P-4398/2020-52

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Branki Šolić u pravnoj stvari prvotužitelja ST, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja CT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Općine Podstrana, Podstrana, Trg Franje Tuđmana 1, OIB:40910925478, zastupan po načelniku GT, a ovaj po punomoćniku Mati Gliboti, odvjetniku u Splitu, radi isplate naknade za oduzetu nekretninu, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene dana 28.svibnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i drugotužitelja osobno te punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu dana 30.lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I . Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi :

'' I.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljima iznos od 45.778,56 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16.prosinca 2020.kao dana podnošenja tužbe, do 31.prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem za tri postotna poena, a od 01.siječnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja na snazi na dan 01.srpnja te godine.

II.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja na snazi na dan 01.srpnja te godine. ''

II. Nalaže se tužiteljima u roku od 15 dana isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 18.125,00 EUR.

Obrazloženje

1.1.Dana 16.prosinca 2020. pred ovim sudom zaprimljena je tužba uvodno označenih tužitelja protiv Općine Podstrana radi isplate naknade za oduzeti dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u iznosu od 207.100, 00 kn. Podneskom od 22.veljače 2022. tužba je proširena te je istaknut zahtjev radi naknade oduzimanja potpornog zida u iznosu od 450.000,00 kn koji da je izgrađen 2003. u suradnji sa grupom građana.

1.2.U bitnome, tužitelji smatraju da imaju pravo na naknadu za oduzeti dio nekretnine jer im je tuženik kao prijašnjim vlasnicima, provedbom evidentiranja nerazvrstane ceste te prethodnom parcelacijom oduzeo dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 109 m2 koja je pripojena čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] . Smatraju da oduzeti dio nije predstavljao nerazvrstanu cestu te da je oduzimanjem došlo do faktičnog izvlaštenja pa tužiteljima pripada pravo na naknadu po čl.33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ističu i da je provedena obnova zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem postupku tuženik nije istaknuo nikakv prigovor glede oblika površine formiranih čestica, što da bi sigurno učinio da je (kasnije) oduzeti dio čest.2110/1 tad predstavljao nerazvrstanu cestu. Prigovor zastare tuženika otklanjaju argumentacijom da su za evidentiranje nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi uz brisanje njihovog prava suvlasništva saznali po dostavi zemljišnoknjižnog rješenja 2018. od kada da teče rok zastare od 5 godina.

1.3.Nakon provedenog vještačenja podneskom od 26.kolovoza 2024. preciziran je tužbeni zahtjev na iznos od 45.778,56 EUR sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe.

1.4.U prilog tužbenih navoda dostavili su zemljišnoknjižnu dokumentaciju vezanu za postupak osnivanja, ZK izvatke, fotografije gradnje zida, dopis od 08.veljače 2004., Sporazum od 16.listopada 2009. i Izjavu od 01.veljače 2012. kao dokaz dogovora sa Općinom Podstrana, Ugovor od 28.svibnja 2009. o gradnji potpornog zid sa grupom građana. Predloženo je saslušanje svjedoka MT, tužitelja te vještačenje radi identifikacije stvarnog stanja nekretnine i procjene vrijednosti građevinskih poboljšica.

2.1.U odgovoru na tužbu tuženik navodi da nije došlo do oduzimanja dijela nekretnine tužitelja već da je čest. zem. [katastarska čestica] kasnije 5158/1 oduvijek, dakle i u dijelu površine od 109 m2 koja je ranije pripadala prema obliku katastarske čestice čestici 2110/1, predstavlja nekretninu koju '' koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika'', dakle nerazvrstanu ceste, kako ju definira čl.131. Zakona o cestama. Evidentiranjem ceste u zemljišnoj knjizi nije došlo do oduzimanja utuženog dijela nekretnine već je samo usklađeno zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem na terenu koje kao takvo postoji još i prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Dakle, tvrdi da je nerazvrstana cesta i prije 2011. imala isti oblik kao i prilikom evidentiranja 2018. u zemljišnoj knjizi slijedom čega da provedbom elaborata nije došlo ni do kakvog proširenje ceste.

2.2. Slijedeći utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka glede izgradnje potpornog zida i asfaltiranja ceste tijekom 2003., ističe prigovor zastare smatrajući da se utuženi dio počeo koristiti kao put odnosno cesta pred više od 20 godina. Od trena kad tužitelji ne mogu tražiti povrat u posjed, a što bi prema tuženiku bilo kad je počela opća uporaba od prije 20 godine, tužiteljima da počinje teći petogodišnji rok za naknadu za oduzetu nekretninu. Kako je tužba podnijeta 2020., to tuženik prigovor zastare smatra osnovanim.

2.4.Kao dokaz tvrdnji tuženik je priložio Iskaz promjena, Snimku sa Geoportala DGU, Rješenje ureda za katastarsko geodetske poslove od 06.listopada 1998., dokumentaciju P.R.9/2016 iz postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u Podstrani Ulica poljičkih knezova te predložio saslušanje svjedoka OT.

3.Sud je dozvolio objektivnu preinaku odnosno dozvoljeno je raspravljanje u ovog parnici i po novoistaknutom zahtjevu za naknadu za građevinske poboljšice čest. zem. [katastarska čestica] u vidu potpornog zida kao ranijeg dijela nekretnina u vlasništvu tužitelja. Naime, kako se novi zahtjev temelji na istoj činjeničnoj osnovi kao i raniji, sud cijeni da bi raspravljanje po oba zahtjeva u istoj parnici bilo svrsishodno za razrješenje odnosa između stranaka, sukladno čl.190.st.3.Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,

2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23,dalje ZPP).

4. U dokaznom postupku izvedeni su svi dokazi koje su stranke predložile ( naznačeni u točkama 1.3. i 1.2.obrazloženja)

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6.1.Predmet spora je zahtjev za naknadu dijela nekretnine faktično izvlaštene i inkorporirane u nerazvrstanu cestu u Podstrani, Ulica Poljičkih knezova. Među strankama je sporno postoji li pravo na naknadu i ako da, je li nastupila zastara potraživanja.

6.2.Mjerodavno pravo sadržano je o odredbama Zakona o cestama ( Narodne novine br. 84/11, dalje ZC), Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, dalje ZOO) i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine br. Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 dalje ZV).

7. Nesporno je da su tužitelji bili upisani kao suvlasnici nekretnine oznake čest.2110/1,ZU 701, k. o. [katastarska općina] u površini od 2157m2. Provedbom prijavnog lista klasa 932-06/16-02/644 od 27.siječnja 2017.pod brojem Z-3017/2017 površina se smanjuje sa 2157m2 na 2048 m2, dakle za 109m2, a što je razvidno iz povijesnog ZK izvatka.

8.1.Dana 27.svibnja 2015. Općina Podstrana donijela je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Podstrana kojom je na popis nerazvrstanih cesta, između ostalih, uvrštena cesta Poljičkih knezova u Podstrani.

8.2.Temeljem navedene odluke izrađen je Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Ulica Poljičkih knezova, lipanj 2016., Pr.br.09/2016, Geokarta d.o.o., Split koji sadrži i Snimku izvedenog stanja nerazvrstane ceste Ulica Poljičkih knezova Pr.br 9/2016, veljača 2016. Geokarta d.o.o., Split) koja je preklopljena na Digitalni ortofoto iz 2011. i katastarski plan, a iz koje proizlazi da je 2011. sporni dio nekretnine bio iste materijalne sadržine kao i ostatak čest. zem. [katastarska čestica]. Jednako tako, proizlazi i da čest. zem. [katastarska čestica] koja se formira elaboratom (dakle, i sa dijelom 109m2 čest.2110/1) predstavlja nerazvrstanu cestu Ulica Poljičkih knezova.

9.1.Isti zaključak proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine Pavla Pandžića ( str.166.-192.) uz dopunu od kolovoza 2023.

9.2.U nalazu i mišljenju iz ožujka 2023. stalni sudski vještak Ivan Barbalić, identificira predmet spora navodeći da se radi o dijelu današnje čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 109 m2, ranije ( prije evidentiranja ceste Poljičkih knezova po GE izvedenog stanja) dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji danas u naravi predstavlja asfaltiranu površinu s tri stupa javne rasvjete i betonskim potpornim zidom ( debljine 25 cm, deniveliran prema čest. zem. [katastarska čestica] za cca 1-3 m) te se prostire od sjeveroistoka, od postojećeg starog zida na istoku prema jugozapadu do postojećeg starog zida na zapadu. Navodi da su prije provedbe elaborata nekadašnje čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] bile usklađene i evidentirane u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi u površini od 2153m2 i 4085 m2. U prilogu 1 vještva vještak je prikazao stanje međe prije i poslije evidentiranja ceste na podlozi DOF'a 2011 iz kojeg proizlazi da je dio čest.2110/1 prije evidentiranja 2011. godine bio iste cestovne podloge kao i čest. zem. [katastarska čestica]. Potporni zid prikazan je kao dio sadašnje čest. zem. [katastarska čestica], dakle izvan sadašnje 5181/1 (na slici prikazana 4 crna pravokutnika istočno uz crvenu liniju međe nakon evidentiranja) .

9.3.U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnine Pavla Pandžića iz ožujka 2023. te dopuni iz kolovoza 2023. vještak, naslanjajući se na identifikaciju spora od strane vještaka Ivana Barbalića, navodi da isti predstavlja u naravi asfaltni put sa tri stupa javne rasvjete i betonskim zidom te da je asfaltni put uz zid sa zapadne strane proširen na kojem su vidljivi poklopci šahta infrastrukture i rešetkasti poklopac za odvod kišnice. Na predmetu spora ne postoji nikakva prometna signalizacija. Potporni zid da je prosječne visine cca 3,00 m, debljine 26 cm, iznad asfaltne ceste sa zapadne strane zida visina zida da je 38-46 cm. U dopuni vještva iznosi procjenu vrijednosti dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 109 m2 u iznosu od 26.848,88 EUR te betonskog potpornog zida kao građevinske poboljšice u iznosu od 18.929,26 EUR, dakle sveukupno 45.778,56 EUR. Starost asfaltne podloge kao i potpornog zida procjenjuje oko 20 godina. Drugim riječima , kao vrijeme izgradnje procjenjuje 2003.godinu.

9.4.Stranke nisu imale primjedbe na utvrđenja iznijeta u nalazima oba vještaka niti na dana mišljenja te ih sud cijeni kao dokaze vjerodostojne za utvrđenje relevantnog činjeničnog stanja ( točka 13.obrazloženja).

10.Iskazujući kao svjedok OT je navela da u Podstrani živi od 1997., a u Općini Podstrana da radi od 2015. te da predmetnu česticu odnosno Ulicu Poljičkih knezova koristi kao vozač više od 20 godina, jednako kao i što su je drugi koristili, a sama ulica Poljičkih knezova kao cesta da se proteže od skretanja sa državne ceste D8, obuhvaćajući i predmet spora pa nastavno ravno do marketa Studenac te dalje, sve do spajanja sa ulicom Gradac i ostalim ulicama. Navodi da je odluka iz 2015. kojom je ova ulica proglašena nerazvrstanom cestom odlukom Visokog upravnog suda RH poništena jer su se u odluci pozvali na krivi članak, a što je ispravljeno u novoj odluci koja je u sadržaju ista kao ranija. Svjedoči i da joj je poznato da su tužitelji pokretali izvanparnične postupke prema Zakonu o prostornom uređenju i građenju tijekom 2011. i 2014. radi naknade za zemljišta koja su sastavni dio nerazvrstanih cesta, pa i Ulice Poljičkih knezova čemu se općina protivila smatrajući da isti nemaju pravo na naknadu jer se radi o nerazvrstanim cestama.

11.Svjedokinja MT navodi da joj je predmetna nekretnina poznata jer da ju je otac tužitelja ustupio njoj i suprugu radi poljoprivrednog obrađivanja, a da su sa korištenjem krenuli oko 1992., 1993., kada se tu nalazio samo jedan mali temeljni zid ,a današnja asfaltirana cesta da je bila makadam gdje bi ona i suprug parkirali kombi što da joj je dozvolio otac tužitelja navodeći da bi to bio njegov put te da ih nitko nije ometao u tome. Tu da su prolazi ljudi koji su živjeli u susjedstvu pješke, a neki i vozilom. Navodi da joj je poznato da je put asfaltiran ali ne zna točno kad te da je zadnji put bila na toj zemlji pred oko četiri godine

12.1. U stranačkom iskazu tužitelji su, u bitnome, ponovili povijest promjena na nekretninama 5158 i 2110/1 posebno navodeći da su utuženi dio koristili za parkiranje za vrijeme poljoprivrednog korištenja nekretnine 2110/1. U odnosu na postojeći zid, istaknuli su da su se dogovorili 2005. sa svojim sumještanima i Općinom Podstrana, znajući da će trebati proširenje postojeće ceste jer da je Općina planirala proširiti koridor ceste sa 3 m na 6, te su odlučili postaviti novi zid čime da su podijelili svoju parcelu na dva dijela čime su dobili mjesto za parking. S Općinom Podstrana da su se dogovorili da će taj njihov prostor općina od njih otkupiti , ali ne sam taj segment od 50m već čitavu trasu od 300m, a koji sporazum da je priložen u spis.

13.1.Nakon izvedenih dokaza sud utvrđuje da su tužitelji bili suvlasnici čest. zem [katastarska čestica] u površini od 2157m2 te da je dio te čestice koji je predmet spora asfaltiran 2003. od kada je i odijeljen potpornim zidom od ostatka čest. zem. [katastarska čestica]. Asfaltiranjem postaje funkcionalno integralni dio čest. zem. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja cestu ( danas 5158/1) te se koristi za promet. Na utuženom dijelu nalaze se stupovi javne rasvjete kako je to utvrđeno očevidom i vještačenjem te poklopci šahta infrastrukture i rešetkasti poklopac za odvod kišnice, kako je to utvrdio vještak za graditeljstvo što ukazuje da je površina privedena javnoj i općoj uporabi.

13.2.Da je takvo faktično stanje odnosno proširenje ceste i na utuženi dio bilo poznato i tužiteljima vidljivo je i iz iskaza svjedokinje OT koja je navela, na upit tužitelja, da joj je poznato da su tužitelji pokretali izvanparnične postupke 2011. i 2014. radi naknade za oduzete nekretnine koje su ušle u sastav ceste. Dakle, traženjem naknade, a ne povrata oduzete nekretnine tužitelji su se u biti suglasili s takvom novom namjenom nekretnine.

14.1.Iako je nesumnjivo da je asfaltiranjem utuženog dijela , kao i ostatka ceste te postavljanje javne infrastrukture omogućilo korištenje iste za promet od strane većeg broja korisnika, mišljenje je suda da time još uvijek nije došlo do stjecanja prava vlasništva tuženika kao nositelja ovlasti nad ovom nerazvrstanom cestom iz jednostavnog razloga što status nerazvrstane ceste nije bio reguliran u tom periodu.

14.2.Naime, propisi koji su regulirali ceste prije Zakona o cestama iz 2011. određivali su pravni status javnih cesta kao općeg dobra do 2009., potom kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Tek Zakon o cestama iz 2011.u prijelaznim i završnim odredbama pravno uređuje status zatečenih nerazvrstanih cesta i propisuje način evidentiranja u katastru i zemljišnoj knjizi.

15.1. Člankom 33.st.2. ZV-a propisano je da bude li zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaštenje. Iako u ovoj pravnoj stvari nekretnini tužitelja kao prijašnjih vlasnika nije Zakonom o cestama oduzeta sposobnost da bude objektom prava vlasništva, s obzirom da se radi o uspostavi prava vlasništva novog titulara u korist javnog dobra u općoj uporabi, imaju u vidu narav takvog dobra sud smatra da je navedena odredba primjenjiva u konkretnom slučaju.

15.2. Nadalje, članak 131.ZC-a propisuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC, postaju nerazvrstane ceste.

15.3. Odredbom čl. 100. ZC-a propisano je da nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,

– prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,

– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).

15.4.Pravni status zatečene nerazvrstane ceste određen je u članku 131.st.6.Zakona o cestama te je propisano da će se nerazvrstane ceste upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

16. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje nekretnine, a polazeći od zakonske definiciji nerazvrstane ceste (čl.100 ZC-a) sud utvrđuje da nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] sa utuženim dijelom čini nerazvrstanu cestu. Prema nalazu i mišljenju vještaka te snimke izvedenog stanja preklopljene na DOF' 11 proizlazi da je nekretnina istog stanja 2011. kao i danas, što tužitelji niti ne spore.

17.Dakle, sud zaključuje da je stupanjem na snagu Zakona o cestama Općina Podstrana stekla pravo vlasništva nad utuženim dijelom kao dijelom nerazvrstane ceste čime je prestalo pravo vlasništva prijašnjih vlasnika. Od tog trena prijašnji vlasnici više nemaju mogućnost tražiti predaju nekretnine jer je njihovo pravo vlasništva prestalo. Isto tako, od tog trena prijašnji vlasnik ima pravo tražiti novčanu naknadu, odnosno teče opći zastari rok iz članka 235.ZOO-a kojim je propisano da tražbine zastarijevaju u općem zastarnom roku od 5 godina.

18.Donošenje odluke o proglašenju nerazvrstane ceste nije od utjecaja na činjenicu stjecanja jer odluka nema konstitutivni značaj u odnosu na status nekretnine koja po zakonskoj definiciji predstavlja nerazvrstanu cestu odnosno koja po svojim činjeničnim obilježjima stječe svojstvo nerazvrstane ceste stupanjem na snagu zakona koji takve nekretnine određuje nerazvrstanim cestama – javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu jednica lokalne samouprave. Odluka o proglašenju ima značaj u kontekstu tehničkih radnji propisanih radi evidentiranja stvarnog stanja nekretnine u zemljišnoj knjizi i katastru prema zatečenom stanju 2011.godine. Utoliko i saznanje vlasnika za evidentiranje (2018.) nije značajno za početak tijeka zastare.

19.Stav tuženika da bi zastara trebala početi teći od izgradnje ceste (2003.) sud nije prihvatio jer se u predmetnom slučaju ne radi o ranije građenoj javnoj cesti koja stupanjem na snagu ZC postaje nerazvrstana, imajući u vidu da 2003. pravni status potonjih nije bi reguliran, pa bi se eventualno moglo raditi o početku tijeka dosjelosti ili građenja na tuđem zemljištu, i to sve do 2011. kad je Općina Podstrana izravno temeljem zakona stekla pravo vlasništva na nerazvrstanim cestama.

20.1.Zaključak suda jest da je utuženi dio nekretnine u vlasništvu tužitelja na dan stupanja na snagu Zakona o cestama ( 28.srpnja 2011.) korišten kao nerazvrstana cesta te postao vlasništvo tuženika od kada počinje teći petogodišnji zastarni rok za novčanu naknadu prijašnjim vlasnicima te se zastara navršava istekom dana 28.srpnja 2016. Kako je tužba podnijeta 2020.godine to je nastupila zastara utuženog potraživanja, slijedom čega tužbeni zahtjev nije osnovan.

20.2.Kraj takvog stanja stvari sud nije smatrao potrebnim ocjenjivati ostale izvedene dokaze.

20.3. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I.izreke presude.

21.1. Odluka o trošku donijeta je temelje odredbe čl.154.st.1., čl.151.i 155. ZPP- a, Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine br.138/23, dalje Tarifa) i Zakona o sudskim pristojbama ( Narodne novine br.118/18,51/23) te je tuženiku je priznat parnični trošak u iznosu 18.125,00 EUR.

21.2.Naime, tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 EUR te trošak sastava podnesaka od 22.07.2022., 28.11.2022., 22.12.2022., 31.05.2022.,23.08.2022., 17.05.2024. i 03.09.2024.u iznosu od 7.000,00 EUR. Priznat je i trošak pristupa na ročište od 31.kolovoza 2022. u iznosu od 500,00 EUR , trošak pristupa na ročišta od 17.10.2022.,01.06.2022.,11.09.2023.,20.05.2024. i 28.11.2024. u iznosu od 5.000,00 EUR ( Tbr.9.t.1.Tarife) te trošak pristupa na očevid od 09.12.2022. u iznosu od 1.000,00 EUR ( Tbr.9.t.7.Tarife). Ukupno priznat trošak u iznosu od 14.500,00 EUR uvećan je za 25% PDV-a.

21.3.Trošak sastava podneska od 25.08.2022. nije priznat budući je dokumentacija dostavljena uz isti mogla biti dostavljena i uz raniji podnesak odnosno ne radi se o dokumentaciji kojom tuženik nije ranije raspolagao . Trošak sastava podneska od 30.kolovoza 2022. kojim tuženik ispravlja ranije podneske u oznaci tužitelja također nije priznat. Nije priznat ni trošak sudske pristojbe na presudu budući za tuženika nije nastala obveza sukladno čl.4.t.2.Zakona o sudskim pristojbama.

21.4.Slijedom navedenog, tuženiku je dosuđen parnični trošak u iznosu do 18.125,00 EUR dok je za više zatraženo u iznosu od 8.315,59 EUR zahtjev odbijen kao neosnovan, kako je odlučeno u točki II.izreke. Odluka o zateznim kamatama na parnični trošak izostala je budući tuženik nije istakao zahtjev u smislu čl.151.st.3.ZPP- a.

U Splitu, dana 30.lipnja 2025.

SUDAC

Branka Šolić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Podnosi se ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju pod 1. i pod 2. putem punomoćnika

- punomoćniku tuženika

- u spis