REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Posl. br. P-1929/2022.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu Nadi Nekić Plevko u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupane po punomoćnici Draženki Buntak, odvjetnici u ZOU Anđelko Jureško i Draženka Buntak u Zagrebu, Radnički dol 23, protiv tuženika: HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, zastupan po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u OD Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, Marulićev trg 2, radi: isplate/ naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 14. 5. 2025. s danom objave presude 27. 6. 2025.

p r e s u d i o  j e

1.) Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 isplatiti tužitelju HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 na ime naknade štete iznos od 4.667,99 kn1/ 619,55 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.12. 2019.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2.) Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176 naknaditi tužitelju HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912 troškove parničnog postupka u iznosu od 1.062,50 eur eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja 27. 6. 2025. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 26. 10. 2022. podnio tužbu u kojoj je naveo da je dana 31.10.2019.g. oko 11:40 sati na 427,280 km autoceste A1 (Zagreb (Bosiljevo)- Ploče, dionici d 25 (Zagvozd- Ravča) došlo je do prometne nezgode na način da je osobno vozilo nepoznatih registarskih oznaka naletjelo na odbojnu ogradu u centralnom pojasu i zaustavnom traku kojom prilikom je ista oštećena. U dokaz navedenog tužitelj je dostavio zapisnik tužitelja broj 1658 s fotografijama u prilogu, dnevnik rada , ophodarski dnevnik , putni radni list te je predložio i saslušanje djelatnika koji je evidentirao događaj CZ na adresi tužitelja. Tužitelj navodi da je po saznanju za predmetni štetni događaj obavijestio nadležnu prometnu policijsku postaju Split čiji djelatnici su proveli očevid te je tužitelj dopisom od dana 14. 10. 2022.g. zatražio od nadležne policijske postaje dokumentaciju izrađenu povodom očevida, koju dokumentaciju do dana pisanja tužbe nije zaprimio, radi čega je predložio da sud službenim putem od PPP Split pribavi zapisnik o očevidu, skicu lica mjesta i fotoelaborat, a u dokaz čega je tužitelj dostavio dopis od dana 14. 10. 2022.g. te je predložio službenim putem pribaviti zapisnik o očevidu, skice lica mjesta i fotoelaborata od MUP RH. Tužitelj navodi da su djelatnici tužitelja odmah po saznanju za predmetni štetni događaj pristupili sanaciji štete kako bi osigurali nesmetan promet te su tužitelju radi sanacije štete nastale u predmetnom štetnom događaju nastali troškovi u ukupnom iznosu od 4.667,99 kn koji troškovi su specificirani u troškovniku koji je tužitelj dostavio u prilogu, a predložio je i uvid u dnevnik rada, saslušanje djelatnika CZ i OZ na adresi tužitelja prometno vještačenje, a po potrebi po vještaku druge odgovarajuće specijalnosti sve na okolnost utvrđivanja troškova sanacije, cijene izvedenih radova i opreme uz ovlaštenje vještaku zatražiti drugu dokumentaciju.

2. Tužitelj navodi da je s tuženikom kao osigurateljem dana 30. 11. 2018.g. sklopio Ugovor o osiguranju imovine čiji sastavni dio su Opći uvjeti osiguratelja, Opći uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika i Opis predmeta nabave kojima su propisani osigurani rizici te je u dokaz navedenog dostavio Ugovor o osiguranju imovine, opis predmeta nabave, Opće uvjeti za osiguranje imovine te Opće uvjete za osiguranje od požara i nekih drugih rizika. Tužitelj navodi da prema čl. 2. Uvjeta za osiguranje od požara i drugih rizika i prema Opisu predmeta nabave udar epoznatog motornog vozila u osigurani građevinski objekt predstavlja osnovni osigurani rizik, te su, kada se isti ostvari, osiguranjem pokrivene štete od oštećenja osigurane stvari, kao i nužni troškovi koje je osiguranik učinio kada je osigurani slučaj nastao na osiguranoj stvari propisani čl. 22. Uvjeta i Opisom predmeta nabave. Kod osiguranja građevinskih objekata smatraju se osiguranima svi dijelovi građevinskog objekta dakle i ovdje oštećena odbojna ograda. Tužitelj navodi da se nakon nastanka opisanog osiguranog slučaja dana 17. 12. 2019.g. obratio tuženiku prijavom štete koju je tuženik zaprimio najkasnije 11. 2. 2020.g. te je dopisom od dana 2. 3. 2020.g. tuženik izvijestio tužitelja kako odbija odštetni zahtjev u cijelosti kao pravno neosnovan, a tužitelj u dokaz navedenog dostavlja prijava štete i obavijest o primitku odštetnog zahtjeva, stoga tužitelj u ovom postupku na ime troškova nastalih povodom osiguranog slučaja od dana 31. 10. 2019.g. potražuje isplatu iznosa od 4.667,99 kn koji iznos predstavlja ukupan trošak sanacije sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. prosinca 2019.g. do isplate.

3. U svom odgovoru na tužbu od 23. 1. 2023. tuženik navodi da osporava sve navode iz tužbe u cijelosti i to sam nastanak štetnog događaja budući isto nije potkrijepljeno nikakvim dokazima, odgovornost, uzročno posljedičnu vezu između oštećenja navedenih u dostavljenoj dokumentaciji i opisanog štetnog događaja te osnov i visinu štete koju isti potražuje . Budući da na mjesto događaja nije izlazila policija, u konkretnom slučaju ne može se utvrditi da je do štetnog događaja uopće došlo, niti se može utvrditi eventualna uzročno-posljedična veza između oštećenja navedenih u dokumentaciji i navodnog štetnog događaja. Kako nije utvrđen način nastanka štete, odnosno način nastanka osiguranog slučaja to ne postoji niti obveza tuženika na isplatu štete budući su prema uvjetima osiguranja pokriveni samo osigurani rizici navedeni u istima. Nadalje, tuženik posebno napominje kako je odštetni zahtjev tužitelja zaprimljen dana 11.2.2020., iako je štetni događaj navodno nastupio dana 31.10.2019. Temeljem navedenog postupanja podnositelja zahtjeva, odnosno podnošenjem zahtjeva osiguratelju dana 11.2.2020. bez prethodnog odobrenja i kontrole osiguratelja, osiguratelju nije omogućeno utvrđivanje načina nastanka štete i štetnika budući da nije sa sigurnošću moguće dovesti u vezu uzrok štete i oštećenja odbojne ograde kao niti obujma i visine nastale štete te tuženik predlaže uvid u Policu osiguranja imovine, uvid u uvid u Opće uvjeti za osiguranje imovine te uvid u prijava štete . Tuženik navodi da odredbom čl. 14. Uvjeta za osiguranje imovine propisane su obveze osiguranika kad nastane osigurani slučaj, a koje osiguranik nije poduzeo. Prema odredbi čl. 31. Uvjeta isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Ako je krivnjom osiguranika onemogućen ovaj prijelaz prava na osiguratelja, u potpunosti ili djelomično, osiguratelj se oslobađa u odgovarajućoj mjeri svoje obveze prema osiguraniku. Tuženik nastavno osporava uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i dostavljenog troškovnika, odnosno računa za sanaciju, kao i visinu štete budući iz istih proizlazi kako su izvršeni radovi koji nemaju veze sa sanacijom odbojne ograde, a niti visina odgovara uvjetima i načinu na koji se utvrđuje iznos osigurnine. Tuženik se ujedno protivi provođenju vještačenja predloženog po tužitelju, kao i vanraspravnom određivanju vještačenja budući da je čl. 251 Zakona o parničnom postupku propisano kako će sud prije određivanja koje osobe će imenovati vještacima, prethodno saslušati stranke. Zaključno tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz dužnost naknade troška od strane tužitelja.

4. U svom očitovanju na odgovor na tužbu od 11. 4. 2023. tužitelj je naveo kako su navodi odgovora na tužbu tuženika neosnovani, naime navodi tuženika da se ne može utvrditi da je do štetnog događaja uopće došlo obzirom na mjesto događaja nije izašla policija protivni su dokumentaciji koja prileži spisu, posebno fotografijama u spisu te su i apsurdni, a uz to se naglašava da je tužitelj postupio sukladno odredbi čl.14.st.1.t.4. Općih uvjeta za osiguranje imovine. Tužitelj napominje u podnesku kako je upravo iz Zapisnika o prometnoj nesreći broj 1658 razvidno kako je na dan nastanka štetnog događaja PU Splitsko-dalmatinska, PPP Split izvršila očevid na mjestu nastanka štetnog događaja po djelatniku policije ŠZ te su stoga navodi tuženika kako na mjesto događaja nije izlazila policija paušalni i evidentno protivni dokumentaciji koja prileži spisu. Odmah po saznanju za osigurani slučaj djelatnici tužitelja sastavili su Zapisnik broj 1658 u kojem je evidentiran sam događaj te su istome i priložene fotografije nastalih oštećenja, na koju okolnost je tužitelj u tužbi predložio saslušanje djelatnika CZ, koji je evidentirao predmetni štetni događaj. Nadalje, na okolnost nastanka štetnog događaja tužitelj je ranije predložio saslušati svjedoke te tužitelj a ujedno je dostavio i ovjerenu izjavu svjedoka CZ, predložio je uvid uvid u zapisnik tužitelja broj 1658. Tužitelj navodi da odgovornost tuženika za isplatu utuženog iznosa temelji se na sklopljenom ugovoru o osiguranju imovine sa svim pripadajućim Općim uvjetima koji su dostavljeni u spis, a na okolnost utvrđivanja uzroka oštećenja opreme odnosno uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i nastalih troškova te utvrđivanja iznosa troškova sanacije tužitelj je predložio provođenje vještačenja . U odnosu na navode tuženika da je tužitelj tek protekom tri mjeseca obavijestio tuženika o štetnom događaju tužitelj ističe se kako navedena činjenica ne otklanja odgovornost tuženika za isplatom utuženog potraživanja, niti sklopljeni Ugovor o osiguranju i pripadajući Opći uvjeti propisuju sankciju ukoliko osiguranik u određenom roku ne prijavi nastanak osiguranog slučaja. U konkretnom slučaju tužitelj je postupio sukladno odredbama čl. 14. st. 1. t. 5. Općih uvjeta za osiguranje imovine i odmah poduzeo radove sanacije uništene opreme radi osiguravanja normalnog tijeka prometa na autocesti i održavanja propisanih standarda koje autocesta i oprema iste mora ispunjavati prema odredbama Zakona o cestama, Pravilnika o održavanju cesta i pripadajućeg Standarda redovitog održavanja autocesta. Tužitelj navodi da su u potpunosti nelogični navodi odgovora na tužbu da bi tužitelj prije svega bio dužan obavijestiti tuženika o nastalom štetnom događaju, a tek nakon toga pristupiti sanaciji nastale štete. Takvim postupanjem djelatnici tužitelja svjesno bi ugrozili sigurnost prometa na cestama i povrijedili odredbe Zakona o cestama, Pravilnika o održavanju cesta i pripadajućeg Standarda redovitog održavanja autocesta te odredbu čl. 14. st. 1. t. 5. Općih uvjeta za osiguranje imovine. Tužitelj nastavno navodi da mu je tek po završetku sanacije štete mogla biti poznata visina nastale štete stoga je logičan i u potpunosti opravdan slijed poduzimanja radnji koje je tužitelj proveo.

5. U svom podnesku od 14. 2. 2024. tuženik je naveo da prvenstveno ističe kako tužitelj na okolnost nastanka navodnog štetnog događaja dostavlja samo jednostranu, internu dokumentaciju kao što je i Zapisnik o prometnoj nesreći broj 1658 dok policijskog Zapisnika o očevidu nema. Obzirom da je Zapisnik o prometnoj nesreći broj 1658 privatna isprava tužitelja ista sukladno čl. 230. Zakona o parničnom postupku nema dokaznu snagu javne isprave već se ista vrednuje i ocjenjuje u sklopu svih ostalih dokaza. Nadalje, iz iskaza svjedoka koji je dostavio tužitelj ne može se ustanoviti na koji je način došlo do štete, odnosno da je došlo do ostvarenja osiguranog slučaja; svjedok također ne navodi da su oštećenja na odbojnoj ogradi nastala uslijed naleta vozila kako tvrdi tužitelj. Tuženik je nastavno naveo i da se u troškovniku na temelju kojeg tužitelj potražuje iznos od 619,55 eur nalaze stavke za koje se ne može utvrditi da su po svojoj vrsti i količini, te izvedenim radovima u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Nastavno u svom podnesku od 6. 3. 2024. tužitelj je naveo kako Zapisnik o prometnoj nesreći broj 1658 koji je dostavljen spisu predstavlja jednostranu internu dokumentaciju dok policijski Zapisnik o očevidu nedostaje u spisu. Tužitelj navodi da je po saznanju za predmetni štetni događaj obavijestio nadležnu prometnu policijsku postaju Split čiji djelatnici su proveli očevid te je tužitelj dopisom od dana 14. listopada 2022.g. zatražio od nadležne policijske postaje dokumentaciju izrađenu povodom očevida, koju dokumentaciju do pokretanja postupka nije zaprimio, slijedom čega je predložio da sud službenim putem od PPP Split pribavi zapisnik o očevidu, skicu lista mjesta i fotoelaborat pri kojem dokaznom prijedlog i dalje ustraje. Iz Zapisnika o prometnoj nesreći broj 1658 vidljivo je kako je šteta nastala na autocesti A1 dionica Zagreb (Bosiljevo) – Ploče, na dionici d25 (Zagvozd-Ravča), stacionaža 427,280 km te kako je predmetni štetni događaj evidentirao djelatnik tužitelja CZ čije je saslušanje, a na okolnost nastalog štetnog događaja tužitelj predložio još u tužbi. Tužitelj je ponovo naveo da je podneskom od dana 11.04.2023. dostavio u spis po javnom bilježniku ovjerenu izjavu CZ a budući da tuženik prigovara istom tužitelj ustraje na provođenju saslušanja djelatnika CZ. Da je štetni događaj nastao razvidno je iz dostavljenog zapisnika tužitelja koji je sačinjen neposredno nakon štetnog događaja, fotografija koje su tada sačinjene te iz Izjave svjedoka koja je dostavljena u spis. Tužitelj navodi da tuženik osporava sve stavke Troškovnika navodeći kako se za iste ne može utvrditi da su po svojoj vrsti i količini te izvedenim radovima u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. U odnosu na istaknuti prigovor tužitelj navodi da je je još u tužbi predložio provođenje prometnog vještačenja, a po potrebi po vještaku druge odgovarajuće specijalnosti sve na okolnost utvrđivanja troškova sanacije, cijene izvedenih radova i opreme uz ovlaštenje vještaku zatražiti drugu dokumentaciju pri kojem dokaznom prijedlogu ustraje slijedom čega nalazi nepotrebnim dalje se očitovati na tuženikove paušalne navode.

6. Ocjenom izvedenih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br,. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22., 114/22. i 155/23. dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Nastavno odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju dok je odredbom čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, dužnost stranaka jest da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te da predlože dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Na strankama je da sud uvjere u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost njihovih zahtjeva. Ukoliko sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu te formirati određeno uvjerenje, oslanjajući se na svoju savjest i slobodnu ocjenu dokaza, primijeniti će pravila o teretu dokazivanja. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva. Ona obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu u svoju korist poziva, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava, a primjenom pravila o teretu dokazivanja sud činjenično stanje smatra utvrđenim. Sud nije u ovom postupku provodio druge predložene dokaze po strankama, posebno ne provođenje vještačenja osim uvida u dokumentaciju sadržanu u spisu ( koju je djelom zatražio službenim putem ) imajući u vidu da se radi o sporu male vrijednosti, visinu vrijednosti spora te troškove povezane s provođenjem predloženih dokaza i s tim povezanu dužinu trajanja postupka kod čega je sud na te okolnosti ukazivao strankama predlažući da ovaj spor riješe na miran način nagodbom u ovom postupku ili medijacijom pred ovim sudom ili drugim nadležnim tijelom koje provodi medijaciju a što su stranke odbile. Ujedno sud ukazuje da je odredbom čl. 492 a ZPP određeno da će u postupku pred trgovačkim sudovima sud u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava, dok je čl. 461 ZPP st. 3 i 4 određeno da je postupak u sporovima male vrijednosti pisani postupak, te da će sud u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog. Sud će rješenjem odbiti prijedlog stranke za održavanje ročišta ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta.

7. Sud je izvršio uvid u spis i to Zapisnik o prometnoj nesreći od 31. 10. 2019. tužitelja ( list 5-6 spisa ), fotografije na listu 7 spisa, Dnevnik rada tužitelja od 31. 10. 2019. ( list 8 spisa ) Ophodarski dnevnik tužitelja s Putnim radnim listom od 31. 10. 2019. ( list 9-12 spisa ) , dopis tužitelja MUP RH PP Splitsko dalmatinska od 14. 10. 2022. ( lit 12 spisa ) , Troškovnik sa zapisnikom br. 1658/2019. tužitelja vezano za štetu od 31. 10. 2019. ( list 13-14 spisa ) ,Odluku iz zapisnika tužitelja sa sjednice Uprave od 27. 11. 2012. s HAC troškovnikom ( list 1616-24 spisa 9, Ugovor o osiguranju Ur.br. 4211-300/10527/2018. zaključen između tužitelja kao ugovaratelja osiguranja te tuženika kao osiguravatelja s Opisom predmeta nabave i Troškovnikom B osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti ( list 25-68 spisa ), Opće uvjete za osiguranje imovine tuženika od 15. 10. 2007. ( list 69-75 spisa ), Uvjete za osiguranje od požara i nekih drugih rizika tuženika ( list 76-79 spisa ), Prijavu štete tužitelja tuženiku od 17. 12. 2019. ( list 80 spisa ) ,dopis tuženika tužitelju od 2. 3. 2020. kojim tuženik odbija isplatu štete ( list 82 spisa ), Službenu bilješku MUP RH PU Splitsko dalmatinska PP P Split od 8. 1. 2025. Klasa : 211-04/25-02/166,Ur. br. 511- 12-36-25-2 sa službenom bilješkom od 31. 10. 2019. zatraženu od strane suda službenim putem ( list 130-131 spisa ), izvršio je uvid u po javnom bilježniku ovjerenu izjavu svjedoka CZ od 16. 1. 2023. ( lis 96 spisa ) te je proveo i dokaz saslušanjem svjedoka CZ, zaposlenika tužitelja na ročištu dana 29. 11. 2024. , i održao je ročišta dana 6.2.2024., 26.9.2024., 29.11.2024.,24.2. 2025. i 14. 5. 2025.

8. U svom iskazu danom na ročištu dana 29. 11. 2024. svjedok CZ je naveo kako ostaje kod navoda iz Izjave od 16. 1. 2023. te je nastavno naveo da je radio kod tužitelja krajem listopada 2019. odnosno da je bio u radnom odnosu kod tužitelja i to na radnom mjestu ophodara, da je opis njegovo posla odnosno radnog mjesta, provjera sigurnost i prohodnost autoceste na dionici Ravča a preciznije to je od 426 km do 456 km, sjeverni i južni kolnik odnosno lijeva strana od Dubrovnika do Zagreba a desna od Zagreba do Dubrovnika. Na upit suca što mu je poznato o događaja od 31. 10. 2019. te kako je saznao za njega, svjedok je naveo da je to bilo dosta davno, no da se sjeća događaja i da se radilo o činjenici da je taj dan obavljao redovnu ophodnju na navedenoj dionici u prijepodnevnom terminu i kojom prilikom je vidio oštećenu ogradu na zaustavnom traku i da je s njim tom prilikom bio i OZ, vozač kod društva tužitelja. Na upit suca da li zna da li je i ako je tko izvijestio policiju o navedenog događaju odnosno oštećenju te da li je on nazočio dolasku policije i sačinjavanju zapisnika, svjedok je naveo da je policija izvještena, da je to uobičajeni postupak kod ovakvih oštećenja te je pojasnio da je on je o oštećenju ograde javio operativnoj službi tužitelja koja je izvijestila policiju, da je bio nazočan kada su došli djelatnici policije kao i g. OZ kada je uočio da su djelatnici policije sastavljali zapisnik i fotografirali mjesto događaja odnosno oštećenje. Na upit suca da li je ograda u centralnom pojasu i zaustavnom traku bila ranije oštećena na navedenom mjestu svjedok je naveo da da ranije u ophodnji oštećenje ograde na navedenom mjestu oštećenje nije uočio a na upit da opiše štetu koja je nastala na ogradi, svjedok je naveo i kako smatra da je šteta nastupila udarom vozila odnosno automobila za koje se ne može sa sigurnošću reći kojeg tipa bi bilo, da je izradio grubu procjenu oštećenja ograde, da je fotografirao mjesto oštećenja na ogradi i a je sastavio zapisnik o štetnog događaju te da ophodarski i dnevnik rada o pojedinom štetnog događaju sastavlja on, no međutim radi tehničkih okolnosti ( ročište je održano na daljinu prema čl. 115 ZPP) nije mogao sa sigurnošću potvrditi da se na listu 8 i 9 spisa odnosno dnevniku rada i ophodarskom dnevniku nalazi njegov potpis. Na upit suca tko je i kako sanirao štetu i kada, svjedok je naveo i da da je nakon predaje izvješća i fotografija sa lica mjesta oštećenja isto predao pomoćniku šefa baze i da smatra da je šteta nakon toga popravljena, a na upit suca da li bi nastupila daljnja šteta i po sigurnost prometa da ograda nije popravljena u kratkom roku svjedok je naveo da bi postojala opasnost po sigurnost prometa i da je vrlo vjerojatno i u ovom slučaju došlo do hitnog popravka ograde. Na upit suca kolika je visina šteta po njegovom mišljenju nastupila oštećenjem ograde, svjedok je naveo da o istom nema saznanja a na upit koja su oštećenja bila vidljiva na ogradi svjedok je naveo da je bio oštećen plašt ograde no da se radi o gruboj procjeni štete te da takva oštećenja od udara vozila u ogradu podrazumijevaju i oštećenje i druga oštećenja vezano za plašt ograde. Na upit punomoćnika tužitelja da opiše postupak zaposlenika tužitelja nakon uočavanja oštećenja na ogradi tog tipa, svjedok je naveo da kada se uoče oštećenja da zaustave vozilo, postave adekvatnu signalizaciju i da su postupili u konkretnom slučaju, da obavijeste operatere tužitelja koji nastavno obavijeste policiju a koko je postupljeno i u ovom konkretnom slučaju, mjesto događaja se fotografira, sačinjava se zapisnik o šteti, čeka se dolazak policije i oni kao djelatnici tužitelja nazoče očevidu policije a što je sve konkretno bilo i u ovom slučaju, da nastavno predaju fotografije i zapisnik u firmu. Na upit tko vrši popravak svjedok je naveo da ophodarska služba ne vrši popravak takvih oštećenja već da tužitelj ima posebnu službu odnosno djelatnike koji vrše popravak takvih oštećenja. Na upit da li je kod popravka uobičajeno i potrebno postavljanje signalizacije svjedok je naveo da je upoznat sa pravilima da se kod obavljanja takvih radova obavezno mora postaviti odgovarajuća signalizacija te da je vjerojatno tako bilo postupljeno i u konkretnom slučaju. Na upit punomoćnika tuženika, da li je u periodu 2018. i 2019. vršio ophodnje konkretno te i drugih dionica, svjedok je naveo da je navedenom periodu vršio ophodnju te kao i drugih dionica.

9. Uvidom u Službenu bilješku MUP RH, PP P Splitsko dalmatinska od 31. 10. 2019. ( list 131-132 spisa ) sud utvrđuje da su djelatnici policije izvršili uviđaj navedenog dana u 10, 15 sati na dionici ceste A1 ( čvorište Lučko A3) – Karlovac, - Bosiljevo-Split-Ploče – Opuzen, Granica BiH , granica RH-Dubrovnik , općina Zagvozd na 427+280 m te da je u opisu događaja utvrđeno da je do oštećenja došlo na kolniku autoputa A1 , kilometar stup 427+25 m i to elastične odbojne metalne ograde u ukupnoj dužini od 12 metara odnosno tri metra plašta po 4,00 metara U obavijesnom razgovoru s djelatnicima HACa nadležnim za navedenu dionicu na kojoj je došlo do oštećenja, došlo se do saznanja da su navedena oštećenja nastala 30. 10. 2019. u vremenskom razdoblju od 10,00 do 16,00 h . Pregledom mjesta događaja osim oštećenja na ogradi zatečeni su tragovi struganja, nastali struganjem plastike dok tragova laka nije bilo što ukazuje da je oštećenje najvjerojatnije prouzročeno višim vozilom, terencem ili kombi vozilom koje ima plastični branik. Pod opis oštećenja na vozilima i objektima te visini štete naznačeno je da je zaštitna metalna ograda oštećena tri metra plašta u dužini od 12 metara ( 3 plašta ) i da se šteta nestručnom procjenom cijeni na 2.000,00 kn, mjesto događaja nije skicirano, fotografirano je te da na mjestu događaja nema podataka o vozaču.

10. Prema navedenom sud utvrđuje da su neosnovani navodi tužitelja kako se štetni događaj nije dogodio, da nije nastala šteta te da nema uzročno posljedične veze kao ni da policija nije izlazila na mjesto događaja. Iz navedene Službene bilješke MUP RH, PP P Splitsko dalmatinska od 31. 10. 2019. proizlazi suprotno; a ista bilješka je isprava u smislu čl. 230 st. 1 ZPP budući ju je u propisnom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti , a u tom smislu sud je cijeni i isprave u smislu čl. 230 st. 2 koje je dostavio tužitelj i to Zapisnik o prometnoj nesreći od 31. 10. 2019., , Dnevnik rada i Ophodarski dnevnik od istog dana budući su to isprave koje su po stavu suda u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama a kojima se dokazuje istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje. U ovom konkretnom slučaju štetni se događaj dogodio na način , na mjestu i u vremenu kako je to navedenim ispravama utvrđeno i kako je navedeno u tužbi a isto potvrđuje i iskaz svjedoka CZ kao i njegova izjava od 16. 1. 2023. ovjerena po javnom bilježniku a koji iskaz svjedoka sud cijeni logičnim i okolnosnim te u skladu s ispravama sadržanim u spisu. Sud smatra da je u smislu čl. 922 ZOO štetni događaj ; oštećenje ograde nastale naletom nepoznatog vozila osigurani slučaj prouzročen osiguranim rizikom.

11. Sud smatra neosnovanim i navod tuženika vezano za visinu naknade štete, naime, prema Troškovniku ; Zapisnik br. 1658/2019. vezano za štetu od 31. 10. 2019. razvidan je opis štetnog događaja, radovi na otklonu štete i drugi radovi u ukupnom iznosu od 4.669,14 kn koji iznos tužitelj potražuje tužbenim zahtjevom. Navedeni je troškovnik izrađen u skladu s HACovim troškovnikom usvojenim na sjednici Uprave tuženika od 27. 11. 2012. a čemu tuženik i nije stavljao prigovor te sud smatra da visina tužbenog zahtjeva nije sporna.

12. Među strankama nije sporno i iz stanja spisa proizlazi da su tužitelj kao ugovaratelj osiguranja i tuženik kao osiguravatelj imali zaključen Ugovor o osiguranju kojem je predmet osiguranja osiguranje imovine, osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti i prema zaposlenicima , dok iz pripadajućeg Troškovinika B tuženika proizlazi daje predmet osiguranja prema uvjetima osiguranja građansko – pravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu i uslijed oštećenja ili uništenja stvari i imovine i trećim osobama te je osiguranjem pokrivena i šteta nastanka na zaštitnim ogradama, dok proširenje pokrića obuhvaća i odgovornost osiguranika i za štete nastale iz svojstva posjedovanja razne infrastrukture podzemne i nadzemne, a uvidom u navedeni Troškovnik B razvidno je ( list 43 spisa ) da se osiguranje odnosi i na dionicu -Autocestu A-1 Bosiljevo-Split-Ploče – Karamatići i to dionicu Račva. Nastavno čl. 2 Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika određeno je pod Osigurani rizici " Osiguranjem po ovim Uvjetima pruža se zaštita od slijedećih osnovnih rizika ; pod 5. udara vlastitog motornog vozila, vlastitog pokretnog radnog stroja i nepoznatog motornog vozila u osigurani građevinski objekt" dok je Općim uvjetima za osiguranje imovine tuženika čl. 1 t. 9 navedeno da osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom, dok je čl. 4 t. 1 Općih uvjeta navedeno da je osigurani slučaj događaj prouzročen osiguranim rizikom a rizik koji je obuhvaćen osiguranjem ( osigurani rizik ) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika ( list 69 spisa ) .

13. Sud smatra da nije sporno da je tužitelj postupio prema čl. 8 Ugovora o osiguranju i prijavio štetu 17. 12. 2019. tuženiku ( lit 80 spisa ) te je osnovan navod tužitelja kako nije propisan rok prijave Ugovorom o osiguranju, a nije osnovan navod tuženika kako je odštetni zahtjev tužitelja zaprimljen 11. 2. 2020. kao što nije prema navedenom osnovan ni navod tuženika kako tuženik nije postupio prema čl. 14 Općih uvjeta za osiguranje ; tuženik je nesporno prema čl. 14. st. 5 Općih uvjeta odmah poduzeo radove za sanaciju nastale štete u cilju sigurnosti prometa i nastajanja mogućih šteta u vidu ljudskih žrtava i materijalne štete te je nastavno o tome obavijestio tuženika a kod navedenog sud ukazuje da u tom trenutku i u nastavna tri dana tužitelj i nije znao kolika je visina štete. Nastavno u Opisima predmeta nabave određeno je da popravak predmeta osiguranja kod djelomične štete smatra se opravdanim ukoliko iznos troškova popravka, da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije nastupanja osiguranog slučaja, zajedno sa iznosom ostatka ne prelazi nabavnu vrijednost osigurane stvari iz poslovnih knjiga osiguranika a kao osigurani trošak naznačeno je i trošak uklanjanja , rušenja i raščišćavanja ostataka i troškovi radnji na mjestu događaja ukoliko su povezani s osiguranom imovinom. Kako je navedeno tuženik je osporavao visinu tuženog zahtjeva odnosno trošak popravka oštećene o ograde, no visina troška i tužbenog zahtjeva proizlazi upravo iz poslovne knjige tužitelja-Troškovnika, a sam tuženik i nije naznačio kolika bi bila visina troška popravka oštećene ograde.

14. Odredbom čl. 9 Zakona o obveznim odnosima ( Narodne Novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 165/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO) određeno je da sudionik u obvezom odnosu je dužan ispuniti svoju obavezu i odgovara za njeno ispunjenje dok je odredbom čl. 921 ZOO određeno da se ugovorom o osiguranju osiguravatelj obavezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osiguraninu ako nastane osigurani slučaj , a tuženik nije dokazao da tužitelj ne bi u smislu tog članka platio premiju osiguranja. Sud temeljem rezultata dokaznog postupka a pozivom na ranije citirane odredbe smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan te je odlučio kao u t. 1. ) izreke presude.

15. Odluka o trošku iz t. 2. ) izreke presude temelji se na čl. 154 i 155 ZPP te čl. 29 ZOO i odnosi se na trošak tužitelja koji je u ovom postupku bio zastupan po odvjetniku te te tužitelju priznat zatraženi trošak sastava tužbe od 26. 10. 2022. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 7/1 Tarife HOKa, sastav podneska od 11. 4. 2023. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 8/1 Tarife HOKa, zastupanje na ročištu dana 6. 2. 2024. . u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 9/1 Tarife HOKa, sastav podneska od 6. 3. 2024. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 8/1 Tarife HOKa, zastupanje na ročištu dana 26.9.2024. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 9/1 Tarife HOKa, sastav podneska od 27.9. 2024. u iznosu od 50,00 eura temeljem Tbr 8/3 Tarife HOKa, zastupanje na ročištu dana 29.11. 2024. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 9/1 Tarife HOKa, zastupanje na ročištu dana 24. 2. 2025. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 9/1 Tarife HOKa, zastupanje na ročištu dana . 14. 5. 2025. u iznosu od 100,00 eura temeljem Tbr 9/1 Tarife HOKa, što ukupno iznosi 850,00 eur, a tužitelju je na taj iznos priznat i trošak PDV u iznosu od 212,50 eura što ukupno iznosi 1.062,50 eur, dok tužitelju nije priznat trošak zatraženih sudskih pristojbi budući visinu i osnovu istih nije naznačio u svom troškovniku.

U Zagrebu 27. 6. 2025.

Sudac

Nada Nekić Plevko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. toga Zakona.

DNA:

tužitelju po punomoćniku

tuženiku po punomoćniku