Poslovni broj 16 Gž Ovr-1480/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

 

Poslovni broj 16 Gž Ovr-1480/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja G. Z., OIB: …, protiv ovršenice M. Đ., OIB: … S., 144. brigade hrvatske vojske, koju zastupa punomoćnica A. K., odvjetnica u Z., radi ispražnjenja i predaje u posjed stana - udaljenjem ovršenice iz stana, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-51/2023-4 od 20. travnja 2023., dana 4. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-51/2023-4 od 20. travnja 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Izreka prvostupanjskog rješenja o ovrsi glasi:

 

I. "Sud određuje predloženu ovrhu po prijedlogu ovrhovoditelja G. Z., OIB: …, od 17. siječnja 2023. protiv ovršenika M. Đ., OIB …, S., radi ispražnjenja i predaje u posjed stana

- udaljenjem ovršenika M. Đ. iz S., OIB: …, iz stana koji se nalazi u S., 2. kat, oznake A10-3-2-H.2, površine 85,61 m2, koji se sastoji od ulaznog prostora, dnevnog boravka s blagovaonom, kuhinje, hodnika, izbe, wc-a, kupaone, 2 spavaće sobe i loggie te mu pripada i spremište u podrumu oznake A10-S54, površine 3,13 m², i predajom navedenog stana, bez osoba i stvari, u posjed ovrhovoditelju G. Z., OIB: ….

- pokretnine koje su uklonjene iz stana predat će se ovršeniku, a ako isti ne bude prisutan, stvari će se predati na čuvanje drugoj osobi ili ovrhovoditelju na trošak ovršenika.

- predaji nekretnine može se pristupiti nakon proteka 8 (osam) dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti sukladno odredbi članka 256. st. 2. Ovršnog zakona (N.N. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20).

 

II. Ovrhovoditelju se odmjerava trošak postupka u iznosu od 66,36 Eur / 500,00 kuna.”

2. Protiv tog rješenja žali se ovršenica zbog svih žalbenih razloga.

 

3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odredio ovrhu na temelju ovršne isprave – ugovora o najmu javno najamnog stana na određeno vrijeme sa slobodno ugovorenom najamninom, Klasa: …, Urbroj: … od 27. ožujka 2015. solemniziranog kod javne bilježnice Ž. M. iz Z. pod brojem OV-20794/15 dana 10. srpnja 2015.

 

6. Ovršenica je u žalbi istaknula da je predmetna nekretnina njena jedina nekretnina u kojoj živi s obitelji, odnosno istaknula je povredu prava na dom iz čl. 34. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010 i 5/2014) i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 5/14).

 

7. U postupku je propušteno utvrditi je li ovrha određena na jedinoj nekretnini u kojoj stanuje ovršenica sa svojom obitelji odnosno predstavlja li njen dom, pa je u tom dijelu osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja, na koji žalbeni razlog upire ovršenica u žalbi.

Naime, prema čl. 8. st. 1. Konvencije svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog I obiteljskog života, doma i dopisivanja. Stavkom 2. istog članka je propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

Može li neka od propisanih iznimki iz čl. 8. st. 2. Konvencije opravdati miješanje javne vlasti u pravu na dom, prosuđuje se primjenom testa razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja.

 

8. Slijedom navedenog, a kako je u postupku propušteno utvrditi predstavlja li predmetna nekretnina na kojoj ovrhovoditelj kao javnopravno tijelo predlaže odrediti ovrhu dom ovršenice te bi li određivanjem ovrhe bilo povrijeđeno pravo ovršenice na dom, rješenje o ovrsi je ukinuto i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

9. Pri tome treba imati u vidu da zaštita prava na dom nije apsolutna ni neupitna, jer ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije – materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u tzv. testu razmjernosti, budući da na drugoj strani, suprotstavljen prigovoru ovršenice, postoji u pravilu interes vlasnika iz osnove prava vlasništva zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske (čl. 48. Ustava), pri čemu je na ovršenici teret dokazivanja da se navedena odluka tiče njenog doma i je li došlo do miješanja u njegovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li ovrha na nekretnini nužna u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditelju (pravno shvaćanje iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odijela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.).

 

10. Slijedom svega navedenoga, temeljem čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19- dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

13. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će imajući u vidu navedeno u ovom rješenju utvrditi predstavlja li nekretnina na kojoj ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu dom ovšenice, odnosno bi li određivanjem ovrhe na nekretnini došlo do povrede ustavnog i konvencijskog prava ovršenice na dom.

 

 

U Zagrebu 4. rujna 2023.

 

           Sutkinja:

       mr. sc. Iris Gović Penić, v.r.