REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj Gž-838/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Ivi Kancijanić, u pravnoj stvari tužitelja 1. SOD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. SO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Srđan Brajević, odvjetnik u Splitu, protiv tuženog Adriatic osiguranja d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Dino Simonelli, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-436/2020-12 od 8. travnja 2025., 30. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-436/2020-12 od 8. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja određen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari (točka I. izreke) te je odlučeno da će se postupak nastaviti kada se pravomoćno završi postupak koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod brojem K- 799/2014 (točka II. izreke).
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tuženik ističući da nema zakonskog razloga za prekid postupka. Navodi da odluka kaznenog suda nije prethodno pitanje u odnosu na građansku odgovornost koju treba utvrđivati u ovom parničnom postupku, a da se prekid parničnog postupka do okončanja kaznenog zbog odlučivanja o materijalnopravnom prigovoru zastare ne može podvesti ni pod koji zakonom propisani razlog prekida parničnog postupka odnosno da se ne može raditi o prethodnom pitanju. Predlaže uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje.
3. Žalba tuženika nije osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da im tuženik naknadi štetu koju trpe uslijed smrti svoga prednika pok. PO, koji je preminuo **.**.2013., zbog posljedica teških tjelesnih ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći od 28. lipnja 2013. Tužitelji su već u tužbi istaknuli da je predmetna prometna nesreća posljedica kaznenog djela izazivanja prometne nesreće povodom kojega se pred prvostupanjskim sudom vodi kazneni postupak protiv vozača (osiguranika tuženika) pod poslovnim brojem K-799/2014.
5. Pobijanim rješenjem određen je prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka poslovni brojem K-799/2014, jer je prvostupanjski sud zaključio da odluka iz toga predmeta ima značenje prethodnog pitanja u ovoj pravnoj stvari s obzirom na istaknuti prigovor zastare.
6. Ispitavši pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. stavku 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. , 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana odluka pravilna i zakonita.
7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Prema članku 12. ZPP-a, kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje) sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno (stavak 1.), s time što je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim (stavak 3.). Člankom 213. stavkom 1. točkom 1. ZPP-a propisano je da će sud odrediti prekid postupka, ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju.
9. U odnosu na istaknuti prigovor zastare, iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da su tužitelji tužbu podnijeli 14. rujna 2020., a smrt njihovog prednika nastupila je 6. listopada 2013. Pravilan je stoga zaključak prvostupanjskog suda da je tužba podnesena nakon proteka zastarnog roka iz članka 230. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO), prema kojim odredbama tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju za pet godina otkad je šteta nastala.
10. Međutim, tužitelji su već u tužbi naveli da je šteta posljedica kaznenog djela u vezi kojega se protiv počinitelja vodi kazneni postupak. Za štete prouzročene kaznenim djelom je odredbom članka 231. ZOO-a propisana dodatna zaštita oštećenika, jer kada je za kazneni progon predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona (stavak 1.), a prekid i zastoj zastare kaznenog progona povlači za osobom i prekid odnosno zastoj zastare zahtjeva za naknadu štete (stavak 2. i 3.).
11. S obzirom na to da se dulji rok zastare iz članka 231. ZOO-a primjenjuje samo kad je kaznenom presudom utvrđeno da je šteta prouzročena kaznenim djelom, a ne i u slučaju kad je kazneni postupak dovršen odlukom koja nije osuđujuća za odgovornu osobu, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da je odluka iz kaznenog postupka o tome je li počinjeno kazneno djelo prethodno pitanje za odluku u ovoj pravnoj stvari. Parnični sud mogao bi utvrđivati je li šteta prouzročena kaznenim djelom samo kad bi postojale procesne smetnje zbog kojih se protiv odgovorne osobe ne bi mogao provesti kazneni postupak, što ovdje nije slučaj jer je kazneni postupak u tijeku i donesena je nepravomoćna presuda kojom je osiguranik tuženika osuđen zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće te je spis u žalbenoj fazi odlučivanja. Pravilna je stoga odluka prvostupanjskog suda da radi odluke o prigovoru zastare, a time i o osnovanosti tužbenog zahtjeva, sačeka pravomoćni ishod kaznenog postupka protiv osobe za koju tužitelji tvrde da je počinjenjem kaznenog djela (izazivanjem prometne nesreće) prouzročio smrt njihovog pravnog prednika i time im prouzročio štetu.
12. Iz navedenih razloga valjalo je odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a.
U Puli 30. lipnja 2025.
Sutkinja
Iva Kancijanić
