REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-175/2021-66

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužitelja ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 5. lipnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 30. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, isplatiti tužitelju ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 4.951,10 eura sa zateznim kamatama koje teku od 24. studenog 2020. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se kao djelomično neosnovan zahtjev tužitelja ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa 11.639,25 eura sa zateznim kamatama koje teku od 24. studenog 2020. do isplate, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, naknaditi tužitelju ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 1.998,10 eura sa zateznim kamatama koje teku od 30. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 26. siječnja 2021. podnio tužbu u kojoj je naveo da je 16. kolovoza 2020. upravljao vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] kada je na njega naletjelo vozilo marke „Fiat Punto“ reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika. U opisanoj nesreći tužitelj je pretrpio teške tjelesne ozljede. Prije pokretanja ovog parničnog postupka tuženik mu je isplatio nesporan iznos 1.496,90 eura (11.278,40 kuna). Stoga je predložio donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 15.926,74 eura (120.000,00 kuna) po osnovi neimovinske štete te iznos 663,61 eura (5.000,00 kuna) s osnova imovinske štete sa zateznim kamatama koje teku od 24. studenog 2020. do isplate kao i naknaditi mu parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu učinio nespornim nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika. Istaknuo je prigovor suodgovornosti tužitelja zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa. Osporio je visinu zahtjeva i tijek zateznih kamata. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 29. svibnja 2025. tužitelj je predložio donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti mu iznos 4.951,10 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. studenog 2020. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama (listovi 222-223 spisa).

3.1. Na ročištu održanom 5. lipnja 2025. tuženik se protivio djelomičnom smanjenju tužbenog zahtjeva.

3.2. Prema shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/21) sa sjednice održane 26. travnja 2021., broj Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.

3.3. Kako tuženik nije pristao na djelomično smanjenje zahtjeva tužiteljice, to sud nije utvrdio da bi došlo do djelomičnog povlačenja tužbe, već je odlučivao o osnovanosti zahtjeva za isplatu iznosa 16.590,35 eura iz tužbe.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš od 18. rujna 2020. (listovi 5-6 spisa), situacijski plan (listovi 7-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 9-22, 54-55, 60- 65, 67-68, 70-71, 168-171 spisa), prijavu štete podredno prijedlog za izvansudsku nagodbu s potvrdom o primitku (listovi 23-25 spisa), dopis Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku od 8. srpnja 2021. (listovi 56 i 58 spisa), obavijest o završetku istraživanja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku od 8. srpnja 2021. (list 59 spisa), osobni zdravstveni karton tužitelja (listovi 83-127 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj K-228/2021, izveden je dokaz kombiniranim prometnim sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dipl.ing. Igoru Jakopliću i dr. Vedrani Petrovečki (listovi 135-141, 143-147 i 174-175 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću (listovi 190-194, 201-202 spisa).

4.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete povodom štetnog događaja od 16. kolovoza 2020. kada je kao vozač u osobnom automobilu stradao u prometnoj nesreći, u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede.

5.1. Između stranaka nisu sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost osiguranika tuženika.

5.2. Između stranaka je sporno da li je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio vezan sigurnosnim pojasom te s tim u vezi je li doprinio nastanku štete i visina tužbenog zahtjeva.

6. Radi utvrđenja je li tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku nastanaka štetnog događaja te stoji li eventualno nevezivanje sigurnosnim pojasom u uzročnoj vezi sa ozljedama koje je prema medicinskoj dokumentaciji tužitelj pretrpio izveden je dokaz kombiniranim prometnim sudskomedicinskim vještačenjem po vještacima dipl. ing. Igoru Jakopliću i dr. Vedrani Petrovečki.

6.1. Iz prometnog dijela kombiniranog vještačenja proizlazi da je prilikom štetnog događaja došlo do čeonog sudara između prednjeg desnog ugla vozila tužitelja MITSUBISHI reg. oznake [registarska oznaka] i prednjeg lijevog dijela osobnog vozila osiguranika tuženika FIAT reg. oznake [registarska oznaka]. Udarna sila je na osobno vozilo MITSUBISHI djelovala uzdužno i blago u lijevo, tako da je tužitelj u trenutku sudara u odnosu na karoseriju vozila poletio pretežito prema naprijed i nešto u desno. Promjena brzine vozila MITSUBISHI u sudaru je iznosila oko 21 km/h. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova i načinjenih fotografija vrlo slabe razlučivosti nije moguće utvrditi da li je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom (list 147 spisa).

6.2. Vještakinja dr. Vedrana Petrovečki u svom nalazu i mišljenju navela je da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj ŽĆ (r. **.**.1961.) u predmetnom štetnom događaju nadnevka 16. kolovoza 2020. godine zadobio natučenje glave, potres mozga, istegnuće mišića vrata - trzajnu ozljedu vratne kralježnice, prijelom – napuknuće zglobnog nastavka 6. vratnog kralješka, natučenje desnog lakta, natučenje desne šake te rezne rane ispod desne očne jabučice, petog prsta desne šake i desnog lakta.

Iz sadržaja spisa, kao i nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je tužitelj u trenutku sudara poletio pretežito prema naprijed i nešto udesno, tj. prema djelovanju najjače udarne sile, uz promjenu brzine vozila u kojem se nalazio od oko 21 km/h. Pri ovakvoj dinamici odvijanja štetnog događaja, u slučaju korištenja sigurnosnog pojasa tužitelj nije smio zadobiti ozljede u području lica i glave. Stoga ozljede u vidu natučenja glave, rezne rane ispod desne očne jabučice i potres mozga upućuju na činjenicu da u trenutku odvijanja štetnog događaja tužitelj nije koristio sigurnosni pojas. Međutim, i da je tužitelj koristio sigurnosni pojas u dinamici odvijanja predmetne prometne nesreće, ovo ne bi spriječilo nastanak istegnuće mišića vrata - trzajnu ozljedu vratne kralježnice, kao i prijelom – napuknuće zglobnog nastavka 6. vratnog kralješka. Ove ozljede, pri promjeni brzine od 21 km/h, mogu nastati i bez obzira na prethodno štećenje vratne kralježnice.

S obzirom na izrazitu pokretljivost ruke u području ramenog zgloba natučenje desnog lakta s reznom ranom i natučenje desne šake s reznom ranom u području petog prsta desne šake mogli su nastati usprkos korištenja sigurnosnog pojasa, nalijetanjem desne ruke na prepreke u prostoru (list 141 spisa).

6.3. U podnesku od 28. ožujka 2023. tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju dr. Petrovečki, dok tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

6.4. Na ročištu održanom 7. ožujka 2024. vještakinja dr. Vedrana Petrovečki iskazala je da sila koja je djelovala na tijelo tužitelja, proizlazi iz sile gravitacije koja u konkretnom slučaju nije proizašla iz nalaza i mišljenja od prometnog vještaka. On je izrazio promjenu brzine u km/h pa ne može odgovoriti kolika je zapravo bila masa tijela zbog djelovanja sile gravitacije. Međutim, to ne bi bilo od utjecaja na njezin nalaz i mišljenje. Gornji dio tijela tužitelja pri vezivanju gibalo se prema naprijed i nešto u desno kao i nešto gore kada je tužitelj zadobio navedene ozljede. U literaturi nema decidiranih ozljeda koje mogu nastati pri određenim promjenama brzine prilikom nalijetanja na zategnuti sigurnosni pojas. Teže ozljede se u pravilu očekuju iznad brzine reda veličine 30-40 km/h. Ozljede u području lica i glave tužitelj je zadobio zbog činjenice što nije koristio sigurnosni pojas. Također, činjenica jest da kod većih promjena brzina, a kako je već prije spomenula, to su minimalno 30-40 km/h i više mogu nastati i opsežnije, pa i smrtonosne ozljede. U potpunosti je ostala kod pisanog nalaza i mišljenja (listovi 174-175 spisa).

6.5. I nakon usmenog očitovanja vještakinje tužitelj je ostao kod primjedbi na njezin nalaza i mišljenje ne navodeći točno razloge primjedbi.

6.6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Vedrane Petrovečki i dipl.ing. Igora Jakoplića, jer su isti jasni i obrazloženi, nisu u proturječnosti sami sa sobom ili s izviđenim okolnostima, nema nedostataka te se nije pojavila sumnja u pravilnost danih mišljenja, a vještakinja Petrovečki je u svom usmenom očitovanju jasno i obrazloženo odgovorila na sva pitanja tužitelja.

7. Obzirom na navedeno sud je utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje glave, potres mozga, istegnuće mišića vrata - trzajnu ozljedu vratne kralježnice, prijelom – napuknuće zglobnog nastavka 6. vratnog kralješka, natučenje desnog lakta, natučenje desne šake te rezne rane ispod desne očne jabučice, petog prsta desne šake i desnog lakta.

7.1. Sud dalje utvrđuje da tužitelj ne bi zadobio ozljede natučenja glave, rezne rane ispod desne očne jabučice i potres mozga da je bio vezan sigurnosnim pojasom.

8. Radi utvrđenja visine štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću.

8.1. Vještak dr. Božidar Šebečić u svom nalazu i mišljenju naveo je da je tužitelj ŽĆ rođen 1961. dana 16.08.2020. stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila u sudaru s drugim osobnim automobilom (udarac u prednji, desni bočni dio vozila.). Zadobio je: natučenje glave, lakši potres mozga, istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, prijelom zglobnog nastavka šestog vratnog kralješka bez pomaka ulomaka, natučenje desnog lakta, natučenje petog prsta desne šake, rezne rane u području vanjskog očnog kuta desnog oka, iznad gornje usne, desnog lakta te petog prsta desne šake. Liječen je imobilizacijom vrata Philadelphia ovratnikom više od dva mjeseca, mirovanjem, analgeticima. Po skidanju imobilizacije proveo je fizikalnu terapiju. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja su zaostali kronični bolovi u vratu, povremene glavobolje i vrtoglavice, trnci u lijevoj ruci. Kretnje u vratu su bolne uz osjećaj „škripanja“ u vratu, kretnje su ograničene u srednjem stupnju, laterofleksije u većem stupnju. EMNG ukazuje na srednje teško kronično radikularno oštećenje C7,C8(Th1) i umjereno C6,C8(Th1) lijevo.

Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 12%. Prema preslici zdravstvenog kartona, tužitelj se 2012. i 2014. god. javljao svom liječniku zbog tegoba s vratnom kralježnicom. MR vratne kralježnice učinjena nakon štetnog događaja ukazala je na degenerativne promjene vratne kralježnice koje su bile prisutne i prije predmetnog štetnog događaja što utječe na sadašnji opseg smanjenja životne aktivnosti. Prema slobodnoj procjeni vještaka, ozljeda vrata iz predmetnog štetnog događaja uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 8% a 4% otpada na degenerativne promjene.

Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg inteziteta dva dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno. Kod tužitelja nema naruženja zbog čega bi trpio duševne boli. Tuđa pomoć u opsegu 3 sata dnevno bila je potrebna 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 2 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

Kod ocjene neimovinske i imovinske štete isključene su ozljede glave (natučenje glave, lakši potres mozga i manja rana oko desnog oka) obzirom na nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka. Liječenje tužitelja je završeno 28. lipnja 2021. (listovi 193-194 spisa).

8.2. Tužitelj je u podnesku od 22. listopada 2024. prigovorio nalazu vještaka dr. Božidara Šebečića (list 198 spisa).

8.3. Vještak Šebečić je u dopuni nalaza i mišljenja od 8. prosinca 2024. naveo da se ocjena neimovinske štete minimalno mijenja ako se u vještačenje uključe i ozljede glave (natučenje glave, lakši potres mozga i manja rana oko desnog oka), jer se radi o lakim tjelesnim ozljedama.

Ocjena smanjenja životne aktivnosti, naruženja i potrebe za tuđom pomoći ostaje ista. Ocjena pretrpljenih fizičkih bolova i straha se minimalno mijenja: Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 10 dana, manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno (listovi 201-202 spisa).

8.4. Na ročištu održanom 5. lipnja 2025. vještak dr. Božidar Šebečić naveo je da za određivanje omjera utjecaja degenerativnih promjena na smanjenje životnih aktivnosti ne postoji neko pravilo, a procjena ovisi o svakom pojedinom slučaju te se vještačenju mora pristupiti individualno. Konkretno u ovom slučaju uzeo je u obzir da je tužitelj imao degenerativne promjene vratne kralježnice zbog kojih se u dva navrata liječio kod svog liječnika, ali od 2014. do 2020. nije bio kod svog liječnika zbog tegoba u vratu. Kod procjene je uzeta u obzir i težina zadobivenih ozljeda u štetnom događaju, odnosno da se radilo o teškoj tjelesnoj ozljedi, odnosno o prijelomu 6. nastavka vratnog kralješka i zbog toga je ocijenio da je ozljeda vrata u štetnom događaju 8%, a da na degenerativne promjene otpada 4%. Da je ozljeda vrata iz štetnog događaja bila lakša tada bi omjer vjerojatno bio 50%-50%.

8.5. Nakon usmenog očitovanja vještaka Šebečića, niti jedna od stranaka više nije imala primjedbi na njegov nalaz i mišljenje.

8.6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Božidara Šebečića, jer je isti jasan i obrazložen, nije u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, nema nedostataka te se nije pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja.

9. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

9.1. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te slijedeće kvalifikatorne okolnosti:

- vrstu i lokalitet ozljeda (istegnuće mišića vrata - trzajnu ozljedu vratne kralježnice, prijelom – napuknuće zglobnog nastavka 6. vratnog kralješka, natučenje desnog lakta, desne šake te petog prsta desne šake i desnog lakta),

- životnu dob tužitelja (rođen 1961.),

- utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli (jakog intenziteta trajnog karaktera 2 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i slabijeg intenziteta 90 dana) te

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha (jačeg intenziteta 1 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 35 dana)

- stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužitelja u opsegu 12%, time da je ozljeda vrata iz predmetnog štetnog događaja uzrok smanjenja životne aktivnosti 8% a 4% otpada na degenerativne promjene, uz oblike u kojima se isti manifestira (zaostali kronični bolovi u vratu, povremene glavobolje i vrtoglavice, trnci u lijevoj ruci, bolne kretnje u vratu uz osjećaj „škripanja“ u vratu, kretnje su ograničene u srednjem stupnju, laterofleksije u većem stupnju).

9.2. Dakle, prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir samo ozljede koje bi tužitelj zadobio neovisno o korištenju sigurnosnog pojasa. Stoga ovaj sud smatra da tužitelju u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu 6.000,00 eura.

9.2.1. Ističe se da je, osim prethodno navedenog, prilikom odmjeravanja visine pretrpljene štete ovaj sud imao na umu i to da Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade te da prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Osim toga, sud je imao na umu i da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV- 47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. do donošenja ove odluke (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž-3137/24 od 25. srpnja 2024. i dr.).

10. Sud je temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a utvrdio visinu cijene sata pružanja nestručne pomoći i njege u iznosu 4,00 eura po satu, zbog čega tužitelju pripada pravo na tu naknadu u ukupnom iznosu 448,00 eura za 112 sati potrebne tuđe pomoći i njege. Ističe se da je sud cijenu pružanja nestručne pomoći i njege utvrdio slobodnom ocjenom, uzevši u obzir vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege te činjenicu da se cijena tuđe pomoći određuje prema cijeni sata rada NKV radnika u mjestu prebivališta tužitelja.

10.1. Dakle tužitelju na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ukupno pripada iznos 6.488,00 eura.

10.2. Kako je tužitelju u mirnom postupku isplaćen iznos 1.496,90 eura na ime neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, to je iznos 6.488,00 eura umanjen za iznos 1.496,90 eura te tužitelju pripada daljnji iznos 4.991,10 eura. Stoga mu je, temeljem odredbe čl. 2. ZPP-a, dosuđen daljnji zatraženi iznos 4.951,10 eura.

10.3. Tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade štete od 24. studenog 2020., kao prvog dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva (list 25 spisa), sve temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. ZOOP-a (tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018., Rev-2767/18 od 30. lipnja 2020., Rev-1716/17 od 27. siječnja 2021. dr.).

11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točkama I i II izreke.

12. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

12.1. U smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužitelj je uspio u sporu sa 65% (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj je uspio sa 30%, vodeći računa o uspjehu u dokazivanju u pogledu osnove zahtjeva uspio je sa 100%, dakle ukupno kad se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tužitelj je ukupno uspio sa 65%).

12.2. U smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tuženik je uspio u sporu sa 35% (prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio je sa 70%, vodeći računa o uspjehu u dokazivanju u pogledu osnove zahtjeva tuženik nije uspio, dakle ukupno kad se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tuženik je ukupno uspio sa 35%).

12.3. Kada se oduzme postotak one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, slijedi da je tužitelj u sporu uspio sa 30% (65%-35%).

12.4. Stoga je tužitelju priznat trošak sastava priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini 250 bodova, sastava tužbe u visini 250 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podneska od 5. lipnja 2021. u visini 250 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 21. srpnja 2021. u visini 25 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife, sastava podneska od 26. studenog 2021. u visini 25 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife, sastava podneska od 4. siječnja 2022. u visini 25 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife, zastupanja na ročištu 16. ožujka 2022. u visini 250 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 19. svibnja 2022. u visini 25 bodova prema Tbr. 8/3 Tarife, sastava podneska od 28. ožujka 2023. u visini 250 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 7. ožujka 2024. u visini 250 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 22. listopada 2024. u visini 250 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, sastava podneska od 29. svibnja 2025. u visini zatraženih 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife i zastupanja na ročištu 5. lipnja 2025. u visini zatraženih 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

12.5. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura, te tužitelju pripada iznos 4.100,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 5.125,00 eura.

12.6. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 30. studenog 2023., 29. svibnja 2024. i 2. siječnja 2025., jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a.

12.7. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 212,36 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 212,36 eura.

12.8. Dakle tužitelju pripada trošak u iznosu 5.549,72 eura, no kako je tužitelj u ovom postupku uspio sa 30% to mu na ime troškova parničnog postupka pripada iznos 1.664,92 eura.

12.9. Ovom iznosu valjalo je dodati cjelokupan trošak za izvedena medicinska vještačenja u ukupnom iznosu 333,18 eura (tako VSRH u Rev 660/21 od 14. rujna 2021.).

12.10. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 1.998,10 eura.

12.11. Na tako određeni trošak tužitelju su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 30. lipnja 2025.

Sutkinja

Ana Štimac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika