Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: P-312/2023-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja CB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca, radi predaje u posjed, i po protutužbi protutužiteljice FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca, protiv protutuženika CB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, radi utvrđenja vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 3. lipnja 2025. u nazočnosti punomoćnice u zamjeni tužitelja-protutuženika, EB, odvjetnice u [adresa], i punomoćnika tuženika-protutužitelja ĐB, odvjetnika u [adresa], **.**.2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženoj-protutužiteljici FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da preda u posjed tužitelju-protutuženiku CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zauzeti dio kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 1547 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 1262 m2, kuće, [adresa] u površini 169 m2, kuće, [adresa] u površini 116 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to dio koji je na skici izmjere geodetskog vještaka Andreje Omić iz tvrtke CADCOM d.o.o. od dana 10. travnja 2025. označen točkama C-D-2-1-C, koja skica izmjere je sastavni dio ove presude, slobodan od osoba i stvari, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Utvrđuje se da je tužena - protutužiteljica FB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], stekla pravo vlasništva na dijelu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označene kao kčbr. [katastarska čestica], ukupne površine 1547 m² i to dijela nekretnine koji dio je na skici izmjere geodetskog vještaka Andreje Omić, od dana 10. travnja 2025. godine, označen točkama C-D-2-1-C, koja skica je sastavni dio ove presude, a što je tužitelj – protutuženik CB iz [adresa], OIB 81230750117dužan priznati te temeljem ove presude trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u korist tužene – protutužiteljice, u 1/1 dijela.
III. Odbija se protutužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na dio nekretnine koji je na skici izmjere geodetskog vještaka Andreje Omić, od dana 10. travnja 2025. godine, označen točkama 1-2-F-E-1.
IV. Nalaže se tužitelju-protutuženiku CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženoj-protutužiteljici FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 1.767,50 EUR sa zateznom kamatom od 30. lipnja 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 1547 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 1262 m2, kuće, [adresa] u površini 169 m2, kuće, [adresa] u površini 116 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tužena vlasnica susjedne kčbr. [katastarska čestica] oranica Trgovčićka u polju u površini 837 čhv-a, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužena unazad par godina osobno i po svojim pomoćnicima u posjedovanju ulazi u posjed tužitelja na način da proširuje svoju njivu na kčbr. [katastarska čestica] i obrađuje je na način da zadire u površinu tužiteljeve kčbr. [katastarska čestica] i to cijelom dužinom međe te pomiče svoj posjed u smjeru kuće tužitelja. Tužitelj ističe da tužena nema nikakav pravni temelj korištenja dijela tužiteljeve čestice te ovim putem tužitelj potražuje od tužene da mu vrati u posjed dio njegove čestice kojeg je zauzela bez ikakvog pravnog osnova. Stoga ovom tužbom traži predaju u posjed zauzetog dijela kčbr. [katastarska čestica].
2. U odgovoru na tužbu tužena ističe da je nesporno je da je kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tužitelja, dok je tužena upisana kao vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužena poriče da ulazi u posjed tužitelja jer tužitelj nikada nije bio u posjedu prijepora. Također, netočno je da tužena proširuje svoju njivu i pomiče svoj posjed prema kući tužitelja. Tužena uživa svoju nekretninu u današnjoj površini i granicama skoro četrdeset godina. Kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] su ranije bila jedna nekretnina, sve do 1985. godine, kada je izvršena dioba između pok. supruga tužene, s jedne strane i njegove sestre ZB, s druge strane, a od koje je tužitelj kupio kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužena na oranici sije kukuruz, ječam i pšenicu te ju do sada nitko nije tražio da preda sporni dio oranice ili joj osporavao vlasništvo nad čitavom oranicom. Štoviše, između parcela čak postoji i međašni znak, tako da tužena uživa oranicu – lijevo do znaka gledano s glavne ceste, a tužitelj uživa okućnicu i objekte - desno od znaka. Tužena navodi kako je međa na katastarskom planu samo podatak katastra, dok se međe na terenu raspoznaju bilo po međašnim znakovima bilo po uživanju (košnji, sijanju, oranju i slično). Nesporno je da tužena uživa prijepor koji se nalazi izvan katastarske međe njezine parcele, međutim, takvo uživanje postoji još od 1985. godine, dakle, skoro 40 godina. S druge strane, tuženik je svoju nekretninu stekao u Domovinskom ratu i od tada pa sve do podnošenja tužbe, nikada nije od tužene tražio da mu preda u posjed sporni dio jer nije bilo spora o tome da čitava oranica (zajedno s prijeporom) pripada tuženoj. Da tužena na opisani način obrađuje svoju oranicu, vidljivo je i iz fotografija Google maps, na kojoj se jasno raspoznaje međašni znak – betonski stup, kao i iz digitalnih ortofoto snimki, iz kojih je vidljivo da je tužena jednako uživala svoju oranicu i u 2011., 2014., 2018., 2020. i 2022. godini, kao i danas. Pored toga, na nekretnini tužitelja je prema cesti postavljena drvena ograda, koju je tužitelj postavio upravo do međašnog znaka, ali ne i iza njega pa je očito da je i tužitelju vrlo dobro poznato koje su granice uživanja nekretnina. Zbog svega ranije navedenog, tužena se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti.
3. Obzirom na navode iz odgovora na tužbu, tužena u istom podnesku podnosi i protutužbu kojom traži da se utvrdi vlasnicom predmetnog dijela nekretnine, što je tužitelj-protutuženik dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva temeljem ove presude u zemljišnim knjigama.
4. U odgovoru na protutužbu tužitelj-protutuženik se protivi protutužbenom zahtjevu u cijelosti. Tužitelj navodi da je predmetnu nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio 1997. godine od tadašnje vlasnice, pokojne ZB, koja je tužitelja uvela u posjed i pokazala mu međe sa susjednim nekretninama. Iako su već tada na terenu postojale jasne međašne oznake, tužitelj je dodatno 1998. godine angažirao geometra koji je nekretninu tužitelja iskolčio i potvrdio da se ucrtana međa u katastru proteže upravo pravcem na kojem su na licu mjesta zatečeni međašni kameni, odnosno pravcem kojeg je tužitelju pokazala njegova pravna prednica. Tužitelj navodi da je potom, na pozicijama zatečenih međašnih kamena, zabio željezne šine koje se i dan danas nalaze na istom mjestu i koje predstavljaju jasne međašne oznake između nekretnine tužitelja i nekretnine tuženika, a čemu je tada bila prisutna i tužena. Svoju nekretninu tužitelj navodi da oduvijek uživa do predmetnih međašnih oznaka, a kako su to prije njega uživali i njegovi pravni prednici, stoga su u cijelosti neistiniti navodi tužene da se tužitelj nikada nije nalazio u posjedu prijepora. Naime, na predmetnoj nekretnini nalaze se dva izgrađena objekta tužitelja. Iz priložene fotografije br. 3., koja je snimljena 2002. godine, vidljivo je da je tužitelj, u vrijeme izgradnje drugog objekta, prijepornu površinu koristio za poljoprivrednu proizvodnju (sadio je krumpir, pšenicu itd.), odnosno da je jedan njezin dio koristio i za odlaganje građevinskog materijala, a što je vidljivo i iz fotografije br. 2. Nadalje, iz priložene fotografije br. 1., vidljivo je da se posjed tužitelja proteže do otprilike 2 metra ispred drvenog stupa za struju koji se nalazi uz glavnu cestu, odnosno da se polje kukuruza koje pripada tuženoj prostire upravo do međe između tih dviju nekretnina. Drveni stup za struju koji je vidljiv na fotografiji, kasnije je zamijenjen betonskim stupom, ali se i danas nalazi na istom mjestu. Nakon izgradnje oba objekta, prijepornu površinu tužitelj je uživao na način da ju je redovito obrađivao, sadio vinovu lozu, kosio itd., a osim toga navedeni dio nekretnine tužitelj danas koristi i kao prilazni put svojoj nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi poviše nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju je tužitelj kupio još 2005. godine. Međutim, iako između predmetnih nekretnina postoje jasni međašni znakovi te je tuženoj dobro poznato kuda se proteže među između njene nekretnina i nekretnine tužitelja, tužena je u proteklih nekoliko godina, osobno i putem svojih punomoćnika u posjedovanju, počela neovlašteno širiti svoj posjed i zauzimati površinu tužiteljeve parcele koja joj ne pripada i koju nikada nije uživala, a što je tužitelj u nekoliko navrata prijavljivao policiji. Iz svega naprijed navedenog tužitelj smatra da je jasno da se tužena nalazi u nepoštenom posjedu dijela tužiteljeve nekretnine, odnosno da su njezini navodi o poštenom posjedu prijepora unazad posljednjih 40 godina u cijelosti neosnovani i neistiniti, a što će tužitelj tijekom postupka i dokazati. Tužitelj-protutuženik se protivi protutužbi i protutužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže da sud isti odbije kao neosnovan.
5. Nakon provedenog geodetskog vještačenja stranke su specificirale tužbene zahtjeve prema skici očevida geodetskog vještaka Andreje Omić iz CADCOM d.o.o. od 10. travnja 2025. pa je u protutužbenom zahtjevu prijepor označen točkama C-D- F-E-C, površine 247 m2, dok je tužbeni zahtjev specificiran tako što je prijepor označen točkama C-D-2-1-C.
6. U dokaznom postupu sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], fotografije na listu 17 i 18, snimke sa geoportala na listu 19-23, fotografije na listu 30-32, potvrde PU karlovačke PP Duga Resa od 8. srpnja 2024., 18. veljače 2020., 11. siječnja 2023., uvjerenje o statusu čestice od 12. studenog 2024., kopije planova na listu 38-41, fotografije na listu 44-46, proveo očevid na licu mjesta 20. ožujka 2025., saslušao svjedoke BB, DB, JB, ŠB, ČB, RB, te stranke, proveo geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. u osobi Andreje Omić koji je izradila skicu očevida (izmjere) 20. ožujka 2025., dok je odbijen prijedlog za dopunu skice.
7. Tužbeni zahtjev je neosnovan, dok je protutužbeni zahtjev djelomično osnovan.
8. Nije sporno da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac kčbr. [katastarska čestica] [adresa] u površini 1547 m2, koja se sastoji od dvorišta u površini 1262 m2, kuće, [adresa] u površini 169 m2, kuće, [adresa] u površini 116 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo tužitelja, dok je tužena vlasnica susjedne kčbr. [katastarska čestica] oranica Trgovčićka u polju u površini 837 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
9. Na očevidu 20. ožujka 2025. geodetski vještak identificirao je katastarsku među između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].
10. Međe koje su stranke pokazale na licu mjesta razlikuju se od međe po katastarskim mapama.
11. Prema pokazivanju tužitelja, obzirom na ukopane željezničke šine na početku i na kraju pravca koji je na skici očevida označen točkama E-F, međa se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da je šine ukopao 1997., nakon što je kupio zemljište, na pravcu koji mu je pokazao geodeta i na kojem je našao međne kamene umjesto kojih je ukopao šine. Obzirom je na očevidu nesporno utvrđeno da je šina ukopana u točki E skice, nepotreban je bio prijedlog tužitelja da se dopuni skica očevida tako da se ucrta položaj ukopane šine pa je odbijen njegov prijedlog za dopunu skice geodetskog vještaka.
12. Tužena je na licu mjesta pokazala da od 1985. međa ide pravcem koji prati rub uzoranog i koji je na skici označen točkama C-D.
13. Prijepor je u ovom postupku na skici očevida Andreje Omić iz CADCOM d.o.o. od 20. ožujka 2025. (strana 61 spisa), određen točkama C-D-2-1-C u dijelu koji se, prema katastarskim planovima, nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom je ova čestica predmet tužbenog i protutužbenog zahtjeva, a sud ne smije prekoračiti (protu)tužbeni zahtjev. Dio koji je označen točkama 1-2-F-E-1, nalazi se na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nije predmet niti tužbenog niti protutužbenog zahtjeva pa je već iz tog razloga odbijen protutužbeni zahtjev u odnosu na navedeni dio.
14. Obzirom tužitelj-protutuženik ističe da se tužena-protutužiteljica nalazi u posjedu njegove nekretnine (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bez pravne osnove, to pravom vlasničkom tužbom traži predaju u posjed predmetnog dijela nekretnine temeljem odredbe članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 124/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10,143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) kojom je određeno je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.
15. Daljnjom odredbom članka 162. stavak 1. ZV propisano da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
16. Međutim, daljnjom odredbom članka 163.stavak 1. ZV propisano je da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).
17. Tužena-protutužiteljica odbija predati stvar tužitelju obzirom smatra da ima pravo na posjed predmetne nekretnine s osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću te protutužbom traži utvrđenje prava vlasništva na prijepornom dijelu, što joj tužitelj- protutuženik osporava.
18. Dosjelošću se pravo vlasništva nekretnine stječe samostalnim, neometanim i poštenim posjedom nakon proteka zakonom određenog roka posjedovanja.
19. Stoga je u postupku valjalo provesti dokaze i utvrditi je li i koliko dugo tužena- protutužiteljica pošteno, samostalno i neometano posjedovala utuženi prijepor.
20. Iz iskaza tužene-protutužiteljice FB sud je utvrdio da su se 1985. podijelili njen suprug C, s jedne strane, i njegova majka i sestra ZB, s druge strane. Nakon smrti svog supruga, 1997. naslijedila je parcelu svog supruga (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a iste godine tužitelj je kupio zemljište (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) od sestre supruga tužene, ZB.
21. Iako je katastarska međa prema identifikaciji geodetskog vještaka utvrđena na drugom pravcu (1-2), tužena tvrdi da je međa već tada bila uspostavljena na pravcu C-D, rubom uzoranog.
22. Identično kao i tužena, iskazao je sin tužene, LB, saslušan kao svjedok koji je iskazao da su pravcem uzoranog bili postavljeni međni kameni kada se 1985. podijelio njegov otac sa sestrom ZB. Kada je tužitelj kupio svoje zemljište, na mjestu nekadašnjeg međnog kamena zabio je željezne šine koje je pred četiri godine izvadio kombinirkom. Na mjestu nekadašnjeg međnog kamena, svjedok je iskazao da je pred četiri godine zabio betonski stup koji je prije očevida nestao. Na očevidu je sudu pokazao rupu u zemlji u kojoj je ranije bio zabijen betonski stup.
23. Na licu mjesta sud je mogao ocijeniti da fotografije s Google Street View iz rujna 2022. (strana 17-18 spisa) prikazuju opisani betonski stup koji je bio zabijen prije drvene ograde tuženika koja je prikazana i na skici očevida (strana 61 spisa) pravcem AB, i koja ograda se nalazi između asfaltirane ceste i kuće tužitelja, koja je na skici očevida (strana 61) označena brojem 66.
24. Isto tako na fotografijama (strana 17-18 spisa) vidljivo je da je kukuruz tužene zasijan do pravca koji je kao pravac ruba uzoranog zatečen na očevidu u ovom postupku, 20. ožujka 2025.
25. Na snimkama s Geoportala (strana 19 do 23) vidljivo je da tužena obrađuje svoje zemljište preko katastastarske međe između predmetnih čestica, do pravca koji bi odgovarao pravcu CD u skici izmjere (strana 61 spisa).
26. Obzirom na iskaz tužitelja koji je iskazao da je drugu zgradu počeo graditi 2010.ili 2011., to je sud ocijenio da fotografije koje je dostavio tužitelj (strana 44 do 46) prikazuju stanje lica mjesta prije tog razdoblja obzirom još uvijek nije započeta njena gradnja. Isto tako, uz pomoć tužitelja, na licu mjesta, hrpa kamenja koja je vidljiva na fotografijama na listu 44 i 46 se nalazi točno preko puta kuće koja se nalazi preko ceste. Nakon toga, sud je mogao ocijeniti da je tužitelj sagradio drugu zgradu (na skici izmjere označena brojem 66) iza kamenja koje se vidi na navedenim fotografijama. Na taj način sud je mogao ocijeniti da je kukuruz koji se vidi na fotografiji na strani 44 posijan sve do pravca CD. Fotografija na strani 45 prikazuje izgradnju druge tužiteljeve zgrade (označene na skici izmjere brojem 66). Pritom okolnost koju je tužitelj isticao tijekom postupka da je građevni materijal složio tik uz među ne mijenja utvrđenje ovog suda obzirom je time samo privremeno mogao zauzeti dio predmetnog zemljišta koje je tužena opet vratila u posjed jer je kasnije obrađivala zemljište i sijala kukuruz do pravca CD.
27. Navode tužene-protutužiteljice i njenog sina, MB, saslušanog kao svjedoka, potvrdili su svjedoci nesrodni i nezavađeni sa strankama koji imaju neposrednih saznanja o predmetu spora. Svjedok DB je od 1992. do danas žeo kombajnom na parceli tužene koja je uvijek bila u gabaritima koji su zatečeni na dan održavanja očevida u ovoj pravnoj stvari. Svjedok je iskazao da zadnje redove kukuruza nije mogao obrati kombajnom zbog vinove loze koja se od brajde razrasla po kukuruzu. Tijekom saslušavanja ovog svjedoka, sudac je na licu mjesta utvrdio da se ostaci iščupane brajde vide na zemljištu tužitelja, tik uz uzorani dio. Upitan za međne oznake, iskazao je da su bile nekakve željezne oznake na pravcu do kuda se oralo, da ranije nije bilo šine koju je sud zatekao na licu mjesta prema pokazivanju tužitelja.
28. Svjedok TB, star 76 godina, starosjedioc iz [adresa] iskazao je da je 1995. ili 1996. Grad Duga Resa donio odluku da se gradi nogostup te se trebalo dogovoriti s vlasnicima zemljišta uz cestu da odstupe 1,60 m svog zemljišta za gradnju nogostupa. Svjedok je iskazao da je na pravcu uz predmetno zemljište dobio zadatak da razgovara s vlasnicima pa je tako bio na licu mjesta sa tadašnjom vlasnicom ZB koja mu je pokazala među između njenog zemljišta i zemljišta njenog brata F, supruga tužene, koju je ovaj svjedok na licu mjesta pokazao na pravcu uzoranog. Svjedok je pokazao na rubu današnjeg nogostupa i ceste da je stajao međni kamen između njihovih zemljišta koji je uklonjen prilikom gradnje ceste. Svjedok je iskazao da je i kasnije kada je prolazio cestom mogao vidjeti da je uzorano kao i danas na očevidu. Osim toga, svjedok je iskazao, a sud utvrdio na licu mjesta da je vidljiva i razlika u nivoima zemljišta jer je uzorani dio niži od nespornog dijela tužiteljevog zemljišta koje je više jer ga je tužitelj navezao.
29. Iz iskaza svjedoka DB i GB koji su na licu mjesta pokazali i tragove do kojih su stranke uživale svoja zemljišta (iščupana vinova loza na zemljištu tužitelja uz rub uzoranog i povišeni nivo zemljišta tužitelja u odnosu na uzorani dio) te prema stanju lica mjesta koje je sud utvrdio prema dostavljenim fotografijama, proizlazi da je tužena sa svojim pok.suprugom C obrađivala svoje zemljište sve do pravca CD.
30. Okolnost da je tužena-protutužiteljica obrađivala zemljište do pravca CD upućuje na zaključak da su, nakon diobe 1985., njen suprug C, s jedne strane, i sestra ZB s majkom, s druge strane, uživali podijeljeno zemljište do pravca CD. Stoga, kada je 1997. sada pok.ZB prodala tužitelju svoje zemljište, mogla ga je tužitelju prodati samo u onoj površini u kojoj ga je i sama u naravi posjedovala. Tužitelj nije mogao kupiti više od onog što mu je ZB prodala.
31. Svjedok ŠB, sin pokojne ZB koja je tužitelju prodala kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije znao reći do kuda je njegova majka prodala tužitelju zemljište obzirom je iskazao da nije bio uključen oko te prodaje. Svjedok nije znao pokazati među na licu mjesta te je iskazao da ne zna gdje su ranije bile međne oznake.
32. Sud nije povjerovao iskazima tužitelja te svjedoka ČB, supruge tužitelja i RB, majke tužitelja, koji su iskazali da im je ZB prodala zemljište sve do pravca EF te da su prijepor koristili tako da su ga orali, sadili voćke i vinovu lozu, a da je tužena od 2010. počela širiti svoj posjed oranjem tako da se svake godine širila prema njima. Upravo fotografija na listu 44 koja prikazuje stanje prije 2010. (obzirom na njoj nema tužiteljeve druge zgrade) prikazuje da je još tada tužena sijela kukuruz do pravca CD.
33. Stoga sud nije povjerovao tužitelju i navedenim svjedokinjama o tome da su željezne šine zabili na mjestu ranijeg međnog kamena.
34. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da se stvarno stanje posjeda razlikuje od stanja prema katastarskim planovima obzirom su prednici stranaka kao među poštivali pravac CD. Dugogodišnjim, poštenim i neometanim posjedom tužena je po svom pravnom predniku, suprugu C koji se tako podijelio sa sestrom ZB, stekla dosjelošću pravo vlasništva na prijeporu. Stoga, se tužitelj neosnovano poziva na stanje prema katastarskim planovima jer su pravni prednici stranaka kao stvarnu među poštivali pravac CD pa kada je kupio zemljište od sada pok.ZB mogao je kupiti samo onoliko koliko je njegova prodavateljica stvarno posjedovala.
35. Obzirom poštivanje stvarne međe počinje između pravnih prednika stranaka još od sredine 80.tih godina prošlog stoljeća, to je rok za dosjelost počeo teći za vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.
36. Prema odredbi članka 28. stavak 4. ZOVO pošteni posjednik nepokretne stvari, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.
37. Do 1.siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV-a) nije istekao propisani dvadesetgodišnji rok, a odredbom članka 159. stavaka 3. ZV također je propisano dvadeset godina samostalnog i poštenog posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekretnine.
38. Odredbom članka 388.stavak 3. ZV određeno je da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st.2.ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.
39. Odredbom st.2. navedenog članka je propisano da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
40. Obzirom je tužena-protutužiteljica zajedno sa svojim pravnim prednikom (sada pok.suprugom C), neometano i pošteno posjedovala predmetni dio nekretnine više od dvadeset godina, to ju je stekla dosjelošću, pa je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži predaju u posjed spornog dijela, dok je protutužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine usvojen, a tužitelju- protutuženiku naloženo da trpi upis prava vlasništva protutužitelja na prijepornom dijelu u zemljišnim knjigama, i to u dijelu koji se nalazi na utuženoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je odbijen protutužbeni zahtjev u dijelu koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nije utužena.
41. Tuženoj-protutužiteljci pripada naknada troškova prema odredbi članka 154. stavka 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/23) obzirom nije uspjela u sporu u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.
42. Tužena-protutužiteljica imala je parnične troškove koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu i protutužbu u jednom podnesku u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr.7.1., za sastav podneska od 7.5.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na ročištima 3.12.2024. i 3.6.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1. za svako ročište, za zastupanje na očevidu 20.3.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za izbivanje iz pisarnice u trajanju od ukupnog jednog sata radi dolaska i povratka s lica mjesta u iznosu od 50,00 EUR prema Tbr.39., za pristup na ročište za objavu presude iznos od 100,00 EUR prema Tbr.9.t.3., što ukupno iznosi 1.150,00 EUR, sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., trošak sudske pristojbe na protutužbu 53,09 EUR i na presudu 53,09 EUR, te 1/2 iznosa troškova sudske komisije na lice mjesta i geodetsko vještačenje u iznosu od 223,82 EUR, što naposljetku iznosi 1.767,50 EUR, koji iznos je tužitelj-protutuženik dužan isplatiti tuženoj-protutužiteljici na ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.
43. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Karlovcu 30. lipnja 2025.
Sudac: Irena Šegavić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostavljeno:
1. Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu
2. ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca
