Poslovni broj: P-3844/2024-19

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Hrvoju Vučić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĆU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Tatjana Žarković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Vukadin, odvjetnik u Zagrebu, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. svibnja 2025. godine u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Tatjane Žarković, odvjetnice, tuženika osobno i punomoćnika tuženika Hrvoja Vukadina, odvjetnika, 30. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ĐĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] isplatiti tužiteljici ĐĆU OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 10.452,20 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i to: na iznos od 193,73 EUR tekućom od 15.07.2021. pa do isplate

na iznos od 193,73 EUR tekućom od 15.08.2021. pa do isplate

na iznos od 193,73 EUR tekućom od 15.09.2021. pa do isplate

na iznos od 198,27 EUR tekućom od 15.10.2021. pa do isplate

na iznos od 198,27 EUR tekućom od 15.11.2021. pa do isplate

na iznos od 198,27 EUR tekućom od 15.12.2021. pa do isplate

na iznos od 207,00 EUR tekućom od 15.01.2022. pa do isplate

na iznos od 207,00 EUR tekućom od 15.02.2022. pa do isplate

na iznos od 207,00 EUR tekućom od 15.03.2022. pa do isplate

na iznos od 215,63 EUR tekućom od 15.04.2022. pa do isplate

na iznos od 215,63 EUR tekućom od 15.05.2022. pa do isplate

na iznos od 215,63 EUR tekućom od 15.06.2022. pa do isplate

na iznos od 221,85 EUR tekućom od 15.07.2022. pa do isplate

na iznos od 221,85 EUR tekućom od 15.08.2022. pa do isplate

na iznos od 221,85 EUR tekućom od 15.09.2022. pa do isplate

na iznos od 232,85 EUR tekućom od 15.10.2022. pa do isplate

na iznos od 232,85 EUR tekućom od 15.11.2022. pa do isplate

na iznos od 232,85 EUR tekućom od 15.12.2022. pa do isplate

na iznos od 238,00 EUR tekućom od 15.01.2023. pa do isplate

na iznos od 238,00 EUR tekućom od 15.02.2023. pa do isplate

na iznos od 238,00 EUR tekućom od 15.03.2023. pa do isplate

na iznos od 245,66 EUR tekućom od 15.04.2023. pa do isplate

na iznos od 245,66 EUR tekućom od 15.05.2023. pa do isplate

na iznos od 245,66 EUR tekućom od 15.06.2023. pa do isplate

na iznos od 245,41 EUR tekućom od 15.07.2023. pa do isplate

na iznos od 245,41 EUR tekućom od 15.08.2023. pa do isplate

na iznos od 245,41 EUR tekućom od 15.09.2023. pa do isplate

na iznos od 257,02 EUR tekućom od 15.10.2023. pa do isplate

na iznos od 257,02 EUR tekućom od 15.11.2023. pa do isplate

na iznos od 257,02 EUR tekućom od 15.12.2023. pa do isplate

na iznos od 260,62 EUR tekućom od 15.01.2024. pa do isplate

na iznos od 260,62 EUR tekućom od 15.02.2024. pa do isplate

na iznos od 260,62 EUR tekućom od 15.03.2024. pa do isplate

na iznos od 271,67 EUR tekućom od 15.04.2024. pa do isplate

na iznos od 271,67 EUR tekućom od 15.05.2024. pa do isplate

na iznos od 271,67 EUR tekućom od 15.06.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.07.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.08.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.09.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.10.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.11.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.12.2024. pa do isplate

na iznos od 278,54 EUR tekućom od 15.01.2025. pa do isplate

na iznos od 139,27 EUR tekućom od 15.02.2025. pa do isplate

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječanih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ĐĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknaditi tužiteljici ĐĆU OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.903,94 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. lipnja 2025. godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 23. lipnja 2024. godine navodi kako je suvlasnica u 50/100 dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] - kuća u [adresa]. i dvorište, ukupne površine 209,5 čhv, odnosno 757 četvornih metara što je u naravi trosobni stan oznake S1 u prizemlju, koji se sastoji od hodnika, kuhinje, gospodarstva, WC-a, dnevnog boravka, 2 sobe, kabineta, 2 kupaonice, garderobe ukupne površine 123,00 čm te pripadaka: spremište površine 51,83 čm u podrumu, spremište površine 18,90 čm u podrumu, spremište površine 10,42 čm u podrumu, WC-a površine 1,61 čm u podrumu, spremište površine 10,45 čm u podrumu, spremišta površine 10,31 čm, spremište površine 13,08 čm u podrumu, hodnik površine 6,95 čm u podrumu i terase površine 64,49 čm u potkrovlju (E-1), dok je tuženik suvlasnik u 17/100 dijela što u naravi predstavlja dvosobni stan oznake S3 u potkrovlju koji se sastoji od hodnika, 2 sobe, kupaonice, izbe, kuhinje ukupne površine 64,83 čm te pripadak WC površine 1,03 čm na prvom katu (E-3).

2. Dalje se u tužbi navodi da tuženik drži u posjedu terasu vlasništvo tužiteljice površine 64,49 čm u potkrovlju bez valjane pravne osnove. Za korištenje prostora u vlasništvu tužiteljice tuženik joj ništa ne plaća.

3. Tužiteljica je kao vlasnica predmetne terase, kojeg tuženik drži u nezakonitom posjedu, pozvala tuženika da joj istu preda u vlasnički posjed na koji zahtjev se tuženik oglušio, tako da je tužiteljica pokrenula dana 24.06.2021. parnični postupak radi predaje iste u posjed koji postupak se vodi pred tim sudom pod brojem P-5428/2021, koji postupak nije pravomoćno dovršen. Kako tuženik bespravno koristi terasu koja je u isključivom vlasništvu tužiteljice, dakle bez pravne osnove, isti je u obvezi platiti tužiteljici sukladno odredbi članka 165 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima naknadu za upotrebu njezine stvari i to od trenutka kada je vlasnica podnijela tužbu radi predaje terase u vlasnički posjed od kojeg trenutka je postao nepošteni posjednik. Naime, osoba koja je upotrijebila tuđu stvar u svoju korist dužna je vlasniku nadoknaditi korist od takve uporabe. U protivnom bi se u takvoj situaciji neosnovano uvećala imovina osobe koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist, odnosno neosnovano bi se trajno umanjila imovina vlasnika stvari.

4. Ovom tužbom tužiteljica potražuje od tuženika korist koju on ima koristeći njezinu terasu bez naknade za razdoblje od 01.07.2021.godine pa nadalje. Tužiteljica smatra da je realna tržišna cijena najma za takvu terasu u centru Zagreba oko 300,00 EUR mjesečno, pa tako potražuje za razdoblje od 3 (tri) godine iznos od 10.800,00 EUR. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti te potražuje parnični trošak, sve s pripadajućim kamatama.

5. Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno da je upisano vlasništvo tužiteljice na predmetnoj terasi. Također nije sporno da se predmetna terasa nalazi svuda okolo stana tužitelja i da ide u obliku slova U oko stana tužitelja (sjever, zapad i jug). Nesporno predmetna terasa ne ide u krug oko cijelog stana nego u obliku slova U tako da je terasa tzv slijepo crijevo sa samo jednim teoretskim ulazom koji je istovremeno i izlaz sa terase. Također nije sporno da se iz svih dijelova terase savršeno jasno vidi u sve prostorije stana tuženika. Od kuhinje i spavaće sobe (zapadna strana), do kupaonice i dnevnog boravka (južna strana). Cjelokupna terasa po cijeloj dužini, od ruba zgrade do ruba terase nema širine preko 1,5 metara. Sve navedeno je sud utvrdio na očevidu od dana 07.05.2024. godine u predmetu ovog suda P-5428/2021. Priloženo u sudskom spisu (uz podnesak tuženika od 06.11.2023. godine) se nalaze također nesporne slike kako predmetna terasa i pogled sa terase izgleda u stan tuženika. Tužiteljica je osobno na ročištu dana 25.10.2023. godine izričito izjavila da nikada nije niti pokušala doći na predmetnu terasu, osim u jednoj prilici kada je bila zajedno sa tuženikom kada ju je on sam pozvao. Dakle, osobno bez poziva tuženika nije nikada niti pokušala doći na tu terasu. Tužiteljica tvrdi da bi navodno iz svojeg stana, iz prizemlja, odlazila na predmetnu terasu, na drugom katu, „sušiti veš“. Takav navod tužiteljice da nije očigledno sarkastičan, bi bio smiješan. Očigledno tužiteljica nema nikakav interes odlaska na tu terasu, niti ju ne namjerava uopće koristiti s obzirom da nikada nije samostalno niti pokušala, te namjera za koju bi ju navodno koristila je, u najmanju ruku neživotna, da ne kažemo nevjerojatna. Tužena tvrdi kako postoji opasnost od prokišnjavanja terase. To nije istina. Ispod stana tuženika je stan na prvom katu. Tužiteljica ima stan u prizemlju i da terasa prokišnjava to bi prvo se desilo stanu u prvom katu. To je samo pokušaj da se jedan, očigledno bezrazložan zahtjev, prikaže kao gospodarski opravdan.

6. Da terasa prokisne za to postoji susjedsko pravo iz čl.31 ZVDSP. Dakle, motiv mogućeg teoretskog prokišnjavanja očigledno nije točan. Dakle, tužiteljica nema namjeru uopće koristi svoje pravo vlasništva, niti ga je ikada do sada pokušala samostalno koristiti. Tuženik ponavlja da terasa nigdje nije šira od 1,5 metara. Ne radi se ovdje o terasi širine 5 metara.Za takvu terasu, na drugom katu zgrade, koja je u, blago rečeno, zastarjelom stanju, tužiteljica traži čak 300,00 EUR zakupnine. Ponavlja, ne radi se o terasi gdje je teoretski moguće imati neki ugostiteljski objekt, nego terasa na drugom katu zgrade takve širine da se jedva može staviti dvije stolice jedna do druge. Od kuda je tužiteljica „izvukla“ iznos od 300,00 EUR, ostaje potpuni misterij. Sukladno navedenom predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid i pročitao Izvadak iz zk (list 6-7 spisa), očevid od dana 20. studenoga 2024. godine (list 24-26 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ing. Mladena Ožića (list 31-46 spisa), usmenim saslušanjem vještaka ing. Mladena Ožića na ročištu dana 21.5.2025. godine (list 52-53 spisa) saslušanjem tužiteljice na ročištu dana 21.5.2025. (list 53-55 spisa), te saslušanjem tuženika na ročištu dana 21.5.20205. (list 55-56 spisa). Pročitan je ispis ovog suda P-7574/11.

8. Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dijelu, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

9. Sud je izvršio uvid u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu koja je upisana kod ovog suda u k.o. 999901 Grad Zagreb, broj zk. uloška [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] kuća u [adresa] i dvorište površine 210,5 čhv ili 757 m2, suvlasnički dio 50/100 etažno vlasništvo i to trosobni stan oznake S1 u prizemlju, koji se sastoji od hodnika, kuhinje, gospodarstva. WC, dnevni boravak, dvije sobe, kabinet, dvije kupaonice, garderoba ukupne površine 12300 čm te pripadci spremište površine 51,83 čm u podrumu, spremište površine 18,90 čm u podrumu, spremište površine 10,42 čm u podrumu, WC površine 1,61 čm u podrumu, spremište površine 10,45 čm u podrumu, spremište površine 10,51 čm, spremište površine 13,08 čm u podrumu, hodnik površine 6,95 čm u podrumu, i terasa površine 64,49 čm u potkrovlju. Kao vlasnik sveg navedenog upisana je ĐĆU, ovdje tužiteljica.

10. U istoj zgradi je kao vlasnik 17/100 dijela u naravi dvosobni stan oznake S3 u potkrovlju koji se sastoji od hodnika, dvije sobe, kupaonice, izbe, kuhinje, ukupne površine 64,83 čm, te pripadak WC površine 1,03 čm na provom katu upisan ĐĆ, ovdje tuženik.

11. Sud je izvršio uvid u predmet ovog suda P-7574/2011 te je utvrdio da se isti vodio između tužitelja ŽĆ te tuženika KĆ i ĐĆ radi utvrđenja i diobe nekretnine, u naravi stambene zgrade upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća u [adresa] i dvorište ukupne površine 209,5 čhv, odnosno 757 čm.

12. U bitnom radi se o utvrđenju prava vlasništva i etaržiranju predmetne zgrade među navedenim strankama. Za potrebe tog predmeta provedeno je i vještačenje po Ing expert d.o.o. te je predmetnim vještačenjem napravljena i tlocrtna skica svih etaža. Predmetna terasa se nalazi na potkrovnoj etaži. Sama zgrada je napravljena na određenoj kosini tako d a postoji stan u suterenu-prizemlju, stan na prvom katu, te stan na drugom katu oko kojeg postoji terasa.

13. Predmet spora je terasa koja se nalazi sa tri strane oko stana na drugom katu te je na listu 218 tog predmeta označena crvenim kosim linijama. Stan tuženika je označen plavim kosim linijama a stubište sa stepeništem je označeno žutom bojom. U tom predmetu je donesena pravomoćna sudska presuda 04. svibnja 2015. godine na način da je tuženiku pripalo vlasništvo dvosobnog stana u potkrovlju (drugi kat) ukupne površine 64,83 m2 na toj etaži. Površina terase koja se nalazi sa tri strane predmetnog stana je površine 64,49 m2.

14. Uvidom u navedenu skicu kao i temeljem osobnog uvida suda na samom očevidu vidljivo je da se unutrašnjim stepeništem dolazi na tu etažu i da na kraju stepeništa postoje vrata gdje se ulazi u mali hodnik koji je na skici označen kao stubište površine 7,83 m2 i koji je tom pravomoćnom presudom utvrđen kao zajednički prostor svih suvlasnika, a ne kao dio etažnog vlasništva pojedinog stana.

15. Ovo je bitno iz razloga što je situacija do provođenja očevida u ovom predmetu promijenjena na način da je tuženik uklonio dio zida između svog hodnika i navedenog stubišta i preselio ulazna vrata na mjesto gdje su bila vrata između tog zajedničkog stubišta i samih stepenica, a onda je lijevo od toga, a nakon što se prođe kroz ta vrata, napravio nova vrata prema sobi površine 24,30 m2.

16. Time je tuženik sebi prisvojio navedeno stubište u površini 7,83 m2 te istovremeno time povećao svoj stan, a ovdje tužiteljici onemogućio izlazak na njenu terasu. Naime, zbog navedenih promjena tužiteljica bi sada prvo trebala ući kroz vrata kojima se ulazi u tako prošireni stan tuženika, a zatim skrenuti desno prema vratima koja vode na samu terasu.

17. Predmetna presuda je postala pravomoćna 15. ožujka 2016. godine što je sud utvrdio uvidom u fizički spis kao i u e spis.

18. Na okolnost navoda iz tužbe te odgovora na tužbu sud je saslušao tužiteljicu i tuženika te je proveo očevid na licu mjesta uz građevinskog vještaka.

19. U svom iskazu danom na ročištu dana 21.5.2025. godine tužiteljica je iskazala da što se tiče predmetne zgrade kako je ona vlasnik jednog od tri stana koji se u njoj nalaze. Predmetni stan stekla je darovanjem od svog supruga, a on je predmetni stan stekao nasljeđivanjem od svojih roditelja. Ona je na predmetnoj terasi bila samo jedan puta i to prije godinu dana nakon što ju je na razgovor pozvao pravo ovdje tuženik. Ali iz priča njene svekrve ima saznanja da je ona išla na tu terasu i sušila veš. Što se tiče njenih navoda vezano uz predmetnu terasu koja pripada njenom stanu rekla je da bi istu koristila za sušenje veša, zatim za npr. da sjedne i popije kavu, sunča se malo po ljetu i slično. Trenutna situacija je takva da navedenu terasu u svom posjedu drži upravo tuženik te da sada zbog postupanja tuženika nema mogućnosti ulaska na tu terasu. Vezano uz pitanje privatnosti života tuženika u njegovom stanu rekla je da nema nikakvih želja ili namjera gledati kroz njegove prozore i ometati njegovu privatnost. Ovdje želi istaknuti da je u gotovo identičnoj situaciji kao i tuženik iz razloga što je njen stan djelomično u prizemlju, djelomično u suterenu, te određeni prozori njenog stana gledaju na dvorište kojim se koristi i ovdje tuženik pa bi stoga mogla govoriti da treba onemogućiti druge da tako prolaze pored njenog prozora. Jednostavno je stavila zavjese i time je to pitanje riješeno. Na pitanje da li joj tuženik plaća bilo kakvu najamninu za korištenje njene terase iskazala je da ne plaća. Na pitanje da li živi u navedenoj nekretnini iskazala je da živi i to preko 10 godina. Na pitanje da li je pokušala ući kroz vrata da bi došla na terasu odgovorila je da je tuženik prisvojio dio zajedničkih prostorija i stavio vrata od svog stana i time onemogućio ulazak na terasu navela je da nije pokušavala otvoriti vrata koja je postavio tuženik kao što ne pokušava otvoriti ničija tuđa vrata od stana. Dodala je da je podnijela tužbu radi predaje u posjed predmetne terase. Navela je da je pokrenula postupak protiv tuženika radi predaje u posjed terase i da joj omogući da kroz zajednički prostor zgrade može proći do ulaza na tu terasu. Na pitanje kako zna da ne može ući ako nije pokušala odgovorila je da ni drugi suvlasnici ne mogu ući u taj zajednički prostor prije terase te da se u svojim usmenim očitovanjima sam tuženik očitovao i ponašao na način da je dao do znanja svima ostalima da on smatra da navedena terasa pripada njegovu stana kao i zajednički prostor koji je prisvojio i postavljanjem vrata iza stepenica onemogućio drugima ulazak na isti. Na pitanje kada su vršeni radovi koji su joj onemogućili da uđe na terasu odgovorila je da ona to ne zna te da kada je prije godinu dana bila gore vidjela je da je tuženik prisvojio dio zajedničkog prostora i postavio vrata od stana naprijed do stubišta. Na pitanje tuženika kako zna da ne može ući u taj prostor ako nije pokušala otvoriti vrata odgovorila je da joj je postavljenjem vrata na mjestu između stubišta od 7,83 m2 i nastavnih stepenica tuženik onemogućio ulazak u taj dio zajedničkog prostora, a kroz koji je potrebno ući da bi se ušlo na njenu terasu. Dalje je navela da joj je sam tuženik rekao da je to njegov stan i da ona nije pokušavala nasilno ući u njegov stan. Na pitanje da li tvrdi da je tuženik postavio vrata i na koja se vrata to odnosi pojasnila je da postoje vrata koja onemogućavaju njen prolaz kroz zajednički dio stubišta da dođe do terase koja pripada njenom stanu, a za koja vrata tuženik tvrdi da predstavljaju ulaz u njegov stan te niti jedan drugi suvlasnici u zgradi ne prolazi kroz ta vrata jer taj zajednički dio drži u posjedu isključivo tuženik smatrajući da taj zajednički dio stubišta, dakle od vrata na prvom katu dijela stubišta koji ide do druge etaže sa kojeg se izlazi na predmetnu terasu, predstavlja dio njegovog stana. Na pitanje kako zna da drugi suvlasnici ne koriste taj zajednički prostor i ne pokušavaju ući na terasu odgovorila je da su joj to rekli drugi suvlasnici. Na pitanje da li joj je suprug govorio da bi on koristio navedenu terasu odgovorila je da joj je suprug govorio u smislu da je njegova obitelj koristila tu terasu ali se ne sjeća detalja.

20. U svom iskazu danom na ročištu dana 21.5.2025. godine tuženik je iskazao kako on na navedenoj adresi živi od rođenja. Navedeni stan stekao je nasljeđivanjem darovanjem od majke. Njegov stan se nalazi na mansardi dakle na etaži iznad prvog kata. Nekada je stan na prvom katu bio povezan sa njegovim stanom na mansardi kao jedan stan, a stubište između njih je bilo unutrašnje stubište tog stana, to se primijenilo otprilike 1984. g. kad je taj veliki stan podijeljen u dva stana. Što se tiče navoda tužiteljice da je suprugova majka išla na predmetnu terasu sušiti veš i slično iskazao je da je sa ocem supruga tužiteljice bio u jako dobrim prijateljskim odnosima i točno je da je majka od supruga tužiteljice mogla ići na tu terasu ali isključivo iz tih prijateljskih razloga i uz dopuštenje čitavog stana kad je bio jedan stan. Zna za postupak P-7574/2011 i da je vršeno etažiranje navedene zgrade te da je tim postupkom utvrđeno šta su etažni dijelovi pojedinih vlasnika, a što su zajednički dijelovi zgrade. Zna da je kao rezultat tog postupka došlo do toga da stubište između prvog kata i mansarde te nastavni hodnik od 7,83 m2 ima status zajedničkih dijelova zgrade te je svjestan da ti dijelovi više nemaju pravno status dijela njegova stana. Nadodao je da nisu točni navodi da je vršio nekakve radove vezano uz njegov stan na etaži mansarada i zajedničkog hodnika ispod njega te da se to može lako provjeriti uklanjanjem žbuke i provjerom stanja cigle ispod toga. On se do nedavno protivio da tužiteljica koristi tu terasu ali joj je poslao ključeve od vrata terase poštom u subotu 10.5.2025. godine. Nadalje je naveo da se radi o tri seta ključeva i to na etaži prvog kata, zatim na kraju stepenica vrata koja dijele stepenice od prostora 7,83 m2, te ključ od samih vrata na terasu. To je poslao tužiteljici sa povratnicom preporučeno. Za period od 2021. do dana slanja ključeva imao je isključivo vlast nad predmetnom terasom i bez njegovog dopuštenja nitko nije mogao doći na istu. Nadalje je rekao da je tužiteljica od podruma napravila svoj stan i točno je da kada se čovjek malo sagne da se kroz može vidjeti unutrašnjost njenog stana ali kod njega je takva situacija da se ni ne trebaš sagibati jer se radi o istoj ravnini. Smatra da je terasa u lošem stanju i da je na račun toga vještak trebao smanjiti svoj iznos procjene, također smatra da postoj i pukotina na toj terasi te da je i zbog toga trebalo smanjiti njegovu procjenu, a i fale neke ploče, to možda sud nije primijetio. Nadalje ta se terasa može koristiti kroz jesen, ljeto, proljeće ali se ne može koristit zimi. Na pitanje da li je dobio povrtnicu za navedene ključeve odgovorio je da još nije, no smatra da je to bio prekratak rok za to. Na pitanje da li je oslobodio prostor od osoba i stvari odgovorio je da je sada voljan predati terasu tužiteljici, a da će se za sve ostalo dogovoriti. Dodao je da tužiteljica u zajedničkim prostorima zgade drži svoje stvari kao npr. kišobran. Na pitanje da li kada plaćao kakvu naknadu tužiteljici za tu terasu odgovorio je da nikada nije. Na pitanje da li je izjavio u onom drugom postupku točno onako kako je ona prenijela svojim očitovanjem ispred njegovog iskaza odgovorio je da nije baš potpuno točan taj navod. Na pitanje zašto nije poslao ključeve punomoćniku tužiteljice kao punomoćniku odgovorio je da ne zna te dodao da ne zna njenu adresu. Na pitanje da li je prije ovog postupka tužiteljica od njega tražila plaćanje najamnine odgovorio je da nije već je tražila da kupi tu terasu. Prvi put je cijena bila 3.000,00 EUR, a drugi put 12.000,00 EUR. Na pitanje zašto nije pristao na otkup terase odgovorio je da mu je odvjetnik rekao da je onda u tom slučaju postupak gotov vezano uz terasu.

21. Iz iskaza tuženika sud je utvrdio da je isti izrijekom rekao da zna da je provedeno etažiranje predmetne zgrade te da kao rezultat tog postupka stubište između prvog kata i mansarde (drugi kat) te nastavni hodnik od 7,83 m2 ima status zajedničkih dijelova zgrade te da ti dijelovi više nemaju pravi status kao dio njegovog stana. Vezano uz korištenje predmetne terase od strane prednika tužiteljice iz iskaza iste kao i tuženika sud je utvrdio da je majka supruga tužiteljice koristila predmetnu terasu poglavito za sušenje veša. Nakon svojih roditelja suprug tužiteljice je postao vlasnik kako stana tako i terase, a zatim je on to darovnim ugovorom prenio na sadašnju tužiteljicu. Što se tiče protivljenja tuženika da tužiteljica koristi predmetnu terasu čija je tužiteljica jedini vlasnik tuženik je u svom iskazu izričito rekao da za period od 2021. do dana slanja ključeva koji navodno omogućavaju tužiteljici dolazaka do terase 10. svibnja 2025. godine, da je tuženik imao isključivu vlast nad predmetnom terasom i bez njegovog dopuštenja nitko nije mogao doći na istu. Istovremeno je rekao da nije nikada plaćao bilo kakvu naknadu tužiteljici za tu terasu.

22. Odredbom čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. St. 2. istog članka određuje da vlasnikovo traženje naknade iz st. 1. istog članka zastarijeva u roku od 3 godine od dana kada mu je stvar predana.

23. Uvidom u ovaj sudski predmet sud je utvrdio da je tužba predana 23. lipnja 2024. godine, a da tužiteljica potražuje naknadu za tri godine unazad što znači da za navedeno razdoblje nije nastupila zastara tim više što je nesporno da najmanje do dana davanja svog iskaza tužiteljica nije stupila u posjed terase na drugoj etaži zgrade koja je njeno vlasništvo.

24. Vezano uz status tuženika ovaj sud smatra da on ima status nepoštenog posjednika iz razloga što je isti najkasnije pravomoćnošću presude kojom je izvršeno etažiranje cijele zgrade stekao saznanje da terasa koja se nalazi oko njegovog stana nije njegovo vlasništvo no unatoč tome ju je držao pod svojom vlašću, te je time stekao korist u vidu neplaćanja naknade za korištenje te terase a što tužiteljica traži svojim tužbenim zahtjevom. Time je ovaj sud utvrdio postojanje aktivne legitimacije tužiteljice, pasivne legitimacije tuženika, te postojanje činjenične i pravne osnove potraživanja tužiteljice prema tuženiku sukladno čl. 165. st. 1. i 2. ZV-a.

25. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, zatim je izvršio u predmet ovog suda P-7574/11, proveo je očevid na licu mjesta zajedno sa građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Mladenu Ožiću.

26. Provedenim građevinskim vještačenjem sud je utvrdio da tržišna cijena najamnine terase u potkrovlju površine 64,49 m2 u vlasništvu tužiteljice za utuženi period od 01.07.2021. godine do dana izrade nalaza iznosi 10.452,20 EUR.

27. Provedenim vještačenjem cijena najamnine je utvrđena temeljem usporednih vrijednosti stanova koji se iznajmljuju u neposrednoj blizini predmetnog stana, a to su stanovi u [adresa] i na Gvozdu.

28. Obzirom na prigovore tuženika sud je pozvao navedenog sudskog vještaka na ročište radi očitovanja na prigovore i pitanja stranaka.

29. U svom iskazu stalni sudski vještak ing. Mladen Ožić je na ročištu održanom dana 21. svibnja 2025. godine iskazao, a na upit kako objašnjava da postoji razlika između skice lica mjesta na listu 5 i 6 nalaza, da su nacrti u njegovom nalazu i mišljenju preuzeti iz elaborata koji je rađen za potrebe etažiranja koji se nalazi u priklopljenom spisu P- 7574/2011, te koji ima potvrdu nadležnog organa uprave, tj. odjela za graditeljstvo. Ta potvrda znači da je prije izdavanja objekt pregledan i utvrđeno da je stanje identično sa stanjem prikazanim u elaboratu. U ovom trenutku ne može se sjetiti da li je ulaz u predmetnu sobu tamo gdje to navodi punomoćnik tuženika, dozvoljava da je to tako, međutim to bi značilo da je i ta preinaka napravljena u periodu nakon izdavanja potvrde ureda za graditeljstvo. Na pitanje a uzimajući u obzir skicu sa lista 5 i 6 nalaza da li je točno da se pored ulaza u stubište površine 7,83 m2 odmah desno od vrata nalazi pregradni zid prema sobi površni 24,30 m2, koji se relativno lako može probiti za nova vrata vještak je odgovorio potvrdno. Na pitanje na čemu temelji svoje zaključke naveo je da ih temelji na priklopljenom elaboratu i potvrdi koju je izdao nadležni organ uprave koji potvrđuje da je navedeni elaborat identičan sa stanjem na terenu u vrijeme izdavanja te potvrde. Na pitanje zašto je prilikom izračuna cijene tržišne najamnine uzeo u obzir kao namjenu stambeni prostor, a ne prostor terase, naveo je da je za potrebe izrade nalaza, tj. izračuna tržišnog najma koristio se usporednim nekretninama kao što i propisi nalažu, koje je prikupio preko sustava e nekretnine, a gdje se nalaze podaci o registriranim ugovorima o najmu, te je za potrebe izrade nalaza prikupio podatke o što bližim nekretninama. Ne postoje podaci o iznajmljenim terasama, te se koristio podacima o najmu stanova, međutim, površinu terase je uzeo kao neto korisnu površinu, tj. ona je množena sa koeficijentom 0,25 kao što propisi nalažu, te je na taj način izračunao vrijednost najma. Na pitanje temeljem kojeg propisa je uzeo taj koeficijent 0,25 kod izračuna cijena visine najamnine obzirom da za to ne postoji takav propis naveo je da je neto korisna vrijednost izjednačen sa neto korisnom površinom, i obračunavaju se sa istim koeficijentima, a neto korisna površina je temeljni ulazni podatak na temelju koje se izračunava vrijednost najma, da bi dobio neto korisnu površinu terase upotrijebio sam koeficijent koji jedino zakonski predviđen za obračun neto korisne površine. Na pitanje li bi oblik nečega trebao utjecati na vrijednost, a pritom i na zakupninu vještak navodi radi se o hipotetskom pitanju, na koje može biti dan niz mogućnih odgovora, u konkretnom slučaju radi se o terasi koja je oblika slova U, koja je podobna za funkcionalno korištenje te smatra da u konkretnom slučaju taj oblik nema utjecaja na cijenu najma. Na pitanje da li stanje te nekretnine može utjecati na cijenu najma naveo je da utječe, međutim mišljenja je da stanje ove terase nije takvo da se ne može funkcionalno koristiti. Na pitanje da li bi loše stanje ove konkretne terase trebalo imati utjecaja na cijenu najamnine vještak je naveo kako smatra da ne bi trebalo jer kao što je u prethodnom odgovoru rekao smatra da je terasa u funkcionalnom stanju.

30. Vezano uz visinu mjesečnih iznosa najma koji je dobiven usporednom metodom ovaj sud smatra da se radi o ispravnom načinu obzirom da je isti propisan i važećim propisima uzimajući u obzir vrijednost najma nekretnina u relativnoj blizini predmetne nekretnine s tim da je vještak navedene iznose uzeo s umanjenjem zbog primijenjenog koeficijenta od 0,25. Naime, pozitivnim pravnim propisima se različito vrednuju dijelovi zgrada pa tako zatvoreni stan i prostoriju u njemu imaju koeficijent 1,00 dok otvorene trese, balkoni i slično imaju koeficijent 0,25 koji je ujedno i najmanji koeficijent. Obzirom da se radi o nesporno otvorenoj terasi na vrhu zgrade dakle istoj koja nema nikakav krov ili slično iznad sebe to ovaj sud smatra da je građevinski vještak ispravno primijenio elemente prilikom utvrđivanja visine najamnine za predmetnu terasu. Time je dobivena vrijednost najamnine od srpnja 2021. godine u iznosu od 193,73 EUR mjesečno do najamnine za veljaču 2025. godine u iznosu od 278,54 EUR mjesečno s tim da je zadnji mjesec umanjen u nalazu zbog toga što je do dana izrade nalaza i mišljenja prošao samo dio mjeseca.

31. Slijedom svega naprijed navedenog sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka obzirom da smatra da je isti napravljen sukladno pravilima struke nakon provedenog očevida te je temeljem navedenog utvrdio visinu najma koju je tužiteljica mogla ostvariti na slobodnom tržištu za predmetnu terasu u utuženom periodu u sveukupnom iznosu od 10.452,20 EUR s tim da su pojedini mjesečni iznosi navedeni u izreci ove presude.

32. Na pojedine iznose mjesečne najamnine sud je tužiteljici dosudio i pripadajuću zakonsku zateznu kamatu od 15-og u mjesecu pa do isplate s tim da je visina zakonske stope određena temeljem čl. 29. ZOO-a. Naime, valja naglasiti da se ovdje radi o gubitku tzv. slobodno ugovorene najamnine koju je tužiteljica mogla ostvariti na tržištu, a ujedno je mogla i ugovoriti plaćanje iste do 15. u mjesecu. Stoga je i ovaj dio tužbenog zahtjeva tužiteljice osnovan.

33. Odluka o parničnom trošku stranaka u postupku temelji se na odredbi čl. 154. i 155. ZPP-a, te se trošak sastoji od troška zastupanja stranaka putem odvjetnika uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedinih parničnih radnji te uspjeh u sporu u vrijeme zaključenja glavne rasprave te imajući pri tom u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 i dr.).

34. Sud je tužiteljici priznao trošak sastava tužbe od 23.06.2024. godine sa 200,00 EUR (tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 03.09.2024. i 20.03.2025. godine sa 200,00 EUR za svaki podnesak (tbr.8/1), trošak pristupa na ročišta od 23.09.2024., 20.11.2024. i 21.05.2025. godine sa 200,00 EUR za svako ročište (tbr. 9/1) ili ukupno 1.200,00 EUR. Tom iznosu valja pribrojiti predujam za vještačenje od 500,00 EUR, trošak izlaska sudske komisije 49,48 EUR, sudsku pristojbu na tužbu od 77,22 EUR te sudsku pristojbu na presudu od 77,23 EUR, što sveukupno iznosi 1.903,94 EUR te je taj iznos dosuđen tužiteljici na teret tuženika sukladno uspjehu u sporu.

35. Tužiteljici je na njen zahtjev dosuđena i kamata na trošak parničnog postupka te je o njenom tijeku i visini odlučeno primjenom odredbe čl. 30. stav 2. Ovršnog zakona i čl. 29. stav 2. ZOO-a 35/05, te su iste dosuđene tužiteljici od 30. lipnja 2025. godine pa do isplate.

36. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 30. lipnja 2025. godine.

Sudac:

Hrvoje Vučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se predaje ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po pun.