Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-710/2025-3

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te dr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ratku Vlašiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1. ČD, [adresa], pod 2. LD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3. CD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicima odvjetnicima u odvjetničkom društvu Ljubičić&Vrdoljak d.o.o. u Splitu, radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1725/2018-27 od 27. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 30. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1725/2018-27 od 27. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice da se naloži tuženicima prestati uznemiravati tužiteljicu u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava glede nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] položene u K. O. [katastarska općina] i to u pogledu dijela te nekretnine obojanog na skici vještaka ing. Slavena Iličića „Makarska, studeni 2016“ žutom bojom, omeđenog slovima A-C-D-B-A, koja skica čini sastavni dio ove presude, na način da im se zabranjuje pristupati na navedenu nekretninu te da im se zabranjuje na bilo koji drugi način uznemiravati tužiteljicu u ostvarivanju njenih navedenih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 10.000,00 kuna za svaki čin uznemiravanja. Ujedno je odbijen zahtjev tužiteljice da joj tuženici solidarno naknade trošak postupka i naloženo tužiteljici naknaditi trošak tuženicima u iznosu od 2.303,09 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate, dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka odbijen kao neosnovan.

2. Žali se tužiteljica pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), te predlaže presudu preinačiti na način da tužbeni zahtjev bude u cijelosti prihvaćen, a podredno presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi prestanka uznemiravanja vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da se tuženicima zabrani pristupati na navedenu nekretninu te na bilo koji drugi način uznemiravati tužiteljicu u ostvarivanju njenih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini.

6. Ispitujući zakonitost pobijane presude, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da ista nije donesena uz počinjenje jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Činjenično stanje u postupku je pravilno i potpuno utvrđeno te nije dovedeno u sumnju navodima žalbe pa je neosnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Sud je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja uzeo u obzir sljedeća utvrđenja:

- kako je tužiteljica 4. lipnja 1998. sklopila ugovor o kupoprodaji sa ĆD, kojim je stekla ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica]/ nova kat. oznaka [katastarska općina] ZU [broj ZK uloška] K.O., što u naravi predstavlja polovinu dvojne kuće i odgovarajućih dijelova dvorišta kao i dijelova koji služe redovnoj upotrebi zgrade,

- kako je pok. prednik tuženika RD 20. srpnja 1998. sklopio ugovor o kupoprodaji sa ĐD kojim je stekao ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica]/ nova kat. oznaka [katastarska općina] ZU [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a što u naravi predstavlja polovinu dvojne kuće i odgovarajućih dijelova dvorišta kao i dijelova koji služe redovnoj upotrebi zgrade,

- kako su stranke upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to tužiteljica za ½ dijela te tuženici svaki za 1/6 dijela,

- kako je pred tim sudom pod poslovnim brojem Pn-594/17 pokrenut postupak tužbom ED protiv TD radi naknade štete te da je navedeni postupak prekinut rješenjem suda od 7. prosinca 2017.; da iz tužbe u tome predmetu proizlazi kako predmetna nekretnina predstavlja dvojni objekt, a tužitelj navodi da je on vlasnik zapadnog dijela objekta, sa svim pripadnostima i služnostima, a tuženica vlasnica istočnog dijela objekta,

- kako je pred Općinskim sudom u Makarskoj, pod poslovnim brojem Psp- 365/15, pokrenut postupak tužbom ovdje tuženika, kao tužitelja, protiv ovdje tužiteljice, kao tuženice, radi smetanja posjeda nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] te da je 7. lipnja 2019. doneseno rješenje kojim je dio tužbenog zahtjeva djelomično prihvaćen; da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-3488/19-2 od 15. listopada 2019. odbijena žalba tuženice, dok je žalba tužitelja djelomično odbijena i djelomično prihvaćena te je ukinuto pobijano rješenje u dijelu pod točkom II. izreke i u tom dijelu je tužba odbačena,

- kako je pred Općinskim sudom u Splitu (predmet pod brojem Ovr-668/2024), podnesen prijedlog tuženika kao ovrhovoditelja protiv ovdje tužiteljice kao ovršenice, a radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja; da je rješenjem od 3. listopada 2023. odbijen prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu, koje je rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr- 91/2024-2 od 5. ožujka 2024. ukinuto te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje,

- da su stranke na terenu izvršile fizičku diobu nekretnine i to na način da bi tužiteljici u vlasništvo pripao istočni dio dvorišta na skici prikaza stvarnog stanja terena obojen žutom bojom te omeđen slovima A-C-D-B-A te da je stoga tužiteljica, kao predmnjevani vlasnik toga dijela nekretnine, ovlaštena štiti svoje vlasništvo u smislu odredbe članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) protiv tuženika,

- da je tužiteljica u iskazu navela kako tuženici ne prolaze njenim dijelom dvorišta, ali da od nje traže da prolaze zbog čega vode postupke te da je njeno vlasništvo uznemiravano tužbama u drugim postupcima.

9. Prvostupanjski sud zaključuje kako tužiteljica, na kojoj je bio teret dokaza, nije s uspjehom u parnici dokazala na koji je način tuženici uznemiravaju, odnosno kojim to radnjama tuženici trebaju prestati uznemiravati tužiteljicu. Tužiteljica da tijekom postupka nije dokazala da bi do uznemiravanja njenog vlasništva od strane tuženika došlo na neki drugi način, a ni u tužbi nije navela na koji to način tuženici svojataju vlasničko pravo predmetne nekretnine, dok da se samo pokretanje zakonom propisanih postupaka radi zaštite stvarnih prava ne može smatrati bespravnim uznemiravanjem nečijeg prava vlasništva i ne predstavlja čin uznemiravanja prava vlasništva predmetnog dvorišta, koji daje pravo tužiteljici na zaštitu sukladno citiranoj odredbi ZVDSP-a.

10. Gornja utvrđenja prvostupanjskog suda svoju osnovu imaju u sadržaju provedenih dokaza u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud ispravno ocijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i jasne razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

11. Naime, zaštita od uznemiravanja propisana je odredbom članka 167. stavak 1. ZVDSP-a, prema kojoj ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Prema odredbi stavka 2. tog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. toga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

12. Dakle, povreda prava vlasništva, osim oduzimanja iz posjeda, može biti učinjena i drugim radnjama treće osobe, kojima se vlasništvo ograničava, što uznemirava vlasnika u vršenju vlasničkih ovlaštenja. U tom slučaju vlasnik se štiti pravom vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) kojom kao vlasnik - posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem.

13. Cilj je actio negatoria tužbe, dakle, postići prestanak uznemiravanja, a ovisno o načinu uznemiravanja, tužbenim zahtjevom tužitelj može uz prestanak uznemiravanja, zahtijevati i uspostavu stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja na tri načina: da se poduzmu radnje kojima će se otkloniti izvor uznemiravanja, da se izvrši činidba kojom će se tužiteljevu stvar dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili da se prestane s ponašanjem kojim se čini uznemiravanje, te zabranu daljnjeg uznemiravanja.

14. Tužiteljica u žalbi neosnovano navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo te pogrešno ocijenio dokaze jer da ponašanje tuženika i njihovo svojatanje dijela nekretnine opravdava očekivanje daljnjeg uznemiravanja, pozivajući se na sudsku praksu Vrhovnog suda RH, konkretno presudu broj Rev- 2447/2018 od 13. rujna 2022.

15. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da u trenutku podnošenja tužbe nije postojao nijedan konkretan čin uznemiravanja od strane tuženika te kako iz provedenih dokaza proizlazi da tuženici nisu fizički pristupali predmetnom dijelu nekretnine, već su protiv tužiteljice pokrenuli zakonom dopuštene postupke (parnični i ovršni) radi zaštite svojih stvarnih i posjedovnih prava.

16. Stoga prvostupanjski sud pravilno zaključuje kako pokretanje takvih zakonskih postupaka ne predstavlja pravno relevantno uznemiravanje u smislu članka 167. ZVDSP-a, jer se ne radi o protupravnim radnjama već o korištenju zakonski dopuštenih pravnih sredstava. Nadalje, pozivanje na citiranu presudu Vrhovnog suda RH u konkretnom slučaju nije pravno relevantno jer se činjenice u toj presudi razlikuju (ondje tuženik je ustrajno činio radnje koje su se ocijenile kao faktično uznemiravanje, dok u ovom slučaju takvo ponašanje nije utvrđeno). Samo očekivanje mogućeg budućeg uznemiravanja, temeljeno na okolnosti vođenja pravnih postupaka, nije dovoljno za prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

17. Pored toga pravilno je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim se traži zapriječiti tuženicima novčanom kaznom jer se radi o novčanoj kazni koju izriče sud u ovršnom postupku.

18. Odluku o troškovima postupka sud prvog stupnja je donio pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavak 1., 155. i 164. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: Tarifa), a žalbenim navodima pravilnost i zakonitost iste nije dovedena u sumnju.

19. Kako prvostupanjskom presudom, kao i postupkom koji joj je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, dok je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

20. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neosnovan jer nije uspjela sa žalbom (članak 166. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom 154. stavak 1. ZPP-a).

U Splitu 30. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić