9 P-240/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZADRU

STALNA SLUŽBA U ŠIBENIKU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, OIB 39670464653, po sucu Terezija Goreta, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "ŠIBENIK", Bana Josipa Jelačića 2, Šibenik, OIB: 79065775610, zastupano po punomoćniku Marku Petkoviću, odvjetniku u Šibeniku, radi isplate, na ročištu objave održanom dana 30. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU ŠIBENIK, Bana Josipa Jelačića 2, 22 000 Šibenik, OIB: 79065775610 da tužitelju, Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Heinzova 4, 10 000 Zagreb, OIB: 29743547503, isplati iznos od 8.902,11 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od:

- 1.990,84 EUR teku od 04.10.2014.g.

- 4.093,16 EUR teku od 25.06.2019.g.

- 146,00 EUR teku od 03.10.2019.g.

- 2.672,11 EUR teku od 15.11.2019.g.

do 31.07.2015.g. po stopi određenoj sukladno čl.29. ZOO-a i Odlukom HNB-a o visini eskontne stope, odnosno zakonskoj zateznoj kamati određenoj čl. 12a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, po referentnoj stopi uvećanoj za 5%-tnih poena, a od 01.08.2015.g. do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.01.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.649,16 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj je u tužbi i tijekom raspravljanja naveo da je dana 10.06.2014.g. na području nerazvrstane ceste Jadrija D-8, 650 metara sjeverno od raskrižja za zaseok Bogdanovići, došlo do štetnog događaja na način da je na motocikl reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao PM naletjela divlja svinja. Povodom navedenog udarca, vozač motocikla PM i suputnica na predmetnom motociklu DM su zadobili tjelesne ozljede. Motocikl reg. oznake [registarska oznaka] je u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod tužitelja policom osiguranja od autoodgovornosti broj 020707410736. Oštećena DM se putem punomoćnika, odvjetnika Krešimira Škarice, obratila tužitelju odštetnim zahtjevom potražujući naknadu nastale štete uslijed povrede prava osobnosti te je tužitelj oštećenoj dana 03.10.2014.g. isplatio nesporni iznos naknade štete u visini od 15.000,00 kn. Nezadovoljna isplaćenim iznosom, oštećena je putem punomoćnika, odvjetnika Krešimira Škarice, podnijela tužbu radi naknade nastale štete uslijed povrede prava osobnosti protiv ovdje tužitelja (kao osiguravatelja motocikla reg. oznake [registarska oznaka]) pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu dana 04.01.2016.g. Postupak se vodio pod posl.br. Pn-3753/14.

Nadalje je tužitelj naveo da je dana 30.01.2019.g. u predmetu posl.br. Pn- 3753/14 donesena prvostupanjska presuda kojom je naloženo ovdje tužitelju Triglav osiguranju da oštećenoj podmiri iznos od 10.860,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 27.06.2018.g. do isplate te parnični trošak u iznosu od 9.012,22 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 30.01.2019.g do isplate. Na navedenu presudu stranke su uložile žalbu te je dana 19.09.2019.g. Županijski sud u Osijeku donio presudu posl.br. Gž-572/2019 kojom su djelomično usvojene žalbe stranaka na presudu te je presuda preinačena u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na pojedine dosuđene iznose dok su odbijene žalbe stranaka na presudu i potvrđena prvostupanjska presuda u preostalom dijelu.

Dana 06.06.2017.g. oštećena DM je putem punomoćnika, odvjetnika Krešimira Škarice, podnijela još jednu tužbu potražujući naknadu štete za duševne boli uslijed naruženosti (a koji vid štete nije utužen u postupku posl.br. Pn- 3753/14) protiv ovdje tužitelja (kao osiguravatelja motocikla reg. oznake [registarska oznaka]) pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Postupak se vodio pod posl.br. Pn- 1702/2017. Dana 12.07.2018.g. u predmetu posl.br. Pn-1702/17 donesena je prvostupanjska presuda kojom je naloženo ovdje tužitelju Triglav osiguranju da oštećenoj podmiri iznos od 20.000,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 26.04.2017.g. do isplate te parnični trošak u iznosu od 7.335,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 12.07.2018.g do isplate. Na navedenu presudu stranke su uložile žalbu te je dana 30.04.2019.g. Županijski sud u Velikoj Gorici donio presudu posl.br. Gž-535/2019 kojom su odbijene žalbe stranaka na presudu i potvrđena prvostupanjska presuda.

Također je tužitelj naveo da je dana 24.06.2019.g. Triglav osiguranje d.d., ovdje tužitelj, na račun punomoćnika oštećene odvjetnika Krešimira Škarice, isplatilo iznos od 30.839,94 kn na ime dosuđene glavnice, parničnog troška i pripadajućih zakonskih zateznih kamata na glavnicu i trošak u predmetu posl.br. Pn-1702/17. Dana 14.11.2019.g. Triglav osiguranje d.d., ovdje tužitelj, je na račun punomoćnika oštećene odvjetnika Krešimira Škarice, isplatilo iznos od 20.132,98 kn na ime dosuđene glavnice, parničnog troška i pripadajućih zakonskih zateznih kamata na glavnicu i trošak u predmetu posl.br. Pn-3753/14. Nadalje, tužitelj da je bio u obvezi na ime pristojbe u predmetu posl.br. Pn-1702/17 uplatiti iznos od 1.000,00 kn dana 02.10.2019.g. Predmetni štetni događaj se dogodio zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja divljači na cestu i to na području lovišta kojim gospodari tuženik. Budući da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, odgovara njezin vlasnik i to po načelu objektivne odgovornosti. U konkretnom slučaju vlasnik divljači je tuženik kao lovoovlaštenik. Također, tužitelj navodi rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6264/2014 od 04.03.2015.g. kojim je odbijen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 50. st. 1. Zakona o cestama.

Iz predmetnog rješenja jasno proizlazi da se čl. 50. st. 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., i 92/14., u daljnjem tekstu ZoCes) uređuje pravno područje javnih cesta, odnosno osoba koje upravljaju javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste za štetu koja na javnoj cesti bude prouzročena trećim osobama naletom divljači, a ne pravnom uređenju odgovornosti osoba koje gospodare lovištima (lovozakupnika i lovoovlaštenika). Sukladno tome, čl. 50. st. 1. ZoCes ni na koji način se ne odnosi na odštetnu odgovornost osoba koje gospodare lovištima. Odštetna odgovornost osoba koje gospodare lovištima (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu predmet uređenja ZoCes-a. Njihova odgovornost – i to kao objektivna odgovornost - uređena je i dalje Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava (članci 1063.-1067. Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“ broj 35/05. i 41/08), a čl. 50. st. 1. nije derogirana, jer se osporeni članak tiče isključivo odštetne odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste. Sukladno gore iznesenim navodima, nedvojbeno je da tuženik, a vezanu za štetu nastalu u ovom štetnom događaju odgovara po načelu kauzaliteta, temeljem odredbe čl. 83. Zakona o lovstvu i odredaba čl. 1045/3. i 1063.- 1067. Zakona o obveznim odnosima.

Tužitelj je naveo da, budući da je tuženik osoba odgovorna za nastanak predmetnog štetnog događaja i nastale štete te da je tužitelj oštećenoj nadoknadio nastalu štetu, stekao je pravo regresno potraživati od tuženika iznose isplaćene oštećenoj u predmetnoj nezgodi, uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate i troškove postupka. Tužitelj se regresnim zahtjevima obratio tuženom no do mirnog rješenja spora nije došlo.

Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja naveo da se protivi tužbi, prigovara i pasivnoj legitimaciji jer da on nije vlasnik opasne stvari. Da je vlasnik divljači Republika Hrvatska, a osim toga da prema Zakonu o cestama za štetu od divljači odgovara i pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar te da cesta nije lovište. Na kraju za štetu da odgovara i vozač ako je prekoračio brzinu, i to ne samo osobi koju je vozio, već i ovlašteniku prava lova zbog naleta na divljač. Naveo je da činjenice koje su bitne za odluku u ovoj pravnoj stvari nisu utvrđene u postupcima za naknadu štete koje je vodila oštećena protiv tužitelja iz ove parnice. Kako je na tužitelju teret dokaza neka dokazuje. Uzgred se napominje da je u trenutku naleta na divljač tuženik bio osiguran od te vrste rizika, pa se oštećena mogla namiriti iz osiguranja, za slučaj da je tuženik bio odgovoran za štetu, a to nije ni pokušala, a niti ga je obavijestila o parnicama. Dakle, kada bi tuženik u ovom postupku i bio obvezan na isplatu, ne bi bio u tolikom iznosu, jer da ne odgovara za pristojbe, trošak postupka ni kamate.

U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem Općih uvjeta za osiguranje tužitelja vezani uz policu broj [broj police], Police za autoosiguranje broj 020707410736, Potvrda o uplatama, obračuni isplata sa izračunom zakonskih zateznih kamata, preslike presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, posl.br. Gž- 535/2019, preslike presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Pn- 1702/2017, Regresnog zahtjeva tužitelja, Podataka o prometnoj nezgodi i Zapisnika o očevidu MUP, PU Šibensko-kninska, broj: 511-13-11-117-I-19/14, Prijave štete/Prijedloga za izvansudsku nagodbu, dopisa od 21. listopada 2014., preslike presude Županijskog suda u Osijeku, posl.br. Gž-572/2019, preslika presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Pn-3753/14, e-mail korespondencije

– potvrde o uplati, spisa MUP-a RH, PU Šibensko-kninska, broj: 511-13-11-117-I- 19/14, spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Pn-1702/2017, spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Pn-3753/14, nalaz i mišljenje vještaka za promet Darka Trcina, kombinirani medicinski nalaz i mišljenje vještaka Nina Brajkovića i Vlatke Novak, saslušanje svjedoka PM i DM.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika koji je naveo da je vlasnik divljači Republika Hrvatska te da bi stoga Republika Hrvatska bila u regresnoj obvezi prema tužitelju, međutim temeljem čl. 83 Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/18, 32/19, 32/20 i 127/24 dalje: Zakon o lovstvu), po ocjeni ovog suda u regresnoj obvezi je tuženik koji gospodari lovištem.

Neosnovan je prigovor tuženika da bi bila odgovorna osoba koja gospodari cestom odnosno koncesionar i to prema Zakonu o cestama, ovo stoga, što se štetni događaj odnosno prometna nezgoda dogodila na području kojim lovištem gospodari tuženik i nije bilo znaka na cesti "divljač na cesti", to je stoga, po ocjeni ovog suda temeljem čl. 50 Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) nesporno u regresnoj obvezi tuženik prema tužitelju.

Pregledom podataka o prometnoj nezgodi, Zapisnika o očevidu MUP, PU Šibensko-kninska, broj: 511-13-11-117-I-19/14 te spisa MUP-a RH, PU Šibensko- kninska, broj: 511-13-11-117-I-19/14, jasno proizlazi da je dana 10. lipnja 2014. godine na području nerazvrstane ceste Jadrija D-8, 650 metara sjeverno od raskrižja za zaseok Bogdanovići, došlo do prometne nezgode na način da je na motocikl reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao PM naletjela divlja svinja, a zbog naleta divljači, vozač motocikla PM i suputnica na predmetnom motociklu DM su zadobili tjelesne ozljede.

Pregledom police za autoosiguranje broj 020707410736 i općih uvjeta za osiguranje tužitelja vezani uz policu broj [broj police] jasno proizlazi da je motocikl reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao PM, u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod tužitelja policom osiguranja od autoodgovornosti broj 020707410736.

Pregledom prijave štete (list 33 spisa), prijedloga za sudsku nagodbu, dopisa od 21. listopada 2014. godine te izvoda iz Splitske banke (list 37-38 spisa) jasno proizlazi da je tužitelj temeljem zahtjeva oštećene DM isto isplatio dana 03.10.2014. godine iznos od 15.000,00 kn na ime naknade štete uslijed povrede prava osobnosti.

Pregledom spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Pn- 3753/14 nesporno je da je u navedenom predmetu donesena pravomoćna presuda kojom je tužitelj Triglav osiguranje obvezan da oštećenoj DM isplati iznos od 10.860,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom te je obvezan na plaćanje parničnog troška pa iz potvrde o izvršenoj transakciji je nesporno da je tužitelj oštećenoj DM isplatio navedene iznose.

Nadalje, pregledom spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Pn-1702/17 nesporno je da je u navedenom predmetu donesena pravomoćna presuda kojom je naloženo tužitelju Triglav osiguranje isplatiti iznos od 20.000,00 kuna DM zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i parničnim troškom a koje plaćanje je tužitelj nesporno izvršio što proizlazi iz potvrde Sberbanke koja prileži spisu.

Također, pregledom potvrde o uplati proizlazi jasno da je tužitelj uplatio 1.100,00 kuna na ime sudskih pristojbi.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, jasno proizlazi da je tužitelj temeljem police osiguranja, koju je imao sklopljenu sa osiguranikom tužitelja, isplatio oštećenoj DM iznos od 15.000,00 kuna dok joj je temeljem pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Pn-1702/17 uplatio iznos od 20.132,98 kuna, a temeljem pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-3753/14 iznos od 30.839,94 kune, te uplatio sudske pristojbe, a za koje isplaćene iznose tužitelj traži regres od tuženika Lovačkog društva Šibenik, budući se predmetna prometna nezgoda dogodila na području lovišta kojem gospodari tuženik a naletom divljači, divlje svinje.

U postupku saslušani svjedok PM je u svom iskazu naveo da je utužene prigode bilo ljeto i da je išao skuterom iz smjera Bogdanovića prema Vodicama i na jednoj drituri da je bila, iako je bila noć, dobra vidljivost. On i suvozačica da su imali oboje kacigu kad je u jednom trenutku iz gromile iskočio vepar točno na prednji dio skutera. Tom prigodom da su oboje pali sa skutera, on da je zadobio ozljede u vidu opekotina po lijevoj ruci bočno i nozi bočno lijevo i kuk, te da je imao i ozljedu kuka. Nadalje, svjedok je naveo da je njegova suvozačica imala prijelom ključne kosti te da je imala opekotine od pada na asfalt po tijelu a da se ne može sjetiti točno gdje ali da zna da je imala porezotinu na licu od pada. Tada da je on pozvao hitnu pomoć koja je došla i odvela njegovu prijateljicu a on da je sam ostao čekati na cesti a po njega da je došao otac i odveo ga na hitnu pomoć. Nadalje, svjedok je naveo da kako je motor pao na cestu i njih dvoje na cesti da je njegova prijateljica DM bila u šoku iako da je medicinska sestra po zanimanju, da se on pribrao i da je vidio vepra kako leži pored ceste i tada da je skinuo svoju kacigu i udario ga kacigom i on da je pobjegao a uviđajem od strane policije PP Vodice da je utvrđeno da je upravo bio udarac u vepra.

U postupku saslušana svjedokinja DM je navela da je u prometnoj nezgodi zadobila potres mozga i to teži oblik tako da se te večeri ne sjeća, neke stvari da zna jer da joj je pročitano ali da ništa ne može pouzdano kazati.

Kako je tuženik osporavao i nastanak prometne nezgode odnosno isticao je prigovor suodgovornosti vozača ovaj sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku za promet Darko Trcin, čiji nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća u cijelosti kao stručan.

Vještak za promet, Darko Trcin, je u svom nalazu i mišljenju i na ročištu glavne rasprave, naveo da analizirajući predmetni spis, te nakon što je utvrdio osnovne veličine na mjestu prometne nezgode, nakon provedenih analiza i proračuna da se pokazalo slijedeće:

- Vrsta prometne nezgode obzirom na učesnike iste može se okarakterizirati kao sudar vozila s jednim tragom i divlje životinje.

- Motocikl je u kontakt s divljom svinjom ušao s brzinom od oko 71 km/h (dozvoljena 60 km/h).

- Relativno mjesto sudara-naleta nalazi se po sredini istočnog prometnog traka, udaljeno oko 7,2 m prije prvog struganja motocikla na cesti.

- Kako nisu specificirani dijelovi na kojim su se našle dlake životinje, te da u dostavljenim dokumentima nisu priložene fotografije mjesta događaja i oštećenog motocikla, to se ne može govoriti o načinu ulaska motocikla i životinje u sudar, odnosno sudarnim položajima učesnika.

- Motociklist je mogao ugledati divlju svinju 13,7 m prostorno i 0,7 s vremenski prije naleta.

- Motociklist bi imao mogućnost izbjegavanja sraza s svinjom kočenjem, da je ugledao istu na udaljenosti od 47 m, a vremenski 3,8 s prije sudara.

- Matematički izračun pokazuje da motociklist nije imao priliku da reagira, tim više što se događaj dogodio unutar vremena ljudske reakcije.

- Na predmetnoj dionici ceste, a u smjeru kretanja osobnog automobila koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi, prema zapisniku o očevidu Broj 551- 13-11-1174-I-19/1400 od 11.7.2014. nije bilo postavljenog prometnog znaka opasnosti "A44" DIVLJAČ NA CESTI koji bi vozača upozorio na mogućnost nailaska na divljač, odnosno na povećan oprez.

Nadalje, vještak je na ročištu glavne rasprave naveo da se nalet motocikla na životinju desio unutar 0,7 sek., što je i vrijeme ljudske reakcije to tuženik nije mogao izbjeći nalet na divlju životinju, a da je prekoračena brzina mogla doprinijeti ozljedama i oštećenjima u onom dijelu u kojem je razlika veća od dopuštene brzine.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno jasno proizlazi da nema suodgovornosti vozača jer da u vrijeme prometne nezgode nije mogao izbjeći nalet na divlju životinju jer da se događaj dogodio unutar vremena ljudske reakcije a nije bilo postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti" kojim bi vozača upozorio na mogućnost nailaska na divljač, odnosno na povećani oprez, to bi stoga, po ocjeni ovog suda tuženik bio u regresnoj obvezi prema tužitelju a tužitelj može sam izabrati hoće li tužiti lovačko društvo ili njegovo osiguranje, to je stoga, po ocjeni ovog suda, neosnovan prigovor tuženika da je tužitelj mogao tužiti njegovo osiguranje niti je njegovo osiguranje obavijestio o parnicama, naime, tuženik može kasnije tužiti svoje osiguranje za regres utuženih iznosa.

Također neosnovano tuženik navodi da ne bi bio u obvezi plaćati troškove pristojbe, troškove postupka i kamate, ovo stoga što je tužitelj navedene isplate vršio temeljem pravomoćnih sudskih odluka i pravomoćno dosuđenih troškova istih za koje, po ocjeni ovog suda je u obvezi platiti upravo tuženik.

Nadalje, za naglasiti je da su u navedenim parničnim postupcima pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. br. Pn-1702/17 i Pn-3753/14 utvrđene ozljede koje je zadobila oštećena DM, a kako je tuženik osporavao u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, to je stoga, u ovoj pravnoj stvari, valjalo provesti kombinirano vještačenje po vještacima za medicinu Nino Brajković i Vlatka Novak, čiji nalaz i mišljenje ovaj sud u cijelosti prihvaća.

Medicinski vještaci Nino Brajković i Vlatka Novak su u svom kombiniranom nalazu i mišljenju naveli da je štetnim događajem oštećena DM zadobila tjelesne ozljede: udarac u glavu, potres mozga, istegnuće mišića vrata, prijelom desne ključne kosti, ogrebotine desnog ramena, leđa, oba gornja i donja ekstremiteta. Kao posljedica: manja hipotrofija mišića desnog ramena, bolovi kod opterećenja ruke, limitiranost u terminalnim pokretima abdukscije i antefleksije u ramenu što dovodi do umanjenja opće životne aktivnosti od 5%. Zbog zadobivene ozljede u prometnoj nesreći dovodi do trpljenja slijedećih oblika nematerijalne štete: bol jakog intenziteta kroz 3 dana, bol srednjeg intenziteta kroz 10 dana, manjeg intenziteta kroz 8 tjedana. Nadalje, kod oštećenice nije bilo primarnog straha jer je prilikom prometne nesreće izgubila svijest, ne sjeća se događaja. Strah jakog intenziteta je trpjela u trajanju od dva dana, a uključivao je strah od posljedica prometne nesreće kao i zabrinutost za liječenje. Strah srednjeg intenziteta je trajao dva tjedna, a srah manjeg intenziteta 6 tjedana. Kao posljedica prometnog događaja oštećena je razvila tjeskobno depresivni sindrom, koji se očitovao u smetnjama spavanja, strahom u prometnim situacijama, kao i osjećajem manje vrijednosti i stida zbog ožiljka koji su joj ostali nakon prometne nesreće. Zbog ovih smetnji je bila ambulantno liječena kod psihijatra u nekoliko navrata, primala adekvatnu terapiju. S psihijatrijske strane nema trajnih posljedica vezano uz štetni događaj. Naruženost: srednjeg stupnja – ožiljak na glavi, iznad desnog oka; nepravilan, 2 cm dug, defekt obrve desno, ožiljak iznad lijevog oka 2 cm, crvenije boje od okoline. Tuđa pomoć i njega: 4 sata dnevno kroz 4 tjedna (mirovanje desne ruke); 3 sata dnevno kroz 2 tjedna; 2 sata dnevno kroz 5 tjedana (pomoć u kućnim obavezama, odlasci na kontrolne preglede). Štetnim događajem tužiteljica je zadobila opisane povrede.

Obavila je adekvatno liječenje i rehabilitaciju.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno, nesporno je da je oštećena DM zadobila tjelesne ozljede - udarac u glavu, potres mozga, istegnuće mišića vrata, prijelom desne ključne kosti, ogrebotine desnog ramena, leđa, oba gornja i donja ekstremiteta, sa posljedicama kako je sve navedeno gore u nalazu i mišljenju vještaka.

Slijedom svega naprijed navedenog, a temeljem gore citiranih odredbi zakona, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja, te presuditi kao u točki 1. izreke ove presude.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a, pa je tužitelju s obzirom na vrijednost predmeta spora te obzirom na uspjeh u parnici, sukladno Tbr. 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 250,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 09.01.2023.g., 04.12.2023.g. i 31.03.2025.g. (3x250,00 eura), za zastupanje na ročištu po kvalificiranom punomoćniku dana 12.10.2021.g., 11.01.2022.g., 12.04.2022.g. 28.03.2023.g. i 15.05.2025.g. (5x250,00 eura) što ukupno daje iznos od 2.250,00 eura.

Nadalje, temeljem tar. br. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 118/18 i 51/23) tužitelju je priznat trošak pristojbe za tužbu u iznosu od 135,51 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 135,51 eura.

Tužitelju je priznat trošak prometno tehničkog vještačenja u iznosu od 464,53 eura i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 663,61 eura.

Slijedom navedenog tužitelju je priznat ukupni trošak parničnog postupka u iznosu od 3.649,16 eura, kako je to i odlučeno u točci 2. Izreke ove presude.

U Šibeniku, 30. lipnja 2025. godine

SUDAC

Terezija Goreta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske u dovoljnom broju primjeraka.

DN-a:

- Pun. stranaka