dopunski nalaz i mišljenje vještaka razlikuje od osnovnog nalaza i mišljenja u tome što je u dopunskom nalazu i mišljenju uzeo u obzir i iskorištene slobodne dane tužitelja ne ime ostvarenih prekovremenih sati na temelju dokumentacije koju je tužena dostavila u spis naknadno, a koju nije imao na raspolaganju pri izradi osnovnog nalaza i mišljenja. Vještak je u dopunskom nalazu i mišljenju i u pisanom i u usmenom očitovanju stručno i uvjerljivo obrazložio svoje izračune.

25. Sud smatra da tužitelj osnovano potražuje isplatu prekovremenih sati u visini koju je u dopunskom nalazu i mišljenju izračunao vještak Ručević u drugoj varijanti, budući iz dopunskog nalaza i mišljenja i očitovanja vještaka proizlazi da je u toj varijanti izračunao neisplaćene prekovremene sate u onim mjesecima u kojima su evidentirani blagdani i neradni dani od ponedjeljka do petka, odnosno kada je tužitelj odradio sve radne dane od ponedjeljka do petka, pa je radio i na blagdan koji je padao od ponedjeljka do petka te je te sate koje je tužitelj odradio na blagdan, ako su bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati obračunao kao prekovremeni rad, pri čemu su uzeti u obzir svi slobodni dani koje je tužitelj iskoristio, a koje je ostvario na temelju prekovremenih sati. Valja ukazati da je vještak u svom usmenom očitovanju naveo da je za te mjesece kada se pojavljuju blagdani ili neradni dani koji padaju od ponedjeljka do petka kao prekovremene sate utvrdio radne sate preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati, uz prethodno umanjenje za već plaćene prekovremene sate kao i uz umanjenje za slobodne dane korištene na ime prekovremenog rada. Takav izračun vještaka sukladan je čl. 44 KU-a za državne službenike i namještenike iz 2008 i čl. 38 stav 10 KU-a iz 2017. i sukladan je tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a od 1.11.2013. Odredba čl. 44 st. 11 KU-a propisuje način utvrđivanja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati. Komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u državnim službama je na sjednici 11.1.2013. utvrdila da se redovni mjesečni fond radnih sati dobiva na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati i radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega tužitelj, kada je radio na blagdan 8 sati, ima pravo na naknadu za 8 sati odrađenog prekovremenog rada. Isto proizlazi iz Tumačenja br. 2/35 prema kojem su redovan mjesečni fond radnih sati, sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s 8.

26. Vezano za prvu varijantu izračuna vještaka u kojoj je obuhvatio sve mjesece u utuženom razdoblju valja navesti da je iz dopunskog nalaza i mišljenje vještaka razvidno da se radi o izračunu kojim je obuhvaćena i isplata prekovremenih sati prenesenih iz prethodnih mjeseci te je vještak nadalje utvrdio da je tužena u pojedinim razdobljima paušalno obračunavala i isplaćivala prekovremene sate rada, dakle isti nisu obračunavani i isplaćivani u skladu s naprijed citiranim odredbama Kolektivnog ugovora, niti su sukladni citiranom tumačenju Zajedničke komisije, niti iz dopunskog nalaza i mišljenje proizlazi da su plaćeni upravo predmetni utuženi sati prekovremenog rada u mjesecima u kojima se pojavljuju blagdani ili drugi neradni dani koji padaju od ponedjeljka do petka, dok je iz očitovanja vještaka na ročištu 14.5.2025. utvrđeno da je i prekovremene sate koje je utvrdio u drugoj varijanti nalaza i mišljenja prethodno umanjio za već plaćene prekovremene sate.

27. Slijedom svega navedenog tužitelj osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće na ime ostvarenih a neisplaćenih prekovremenih sati od 3.788,73 kn, što preračunato u važeću valutu euro nesporno iznosi 502,85 eura stoga je tuženoj naloženo isplatiti tužitelju taj iznos.

28. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO- a, i teče od 16-og u mjesecu u odnosu na tražbinu za prethodni mjesec, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16. -og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora (502,85 eura), u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 50 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 50 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak 16.1.2019. kojim se očitovao na odgovor na tužbu 50 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 7.3.2019. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 27.5.2019. 50 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 15.10.2019. 12,5 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 17.7. 2020. 50 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 22.1.2021. kojim se očitovao na dopunski nalaz 50 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 26.1.2022. 50 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 30.3.2022. 12,50 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak 20.9.2022. kojim je specificirao tužbeni zahtjev s izračunom vještaka 12,50 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 21.9.2022. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 27.1.2025. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 14.5.2025. 50 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 25 bodova OT (tbr. 9/3) - dakle ukupno 587,50 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.175,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.468,75 eur.

30. Na navedeni iznos od 1.468,75 eur valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od 371,62 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 1.840,37 eura.

31. Tužitelju u parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 7.3.2019., 19.5.2020., 24.1.2025. i 13.5.2025. jer nisu bili potrebni za vođenje postupka.

32. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 30. lipnja 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Tuženiku po punomoćniku

2. Tuženoj