Psp-136/2024-16

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika RĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Vuković, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. svibnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika te tuženika i zamjenika njegovog punomoćnika IĐ, odvjetničkog vježbenika, na ročištu radi objave dana 27. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tuženik OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu CĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom suposjedu stana u [adresa], stan br. 3, koji je položen na kat. čest. [katastarska čestica]/ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a u zemljišnim knjigama se vodi kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-9) stan u prizemlju, površine 81,40 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe, i to na način što je samovoljno promijenio bravu ulaznih vrata tog stana, a u što se tužiteljica uvjerila dana 23. srpnja 2024., stoga je dužan tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe omogućiti tužiteljici nesmetani suposjed tog stana te joj je dužan predati ključ ulaznih vrata navedene nekretnine, s tim da mu se pod prijetnjom ovrhe ubuduće zabranjuje svako takvo i slično smetanje suposjeda tužiteljice nad tim stanom.

II Određuje se privremena mjera kojom se tuženiku nalaže omogućiti tužiteljici nesmetan pristup njezinim osobnim stvarima koje se nalaze u stanu u [adresa], stan br. 3, koji je položen na kat. čest. [katastarska čestica]/ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a u zemljišnim knjigama se vodi kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-9) stan u prizemlju, površine 81,40 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe.

Eventualna žalba izjavljena protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa njegovo izvršenje.

III Nalaže se tuženiku, u roku od 8 dana, naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 713,08 eur sa zateznom kamatom koja teče od donošenja ove odluke do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 30. srpnja 2024. tužiteljica je ustala protiv tuženika tužbom radi smetanja suposjeda stana u [adresa], stan br. 3, položenog na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U bitnom navodi kako su parnične stranke supružnici i korisnici označenog predmetnog stana, kao i stana u [adresa] te dodaje kako ju je tuženik po povratku u Split nakon višemjesečnog liječenja u Zagrebu, izvrijeđao i zabranio odlazak te boravak u stanu u [adresa], ali je unatoč tome 23. srpnja 2024. otputovala na otok i ustanovila kako je tuženik samovoljno promijenio bravu ulaznih vrata stana i tako joj onemogućio njegovo daljnje sukorištenje. Pored posjedovne zaštite, tužiteljica je zatražila i određivanje privremene mjere kojom se nalaže tuženiku bez odgode omogućiti pristup osobnim stvarima u predmetnom stanu, a sve na način koji je praktički istovjetan izreci ove odluke.

2. U svom odgovoru od 27. rujna 2024. tuženik se usprotivio tužbi, tužbenom zahtjevu i prijedlogu radi određivanja privremene mjere kao neosnovanim u cijelosti. Potvrđuje kako je promijenio bravu predmetnog stana uz obrazloženje kako je njegov vlasnik i stoga ovlašten raspolagati nekretninom prema slobodnoj volji. Dodaje kako živi u predmetnoj nekretnini, dok tužiteljica tri godine ima prebivalište u [adresa].

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih listova od 30. srpnja i 27. rujna 2024., tužbe za razvod braka, pregledom medicinske dokumentacije priložene uz podneske tužiteljice od 24. listopada, 16. i 20. prosinca 2024., saslušanjem svjedokinja ĐĐČ, JĐ i ČĐ te tužiteljice i tuženika. Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem preostalih svjedoka ĆĐ i FĐ kao suvišnih, jer je činjenično stanje u cijelosti utvrđeno prema raspoloživoj dokaznoj građi.

4. Punomoćnici stranaka zatražili su naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev i prijedlog radi određivanja privremene mjere su osnovani.

6. Među strankama nije bilo sporno da je tuženik samovoljno izmijenio bravu predmetnog stana, stoga je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužiteljica pravo na zaštitu suposjeda nekretnine.

7. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

8. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Ovome valja dodati kako je samovlasno smetanje posjeda uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanju posjeda mimo njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktične vlasti dosadašnjeg posjednika i uspostavu faktičke vlasti oduzimatelja, a uznemiravanje posjednika obuhvaća radnje i ponašanja kojima se njegova faktična vlast ograničava, ometa i osporava. U parnici radi smetanja posjeda pasivno legitimirani može biti počinitelj smetanja posjeda, ali i onaj koji je dao nalog za smetanje, odnosno onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno, a on se od toga nije ogradio.

9. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće. Prema odredbi iz čl. 24. st. 1. svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od drugih suposjednika ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnju faktičnu vlast.

10. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda predmetnog stana u [adresa] govorile su svjedokinje ĐĐČ, JĐ i ČĐ, koje su u bitnom potvrdile navode iz tužbe. Naime, poznato im je kako je tužiteljica koristila ovu nekretninu u ljeto 2023., kako je nakon toga znatno vrijeme bila hospitalizirana u Zagrebu, gdje je povremeno odlazila i na preglede, a čule su kako nakon svega nije mogla pristupiti u stan zbog izmijenjene brave na vratima. Svjedokinja JĐ tvrdi kako je to bilo u ljeto 2024. kada je tužiteljica stigla na otok, ali zbog iznesenih razloga nije mogla otvoriti vrata, radi čega je bila prisiljena prenoćiti u njezinom (svjedokinjinom) stanu i dodaje kako su do tada parnične stranke zajednički koristile predmetnu nekretninu. Ovi iskazi drže se uvjerljivim i vjerodostojnim, jer se radi o prijateljici, kćeri i susjedi tužiteljice, stoga je logično i očekivano da su imale objektivna, ali i neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, radi čega im se poklanja vjera u cijelosti. Također je trebalo cijeniti kako parnične stranke ne dovode u sumnju saznanja i navode svjedokinja, već su iskazi tužiteljice i tuženika s njima u činjeničnom i kronološkom suglasju. Dakle, tuženik potvrđuje kako su parnične stranke imale po primjerak ključa brave vrata stana koji je predmet spora i kako je tužiteljica boravila i koristila stan u srpnju 2023., uz dodatak kako su na njezinu inicijativu angažirali agenciju Navigator u [adresa] radi oglašavanja prodaje te nekretnine. Nema saznanja o kratkom boravku tužiteljice u stanu 13. ožujka 2024., a potvrđuje kako je u lipnju 2024. dao nalog čovjeku iz [adresa] da na vratima postavi novu cilindar bravu.

11. Na temelju iznesenih iskaza svjedoka i stranaka nedvojbeno je kako su tužiteljica i tuženik bili u dugogodišnjoj bračnoj zajednici, kako su zajednički živjeli u predmetnom stanu u [adresa] (oboje i prijavljenih prebivališta na toj adresi), bili u posjedu njegovih ključeva i koristili ga uz stan u [adresa] prema potrebama, tako da su se u njemu nalazile njihove osobne i druge stvari. Također je utvrđeno kako su se bračni odnosi stranaka poremetili, a tužiteljica nakon toga i zbog zahtjevnog liječenja u Zagrebu, koristila povremeno i neometano stan u [adresa], tako da je u njemu ljetovala 2023., a u proljeće 2024. posljednji put pristupila kako bi ga pripremila za boravak u tijeku ljetnih mjeseci, ali u srpnju nije mogla stupiti u nekretninu zbog izmijenjene brave. Slijedom iznijetog, jasno je kako su do tada parnične stranke bile u mirnoj i zajedničkoj faktičkoj vlasti stana u [adresa], a ovdje predmetnim radnjama izmjene brave tuženik je onemogućio tužiteljici pristup stanu i tako joj samovlasno u potpunosti oduzeo dotadašnje suposjedovno ovlaštenje. Ne dovodi u sumnju pravodobnost tužbe, a svoj postupak opravdava poremećenim odnosima i izgubljenim povjerenjem zbog čega nije mogao dopustiti da tužiteljica dalje raspolaže nekretninom bez njegove suglasnosti, međutim to nije niti može biti valjano obrazloženje u ovoj pravnoj stvari. Naime, prema ranije citiranoj odredbi iz članka 441. ZPP u parnici zbog smetanja posjeda raspravljanje i dokazivanje je ograničeno na utvrđivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Kod takvog stanja stvari bez pravnog je značaja i stoga promašeno tuženikovo isticanje vlasničkog prava u odnosu na predmetnu nekretninu, već je trebalo cijeniti iznesena utvrđenja o suposjedu parničnih stranaka i činjenici da je tuženik poduzeo radnju kojom je tužiteljici oduzeo suposjed i tako joj isključio mogućnost nesmetanog korištenja nekretnine.

12. U skladu s iznesenim, tužiteljica je dokazala kako tužba ima valjano zakonsko uporište u citiranim odredbama ZVDSP, što znači da ima pravo na sudsku zaštitu suposjeda stana u [adresa], u [adresa], položenog na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], radi čega je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

13. Prema ishodu spora, tužiteljica je dokazala vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ali i ispunjenje pretpostavki za određivanje privremene mjere propisanih odredbom iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24). Kod donošenja odluke o postavljenom prijedlogu sud je s jedne strane cijenio nespornu činjenicu da su u predmetnom stanu ostale brojne stvari tužiteljice, poput odječe, obuće, dokumenata i drugih osobnih stvari, a s druge strane i da je prijedlog postavljen na način kojim se ne prejudicira konačan ishod spora niti tuženik izlaže kakvim neugodnostima, već mu se isključivo nalaže omogućiti protivnoj stranci pristup osobnim stvarima radi njihovog neometanog korištenja, stoga je odlučeno kao u točki II izreke.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP, stoga je tužiteljici priznat trošak zastupanja po punomoćniku kojem u skladu s odredbama iz Tbr. 7. toč. 2., Tbr. 11. toč. 2. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj 138/2023) pripada jednokratna nagrada u visini od 330 bodova, odnosno u iznosu od 660,00 eur, koji je uvećan za 25% PDV i trošak sudske pristojbe u iznosu od 53,08 eur (pristojbe tužbe i ove odluke po 26,54 eur), stoga je tuženiku naloženo naknaditi trošak tužiteljice u iznosu od 713,08 eur sa zatraženom kamatom, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je odlučeno u točki III izreke.

Split, 27. lipnja 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njegovog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika