REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Pr-185/2022-59
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČFT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Srđanu Simiću odvjetniku iz Pule, protiv tužene Opće bolnica Pula, Pula, Zagrebačka 30, OIB: 16089706543, zastupane po punomoćniku Tei Tončić odvjetnici iz Pule, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dana 23. svibnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na temelju čl. 335 Zakona o parničnom postupku, dana 27. lipnja 2025. godine
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se djelomično tužbeni zahtjev tužiteljice prema tuženoj pa se nalaže tuženoj Općoj bolnici Pula, Pula, Zagrebačka 30, OIB: 16089706543 da tužiteljici ČFT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime manje obračunate plaće u periodu od 1. prosinca 2012. godine do zaključno 30. studeni 2017. godine isplati iznos od 1.598,46 € (slovima: tisuću petsto devedeset osam eura i četrdeset šest lipa) bruto zajedno sa propisanim zakonskim zateznim kamatama koja kamata iz članka 29 st. 2 ZOO-a koje teku na pojedinačne iznose kako slijedi:
24,47 € od 15. siječanj 2013.
29,38 € od 15. ožujak 2013.
112,99 € od 15. travanj 2013.
113,96 € od 15. srpanj 2013.
24,77 € od 15. kolovoz 2013.
22,95 € od 15. rujan 2013.
66,89 € od 15. listopad 2013.
60,53 € od 15. studeni 2013.
19,52 € od 15. siječanj 2014.
24,89 € od 15. veljača 2014.
121,56 € od 15. svibanj 2014.
100,75 € od 15. lipanj 2014.
245,34 € od 15. srpanj 2014.
46,15 € od 15. rujan 2014.
46,89 € od 15. studeni 2014.
12,48 € od 15. prosinac 2014.
0,81 € od 15. siječanj 2015.
104,58 € od 15. veljača 2015.
68,69 € od 15. svibanj 2015.
9,43 € od 15. lipanj 2015.
156,87 € od 15. srpanj 2015.
120,86 € od 15. rujan 2015.
52,54 € od 15. studeni 2015.
11,17 € od 15. veljača 2016.
po kamatnoj stopi iz članka 29 st. 2 ZOO-a koja na navedene iznose teče od dospijeća pa do 31.7.2015.godine koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, od 01.8.2015.godine pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29.12.2023.godine u visini stope koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve to u roku od 15 dana.
II Odbija se tužiteljica prema tuženoj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko glavnice priznate u stavku I izreke ove presude sa zakonskom zateznom kamatom na isti od dospijeća svakog pojedinog iznos pa do isplate, kao i u dijelu tužbenog zahtjeva glede isplate zakonskih zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosima iz točke I izreke ove presude, kao neosnovan.
III Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi prouzročeni trošak u iznosu od 1.552,38 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom iz članka 29 st. 2 ZOO-a koja na navedeni iznos teče počev od 27.06.2025.godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve to u roku od 15 dana.
IV Odbijaju se, tužiteljica prema tuženoj preko iznosa parničnog troška iz stavka III izreke ove presude sa kamatom na isti, te tužena prema tužiteljici sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko iznosa od 980,47 eura, kao neosnovani.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre na odjelu ginekologije, a kod tuženika je zaposlena od prije 2013. godine do danas. Tužiteljica redovno svaki mjesec odrađuje svoje obveze preuzete ugovorom o radu, te zbog obima i potreba posla redovno svaki mjesec ima i prekovremenih sati koje joj tuženik ne obračunava u cijelosti prilikom obračuna plaće niti joj isplaćuje naknadu za odrađene prekovremene sate. Također, tuženik ne obračunava na tako odrađene prekovremen sate niti uvećanja ako su isti odrađeni subotom nedjeljom ili državnim blagdanom koja se uvećanja međusobno ne isključuju. Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom propisan je ukupan fond sati koje mjesečno ima svaki zaposlenik, te je zakonska pretpostavka da su svi radni sati u mjesecu odrađeni preko punog radnog vremena prekovremeni sati. Tuženik je doduše tužiteljici povremeno davao slobodne dane radi kompenzacije prekovremenih sati. Međutim, kolektivnim ugovorom nije predviđena mogućnost preraspodjele radnog vremena niti je tužiteljica dala suglasnost za istu. Tuženik je sa osnova prekovremenih sati i manje obračunatog uvećanja plaće tužiteljici mjesečno kroz period od pet godina isplaćivao manju plaću za otprilike 300,00 kn mjesečno bruto što kroz period od pet godina iznosi 18.000,00 kn bruto. Također, tuženik je tužiteljici nepravilno obračunao i naknadu za korištenje godišnjeg odmora, te je tu tužiteljicu u periodu od 5 godina oštetio za iznos od najmanje 1.000,00 kn. Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom, podneskom od 20.12.2019. (list 215-216 spisa), tužiteljica predlaže da sud donese presude i naloži tuženiku isplatu iznosa od ukupno 20.934,19 kuna bruto sa kamatama odnosno prema u konačnici specificiranom tužbenom zahtjevu u podnesku od 4.6.2024.godine list 386 do 387 spisa.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava sve navode iz tužbe, osim onih koje bi se ovim odgovorom ili tijekom postupka priznali ili učinili nespornim, isto tako protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a očituje se na navode u tužbi kako slijedi. Tuženik prije svega ističe prigovor na sastav i sadržaj tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Naime, tužba i tužbeni zahtjev su neodređeni, činjenice na koje se poziva tužiteljica su paušalne i nema niti jednog dokaza niti drugih podataka na kojima bi se te činjenice mogle utvrditi. Uz navedeno tuženik prigovara i vremenskom razdoblju iznesenom u tužbi i tužbenom zahtjevu jer je isti neodređen odnosno kontradiktoran. Tuženik opreza radi ističe i prigovor zastare potraživanja. Uz gore navedeno tuženik ističe da je kao javna zdravstvena ustanova u obvezi ali i primjenjuje važeće propise koji reguliraju obračun i isplatu plaće i naknade plaće i drugih materijalnih davanja svojim radnicima, a osobito važeći Zakon o radu, Zakon o plaćama u javnim službama, važeći Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te u pojedinim slučajevima i Odluke Vlade RH o isplati plaće, materijalnih prava i drugih naknada. Navod iz točke II. tužbe tuženik osporava u cijelosti budući da su tužiteljici ukoliko je radila prekovremeno, prekovremeni sati obračunati i isplaćeni temeljem važećih kolektivnih ugovora i Zakona o radu. Osporava u cijelosti navode iz toč. III kao i navode iz točke IV. tužbe te se poziva na izneseno te nadodaje da je navod paušalan i neodređen i nejasno je na temelju kojih je to činjenica tužiteljica došla do navedenog izračuna. Navode iz točke V. tužbe, tuženik osporava u cijelosti te nadodaje da je tuženik tužiteljici isplatio naknadu za korištenje godišnjeg odmora sukladno gore navedenim propisima, a navode tužiteljice smatra paušalnim i neodređenim i nejasno je na temelju kojih je to činjenica tužiteljica došla do zaključka da joj je tuženik nepravilno obračunao i isplatio naknadu za korištenje godišnjeg odmora. Temeljem svega navedenog tuženik smatra tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovanim, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice uz obvezu da tuženiku nadoknadi parnični trošak u cijelosti.
3. U dokaznom postupku proveden je dokaz čitanjem dokumentacije: na listovima 10-11 spisa, 14-181 spisa, 183-206 spisa-nalaz i mišljenje, 217-221 spisa- zapisnik, 254-258 spisa-ukidbena odluka, 262-266 spisa, 267-298 spisa-dopuna nalaza, 303-306 spisa, 341-395 spisa-druga ukidbena odluka, 393-404 spisa-dopuna nalaza, 411-412 spisa-iskaz vještakinje, 413-418 spisa-dopuna nalaza od 25.02.2025. godine.
4. Konačno postavljeni (specificirani) tužbeni zahtjev tužiteljice prema tuženoj osnovan je u pretežitom dijelu.
5. U ovoj pravnoj stvari već su bile donesene dvije prvostupanjske presude i to prva pod poslovnim brojem Pr-23/18 dana 25.02.2020.godine, listovi 230 do 239 spisa koja je ukinuta prvom ukidbenom odlukom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-R 560/2020-4 od 3.11.2021.godine, listovi 254 do 257 spisa, nakon čega je ponovo donesena prvostupanjska odluka odluka ovoga suda pod novim poslovnim brojem Pr-1821/21-31 od 24.6.2022.godine listovi 310 do 324 spisa, koja je po drugi put ukinuta odlukom istog suda poslovni broj Gž R-800/2022 -2 od 13.10.2022.godine. Po ocjeni ovog suda prethodno opisanim postupljeno je suprotno kogentnoj odredbi članku 366 a ZPP-a st. 1 ZPP-a i jasno izraženom pravnom stajalištu izraženom na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Su IV-308/20 od 5.11.2020. vezan zabranom ponovnog ukidanja pa će ovaj sud u slučaju ponovog ukidanja odluke izazvati sukob nadležnosti.
6. Predmet ovog spora je u konačnici zahtjev tužiteljice za isplatom manje obračunate plaće za period od 1.12.2012. godine pa do 30.11.2017. godine, list 387 spisa i to za prekovremene sate rada (neobračunati sati, za rad blagdanom, državnim praznikom , te razlika naknade za godišnji odmor sukladno jasnoj specifikaciji tužbenog zahtjeva na str. 387 spisa koja se vezuje na temeljni nalaza na str. 186 spisa.
7. Između stranaka nije sporna činjenica da je u predmetnom razdoblju tužiteljica bila zaposlen kod tužene na radnom mjestu medicinske sestre na odjelu ginekologije, što proizlazi kako iz dostavljenim platnih lista o čemu će biti riječi u nastavku tako i iz postojećih pisanih dokaza u spisu. Ono što je sporno u ovom predmetu jest osnovanost osnove te visina tužbenog zahtjeva. U odnosu na osnovanost osnove sporno je i pitanje da li je tužena tužiteljici ispravno obračunavala plaću po navedenim osnovama, da li je primjenjivala ispravne parametre , a sporna je i metoda obračuna po navedenim osnovama kao i pitanje načina utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati. Sporno je i pitanje da li se tzv. Dodatak III KU-a za djelatnost zdravstva koji se primjenjuje od 1.4.2020.godine može glede opisanih dodataka koji se u njemu spominju primjenjivati i obračunavati i na razdoblje prije 1.4.2020.godine , list 409 podnesak tužene.
8. U odnosu na tužbeni zahtjev po navedenim osnovama ukazuje se slijedeće.
9. Naime odredbom čl.1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11 ) u čl.1. određuje koji su blagdani u Republici Hrvatskoj, a u st. 2 propisuje da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi. Sukladno čl.5. istog zakona zaposlenici na dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće. Sukladno navedenim odredbama neosnovano je pozivanje na navedeni zakon kada se ukazuje da se rad na blagdan uračunava u redovni rad i redovnu mjesečnu satnicu jer to navedenim zakonom nije propisano. Isto tako neosnovano se u tumačenju Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva u zaključku 153 poziva na Zakon o blagdanima i neradnim danima iako tim zakonom kako je već rečeno nije propisano da se rad blagdanom uračunava u redovnu mjesečnu satnicu. Zakon o radu ne propisuje ništa dodatno u pogledu neradnih dana. Zakon o radu propisuje da radnici mogu raditi u punom i nepunom radnom vremenu. Isto tako čl. 65 Zakona o radu propisuje da u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Plaće zdravstvenih radnika regulirane su odredbama Temeljnog KU za službenike namještenike u javnim službama, KU za djelatnost zdravstva, te Granskim KU za područje zdravstva, kao i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, Priroda rada zdravstvenih radnika zahtjeva precizno vođenje evidencije o nazočnosti na poslu. Osim obračuna mjesečnog fonda radnih sati ostvarenih na radnom mjestu važno je voditi računa i o efektivno ostvarenim satima rada te o njihovoj strukturi, kako bi se mogla ispravno obračunati plaća zdravstvenog radnika, osobito u slučajevima smjenskog i prekovremenog rada. Stoga valja reći kako je navedena materija različito propisana temeljnim Kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama u odnosu na Kolektivni ugovor za zdravstvo i zdravstveno osiguranje. Kolektivnim ugovorom za zdravstvo iz 2013. godine u čl.58 st.9 propisano je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati. Stavkom 1. čl. 58 KU propisani su dodaci za rad noću subotom, nedjeljom, prekovremeni rad i rad u drugoj smjeni i turnusima. Čl.58. st.10. propisano je da se dodaci iz st. 1 međusobno ne isključuju. Čl.58. propisano je pravo na uvećanu plaću za 150% za rad na blagdane i neradne dane, a st. 4. istog članka propisano je da sati odrađeni na blagdan, neradni dan, u smislu zakona o blagdanima i neradnim danima i dane Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu. Međutim temeljnim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike iz 2012. i 2017. koji se primjenjuje i na tuženu ne propisuje da rad blagdanom ulazi u redovnu mjesečnu satnicu. Naime takvo utvrđenje da bi rad blagdanom ulazio u redovnu mjesečnu satnicu protivno je odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima kao i Zakonom o radu koji propisuju da su blagdani neradni dani dakle da radnik na blagdan nije dužan raditi. Sukladno tome Temeljni kolektivni ugovor iz 2012. i 2017. godine ne sadrži takvu odredbu, a Granski kolektivni ugovori za zdravstvo od 2011. do 2018. godine to propisuju. Pravilo je da se kolektivnim ugovorima detaljnije definiraju prava radnika ovisno o struci i potrebama posla, ali u svakom slučaju prava propisana zakonom o radu ne mogu se smanjiti ili ograničiti kolektivnim ugovorom jer je to ugovaranje protivno kogentnoj normi zakona što takve odredbe čini ništetnim. Definicija redovnog mjesečnog fonda radnih sati u svim je kolektivnim ugovorima za zdravstvo jednak, a to je umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s osam sati rada dnevno, isto tako u svim je Granskim kolektivnim ugovorima prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Dakle ukoliko u redovni mjesečni fond ulaze radni dani i radni sati onda nema nikakve logike da u taj fond ulazi neradni dan i neradni sati. Upravo zato za rad blagdanom je drugačije propisana plaća ukoliko radnik ipak na taj dan radi, pa je ta plaća uvećana za 150%. Dakle pravilo je da se na dane blagdana ne radi jer su to neradni dani pa se oni kao takvi ne mogu uračunavati u redovnu mjesečnu satnicu niti u redovni mjesečni fond radnih sati. Naime, takvim obračunavanjem blagdana u redovnu mjesečnu satnicu vrši se diskriminacija prema radnicima koji na taj dan ipak rade, u odnosu na one koji ne rade, a primaju naknadu. Dakle radnici koji rade na blagdan moraju odraditi više sati mjesečno da bi im se nakon toga priznao prekovremeni rad, u odnosu na radnike koji u dane blagdana nisu radili, što je diskriminatorno. Prema stavu ovog suda poslodavac ne može radnika zadužiti za veći broj radnih sati od ostalih bez obzira da li mora raditi na dane blagdana jer mjesečni fond radnih sati predstavlja sate koje radnik treba ostvariti u redovnom radu (u tom smislu ide i GžR-27/15 Županijskog suda u Puli-Pola). Takav stav zauzeo je i Županijski sud u Zagrebu u svojoj odluci GžR-1300/2019 od 21. listopada 2019. u kojoj kaže da iako je odredbom čl. 59KU/05 odnosno čl. 52 KU/13 definirana evidencija rada na blagdan i neradne dane kao redovni rad koji se ubraja u redovnu satnicu, to ne isključuje primjenu odredbe čl. 58. st. 9. KU/05 odnosno čl. 51. st. 9. KU/13 prema kojima prekovremeni rad predstavlja rad ostvaren povrh redovnog rada, a u koji ne ulazi rad na dan blagdana i neradni dan. Dakle, u situaciji kada radnik ne ostvari sate preko redovnog mjesečnog fonda sati definiranog čl. 58. st. 9. KU/05 odnosno čl. 51. st. 9. KU/13, njegov rad blagdanom odnosno neradnim danom evidentiran se kao redovan rad i ubraja u redovnu satnicu sukladno čl. 59. KU/05, odnosno čl. 52. KU/13, a ukoliko takve sate ostvari oni se u smislu čl. 58. st. 9. KU/05 odnosno čl. 51. st. 9. KU/13 smatraju prekovremenim radom.
10. Nadalje, za ocjenu pravilnosti nije odlučna samo odredba čl. 47. KU koja definira plaću radnika već treba primijeniti prije svega Zakon o radu kao opći propis. Zakon o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 73/13,93/14,127/17) u odredbi čl. 86., a koja je istovjetna s odredbom čl. 94. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17) je propisao pravo na povećanu plaću, a prema kojoj za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Tim odredbama propisane su okolnosti koje radniku koji radi u takvim okolnostima daje pravo na ostvarivanje povećane plaće, iz njih međutim ne proizlazi da prava na povećanu plaću ostvarena pod više od jednom od navedenih okolnosti, se međusobno isključuju, već naprotiv da se mogu međusobno kumulirati, što je uostalom u suglasju i sa recentnom sudskom praksom Vrhovnog suda RH (primjerice Su-IV-56/19-18 od 9.12.2019.godine -VIII sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda RH). Iz sadržaja citiranih odredbi KU 13 i KU 18 a kojima je uređeno pravo na plaću i uvećanje na plaću propisano ZR, proizlazi da dodaci na plaću, a koji obuhvaćaju dodatak na posebne uvjete rada te druge dodatke i uvećanje plaće se međusobno ne isključuju, već naprotiv kumuliraju osim kada su u pitanju položajni dodaci, a u odnosu na koje je odredbom čl. 58. st. 3. KU 13 (čl. 56. st. 3. KU 18) izričito navedeno da se ne mogu kumulirati sa dodatkom uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada. Iz izloženog proizlazi da uvećanje osnovne plaće za odrađene sate prekovremenog rada ne isključuje pravo tužitelja da za odrađene sate prekovremenog rada ostvari ugovorene dodatke na plaću jer odredbama KU to izrijekom nije određeno, dok je naprotiv citiranim odredbama čl. 86. ZR/09 i čl. 94. ZR/14, te odredbama čl. 47., čl. 51., čl. 57. i čl. 59. KU 143/13 (45., 49., 55. i 57. KU 18) zdravstvenim radnicima priznato. Također, po prirodi stvari, isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo na dodatke za posebne uvjete rada i dr. jer se i prekovremeni rad obavlja u istim otežanim uvjetima i s istom odgovornošću. Posljedično pravu na razliku dodataka za sve efektivno odrađene sate rada, tužitelju pripada i pravo na isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor (čl. 36. KU 13 i čl. 34. KU 18) te razlika naknade plaće za bolovanje (čl. 59. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama - Narodne novine 141/12, dalje: TKU, čl. 58. st. 1. TKU - Narodne novine br. 128/17). Pogrešno je pravno shvaćanje sukladno sudskoj praksi kojim bi se fond prekovremenih sat utvrđivao samo sukladno odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, prema kojima se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi jer navedeni propis je propis opće naravi i u pogledu organizacije rada i radnog vremena pojedinih poslodavaca ne može isključiti primjenu posebnih propisa o radu i kolektivnih ugovora kojima su uređena ta pitanja. Odredbama čl. 51. KU 13 i odredbe čl. 49. KU 18 propisano je da se prekovremenim radom smatra svaki sat duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Prema odredbi čl. 30. st. 1. i st. 2. KU 13 (čl. 28. st. 1. i st. 2. KU 18) puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno i raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka.
11. Zaključkom br.148 sa 23. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU 13 (dalje: Povjerenstvo) održane 1. srpnja 2015. određeno je da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana i to bez blagdana, subota, nedjelja u tekućem mjesecu s 8 sati, svi sati odrađeni izvan te satnice predstavljaju prekovremeni rad. Kasnijim Zaključkom br. 153. Povjerenstva od 21. prosinca 2015. kojeg valja primijeniti cijeneći utuženo razdoblje utvrđeno je da redovni mjesečni fond sati predstavljaju sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana bez subota i nedjelja u tekućem mjesecu s 8 sati, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ovim je zaključkom stavljen van snage zaključak broj 148. Prema Zaključku broj 17. sa 5. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 21. studenoga 2018. redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Nadalje, prema odredbi čl. 19.st.6. KU 13, tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak kolektivnog ugovora, zbog čega je sud u primjeni odredbi KU vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje. Nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela KU, zato što je nemoralan, pretjerano strog i sl. (tako i Rev 281/21 od 27. travnja 2021.). Povjerenstvo je na 30. sjednici donijelo zaključak 169. prema kojem zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak KU od dana stupanja na snagu KU. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak KU od dana donošenja te izmjene. I Ustavni sud RH u svojim odlukama primjerice U-III-5184/2013 od 8.12.2016.godine primjerice ukazuje da se citira se "objektivni pravni poredak u društvu utemeljenom na vladavini prava ne može graditi ni zaštita ustavnih prava pojedinca zasnivati na razlozima koji ne počivanju na argumentu "zdravog razuma". Stoga svako tumačenje mjerodavnog prava mora imati uporište u zdravom razumu i pravnoj logici jer bi u protivnom moglo imati apsurdne učinke na ostvarivanje i zaštitu pojedinačih prava" završen citat. Opisano se ogleda u tome da zbog činjenice da je radnik bio dužan raditi na neradni dan koji pada od ponedjeljka do petka, on dolazi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike koji takvu obvezu rada nisu imali, pa obračun mjesečnog fonda radnih sati ne može biti kolektivnim ugovorom ugovoren nepovoljnije za radnika. Kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati, pa poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati sa većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom jer mjesečni fond radnih sati mora biti za sve radnike isti, a sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad koji na takav način mora biti i plaćen. Sukladno navedenom valjalo je utvrditi osnovanost osnove tužbenog zahtjeva.
12. Vezano za visinu tužbenog zahtjeva iz prvog pisanog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje financijske struke Zorice Unukić od 7.5.2019.godine, utvrđeno je u temeljnom nalazu slijedeće citira se: "u Tabeli 1. - Izračun pripadajućih prekovremenih sati tužiteljice od 01. prosinca 2012-30. studenog 2017. na način da je prikazan puni mjesečni fond sati (umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati) te efektivnih sati (sati koje je Tužiteljica morala odraditi u redovnom radu (mjesečni fond sati umanjeno za blagdane/državne praznike). Efektivne sate čini razlika između punog mjesečnog fonda sati, umanjenog za sate blagdana/državnih praznika, GO-a, BO-a, slobodnih sati, plaćenih dopusta odnosno svih sati koji se odnose na neradne dane koje Tužiteljica nije bila na poslu, a za iste ima pravo na naknadu plaće kao da je radila. Dakle u Tabeli br. 1 izvršen je izračun viška radnih sati (prekovremenih), stupac br. 13 i to kao razlika ukupno odrađenih sati rada (stupac 10) u odnosu na broj efektivnih sati. Prethodno navedeno bazirala je na temelju zaključka br. 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji navodi u nastavku: “Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa,a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“ “Zaključak broj 142:
Sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u sustavu zdravstva nema preraspodjele radnog vremena. Radnik može biti raspoređen na rad u redovitom radu, smjenskom radu, turnusu i dežurstvu.“Tabela br. 2 - Izračun ostvarenih sati rada na dan blagdana/državnog praznika za koje Tužiteljici nije isplaćena plaća (redovna naknada za blagdan/državni praznik - ne dodatak) sve za razdoblje 12/12-11/17. Iz priloženih platnih listi i evidencije rada proizlazi da je tužiteljici izvršen obračun i isplata dodatka na plaću po stopi 150%. U slučajevima kada je Tužiteljica prešla puni mjesečni fond sati rada odrađenih na blagdan/državni praznik Tužiteljica za te sate nije dobila plaću što je detaljno prikazano u Tabeli br.2. Za sate rada na blagdan/državni praznik isplaćen je dodatak plaći po stopi 150%, a nije isplaćena plaća (nadoknada sati za blagdan/državni praznik 100%).Tabela br. 3 - Izračun razlike isplaćene naknade za GO u razdoblju od 01.prosinca 2012- 30.studenog 2017., sukladno članku 36. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Izračun je izvršen na način da su u obračun uzete bruto plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, a iznos bruto plaća s platnih listi uvećan je za pripadajući iznos izračunatih neisplaćenih prekovremenih sati+neisplaćene naknade za blagdane/državne praznike (Tabela 3, stupac 5 i Tabela br. 4, stupac 10.). Bruto satnica je izračunata kao zbroj prethodna tri mjeseca (+pripadajuće uvećanje za neisplaćeni pripadajući prekovremeni rad+neisplaćene naknade za blagdane/državne praznike)/fond sati mjeseca za koji se računa GO (samo u tabelama 3 i 3a dok je u tabeli 3b korišten bruto iznos prikazan na platnim listama bez uvećanja). S dobivenom bruto satnicom množen je broj dana GO-a te je utvrđena razlika u odnosu na isplaćeni GO u platnim listama. Tabela br. 4 - Izračun iznosa manje isplaćene bruto plaće tužiteljice za razdoblje od 01. prosinca 12-30. studenog 17. izveden je na način da se primijenio dobiveni iznos viška radnih sati koje je tužiteljica ostvarila (Tabele br. 1,2,3) te je izračunata manje isplaćena plaća po osnovi prekovremenog rada, rada blagdanom/državnim praznikom te obračunatog i isplaćenog GO-a, sve sukladno čl. 51 i 52 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Bruto plaća izračunata je na slijedeći način: koeficijent*vrijednost koeficijenta=bruto plaća, na bruto plaća obračunavaju se i pripadajući dodatak za radni staž+uvjeti rada+dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi (od 10/15.) te se ista primjenjuje u izračunu prekovremenih sati, dok se za izračun naknade za blagdane/državni praznik primjenjuje bruto plaća uvećana za radni staž. Svi izračuni su detaljno prikazani u navedenim tabelama koje čine sastavni dio ovog Nalaza i mišljenja. Tabela br. 5 - Pregledom i usporedbom evidencija rada i platnih listi u dijelu ostvarenih (iz evidencije rada) i isplaćenih sati rada (iz platnih listi) Tužiteljice proizlazi da je Tužiteljici uvećanje osnovne plaće izvršeno primjenom čl. 51-uvećanje osnovne plaće Kolektivnog ugovora (raniji i važeći od 01.12.2013.) te da su u potpunosti isplaćeni svi pripadajući dodaci na plaću za radne sate koji se odnose na rad subotom (25%), nedjeljom (35%), dane blagdana/državnih praznika (150%), rad rad noću (40%) uvažavajući zakonsku regulativu da se navedeni dodaci na plaću međusobno ne isključuju." završen citat list 185 spisa. Tako je vještakinja po toj metodi utvrdila daje u razdoblju od 1.12.2022.godine pa do 30.11.2017.godine manje isplaćena bruto plaća od ukupno 20.934,21 kn list 186 spisa, ili s osnova prekovremenog rada 13.054,25 kn, s osnova rada blagdanom 2.690,50 kn i s osnova obračuna za GO 5.189,46 a sve prema pojedinačim iznosima navedenim u tabelama po prvoj varijanti uz prikaz druge varijante i iznosa od 17.856,14 kn i treće varijante tj. iznosa od 16.430,07 kn list 186 spisa sukladno pojedinačnim iznosima iz tabela .
13. Iz prve dopune nalaza i mišljenja od 11.04.2022. godine listovi 267 do 271 spisa sa privicima uz isti vještakinje je utvrdila citira se: " Tabela 1a - Izračun pripadajućih prekovremenih sati Tužiteljice od prosinca/2012-studeni/2017. na način da je prema dobivenom zadatku i tumačenju zaključaka br. 148 i 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od strane Vrhovnog suda RH: 1. za utuženi period od prosinca/2013., do 20. prosinca 2015. primijenjen zaključak br. 148 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji navodim u nastavku: Zaključak 148: “Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“ Nadalje, izvršene je izračun pripadajućih prekovremenih sati Tužiteljice u utuženom razdoblju od 21. prosinca/2015. do studeni/2017. primjenom zaključka br. 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji navodim u nastavku: Zaključak 153 “Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“ Nastavno na izvršene izračune iz Tabele br. 1a proizlazi da je Tuženik obračunao manju plaću za 158 sati prekovremenog rada odnosno ukupno 7.930,35 kn (Tabela br. 4b, stupac 14). Primjenom zaključka br. 148, Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, navedena razlika nastaje u mjesecima kada je Tužiteljica radila na neradni dan državni praznik/blagdan i to u radnom tjednu od ponedjeljka do petka kada je zadužena za veći broj radnih sati koje mora odraditi u redovnom radu te tek nakon toga ostvaruje pravo na prekovremeni rad. Tabela br. 2a izračun ostvarenih sati rada na dan blagdana/državnog praznika za koje Tužiteljici nije isplaćena plaća (nadoknada sati radi blagdana) za razdoblje 12/12-11/17. primjenom zaključka 148 i zaključka 153. Tabela br. 3b - Izračun razlike isplaćene naknade za GO u razdoblju od prosinca/2012-studeni/2017., sukladno KU NN88/2013 članak 37., NN 143/2013 članak 36. i NN29/2018 članak 34.: Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. ZOR NN 149/2009 članak 60 i 93/2014 članak 81.: Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). U odnosu na Tabelu br. 3 iz inicijalnog Nalaza Tabela br. 3a prikazuje manji iznos koji proizlazi iz primjene zaključka br. 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca/2015. do studenog/2017. godine te obračuna bruto satnice bez kumuliranja dodataka. Tabela br. 4b - Izračun ukupno manje isplaćene bruto plaće od prosinca/2012-studeni/2017. godine za prekovremene sate i izračun plaćenog godišnjeg odmora. U navedenoj tabeli prekovremeni sati izvedeni su iz Tabele br. 1a, Tabela br. 2a manje isplaćeni rad na blagdan, a manje isplaćeni godišnji odmor izveden je iz Tabele br. 3b. Nastavno na prethodno navedeno u Tabeli br. 4b prikazan je manji iznos, u odnosu na Tabelu br. 4 iz inicijalnog Nalaza, a isti proizlazi iz primjene zaključka br. 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u utuženom razdoblju od 21. prosinca/2015. do studeni/2017. godine, na način kako ga tumači Vrhovni sud RH te primjenom bruto satnice bez kumuliranja dodataka. Svi izračuni su detaljno prikazani u navedenim tabelama koje čine sastavni dio Nalaza i mišljenja. Prema prikazanom pregledu izračuna radnih sati Ravnateljice i Šefice pravne službe Tuženika, a sve prema dostavljenim evidencijama rada i platnih listi dolazi se do zaključka da je fond radnih sati, odnosno radnih sati koje svaki djelatnik Tuženika mora odraditi u određenom mjesecu, bez obzira na kojem radnom mjestu radi, obračunat tako da je ukupni mjesečni fond radnih sati dobiven kao umnožak radnih dana u tekućem mjesecu i 8 sati umanjeno za blagdane te ostale neradne dane na koje djelatnici imaju pravo na naknadu iako ne rade (GO, BO, slobodni dani…), odnosno isto kao što nalaže zaključak br.148., a isti je kod djelatnika koji ne rade u smjenskom radu, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom primjenjivan i nakon 21.12.2015. godine od datuma stupanja na snagu zaključka br. 153. Dakle, usporedbom stupaca 2, 5, 6 i 7 dolazimo do zaključka da su djelatnici koji ne rade na blagdan odradili manje radnih sati odnosno plaćeni su im radni sati + blagdan/praznik (u mjesecima u kojima je u radnom tjednu “blagdan/praznik). Nastavno na sve navedeno, proizlazi da razlika nastaje u mjesecima kada je Tužiteljica radila na neradni dan državni praznik/blagdan i to u radnom tjednu od ponedjeljka do petka kada je zadužena za veći broj radnih sati koje mora odraditi u redovnom radu, u odnosu na ostale djelatnike koji ne rade u smjenskom radu, turnusima, blagdanima te tek nakon toga ostvaruje pravo na prekovremeni rad. Na prigovore tuženika iz podneska od 07. ožujka 2022. godine, dajem slijedeće očitovanje: U dijelu kompenzacije prekovremenih sati kroz preraspodjelu u utuženom periodu od prosinca 2013-svibnja 2014. navodim da sam obračun temeljila na dostavljenoj dokumentaciji (evidencije rada i platne liste). Od Tuženika je zatražena osnova za obračun preraspodijele, ista nije dostavljena pa za priznavanje preraspodjele nisam imala dokumentiranu osnovu. U dijelu prigovora o obračunu bruto satnice prilaže se i Tabela br. 5 u kojoj je detaljno prikazan izračun bruto plaće. Osnovna bruto satnica Tužitelja, tijekom utuženog perioda, uvećana je za pripadajuće dodatke kako slijedi: 12/12-09/15. - za dodatka za otežane uvjete rada 25%, ukupno 25%, 10/15-11/17. -za dodatka za otežane uvjete rada 25% i dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi 4%, ukupno 29%. Iz priloženih platnih listi proizlazi da je osnovna bruto plaća (koeficijent složenosti radnog mjesta*propisana osnovica i 0,5% minuli rad za svaku navršenu godinu rada) obračunata na sve odrađene sate rada (redovne i prekovremene). Propisani dodaci: dodatak za otežane uvjete rada, i dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi, obračunati su samo na redovne radne sate (redovni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću), ne i na prekovremeni rad što nije u skladu s KU NN 88/2013 čl.53, 143/2013 čl. 47, NN 29/2018. čl.45.: “Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća. Sukladno navedenom proizlazi da bi izračunom bruto satnice sukladno Tabeli br. 5 (bez kumuliranja dodataka) u razdoblju od prosinca/2012. do studeni/2017., Tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi: Prekovremeni rad (neobračunati sati) 10.316,97kn, Manje isplaćena plaća za rad blagdanom 2.534,73kn, Razlika naknade za godišnji odmor 4.832,35kn, ukupno 17.684,05kn (slovima: sedamnaesttisućašestoosamdesetčetiri kune i pet lipa). Sukladno navedenom proizlazi da, primjenom zaključka br. 148 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od prosinca/2012. do 20. prosinca 2015. godine te primjenom zaključka 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od 21. prosinca 2015 do studeni/2017., na način na koji ih tumači Vrhovni sud RH te primjenom obračuna prekovremenih sati s uvećanjem bruto satnice za dodatke za otežane uvjete rada i dodatak za život i zdravlje ljudi, Tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi:
Prekovremeni rad (neobračunati sati) 7.930,35kn, Manje isplaćena plaća za rad blagdanom 1.794,03kn, Razlika naknade za godišnji odmor 4.631,99kn, ukupno 14.356,37kn (slovima: četrnaesttisućatristopedesešest kuna i tridesetsedam lipa).", završen citat list 271 spisa. Svoje nalaze vještakinja je izložila na ročištu od 18.5.2022.godine, list 303 do 305 spisa.
14. U očitovanju od 13.10.2024. godine listovi 393 do 394 spisa sa privicim,a uz isti vještakinja je navela citira se: "Vještak je, u dopuni od 11. travnja 2022. ispravio izračun bruto satnice u inicijalnom nalazu i mišljenju na način kako je ista definirana Dodatkom III (u primjeni od 04/2020.) odnosno bez kumuliranja dodataka na prekovremeni rad (iznos od 17.684,05kn). U predmetnom izračunu nisu računati dodaci na prekovremeni rad pa se uz ovo očitovanje prilažu Tabele 4c i 4d u kojima su na ukupni manje isplaćeni prekovremeni rad obračunati i dodaci za odgovornost za život i zdravlje ljudi te dodaci na uvjete rada.
Tabela 4c se ima za smatrati inicijalnim izračunom iz kojeg se računaju zadane varijante. Obračun razlike plaće s osnova dodataka na prekovremeni rad ostvaren zbog rada na blagdan, a vezano za obračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati, obračunat je za cijelo utuženo razdoblje od prosinca/2012. do studenog/2017.što je vidljivo iz tabela 4c i 4d. Isti su obračunati na sve prekovremene sate, na prekovremene sate iz platnih listi koje je obračunao Tuženik i na prekovremene sate u dane blagdana i neradnih dana utvrđenih ovim vještačenjem kao prekovremene sate, što ukupno čini 414 prekovremenih sati, detaljno prikazano u tabeli br. 1, primjenom zaključka 153 u cijelom utuženom razdoblju na načina da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez praznika/blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. U tabeli 1a, za razliku od tabele 1, sukladno dobivenom zadatku Suda, izvršen je obračun prekovremenih sati primjenjujući zaključak 148 do 20. prosinca 2015. i zaključka 153 od 21. prosinca 2015. do kraja utuženog razdoblja na način kako ih tumači VSRH pa je izračun dodataka primijenjen na prekovremene sate koji rezultiraju iz ovog obračuna odnosno na 358,5 sati. Dopunom od 11. travnja 2022. godine, Poslovni broj: Pr- 1821/2021 po sucu navedenog suda OFT, prema dobivenom zadatku Suda iz Poziva od 15. ožujka 2022. godine i prijedlogu Tuženika iz podneska od 07. ožujka 2022, izvršena je dopuna sukladno uputi iz odluke VSRH posl.br. Rev- 281/12 od 27. travnja 2021., Zaključka zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja br. 148 do početka utuženog razdoblja prosinca/2012. do 20. prosinca/2015. te Zaključak br. 153 od 21. prosinca 2015. godine. Vještak je u inicijalnom nalazu i mišljenju pri obračunu dodataka na sve prekovremene sate uključio i dane blagdana i neradnih dana koje je Tužiteljica odradila. U dopuni od 11. travnja 2022. godine izvršen je obračun prekovremenih sati dobivenih primjenom zaključka 153 na način kako ga tumači VSRH i to za razdoblje od 20. prosinca 2015. godine do studenog/2017. Obzirom da za Tužiteljicu dodaci za odgovornost za život i zdravlje ljudi te dodaci za uvjete rada nisu izračunati na ukupni prekovremeni rad, uz predmetno očitovanje prilažu se tabele 4c (kao inicijalni izračun) te tabela 4d u kojima je izračunata i razlika po osnovi neisplaćenih dodataka na prekovremeni rad. Slijedom izračuna u tabeli 4c proizlazi da izračunom bruto satnice iz predmetne dopune, u razdoblju od prosinca/2012. do studenog/2017., Tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi: Manje isplaćen prekovremeni rad 1.369,30 EUR, Neisplaćeni dodatci na prekovremeni rad 500,35 EUR, Razlika naknade za godišnji odmor 681,36 EUR, ukupno 2.551,01 EUR. Slijedom izračuna u tabeli 4d proizlazi da, primjenom zaključka br. 148 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od prosinca/2012. do 20. prosinca 2015. godine te primjenom zaključka 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u razdoblju od 21. prosinca 2015 do studenog/2017., na način na koji ih tumači Vrhovni sud RH te primjenom obračuna prekovremenih sati s uvećanjem bruto satnice za dodatke za otežane uvjete rada i dodatak za život i zdravlje ljudi, Tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi: Manje isplaćen prekovremeni rad 1.002,30 EUR, Neisplaćeni dodatci na prekovremeni rad 429,36 EUR, Razlika naknade za godišnji odmor 584,87 EUR, ukupno 2.016,53 EUR" završen citat list 394 spisa.
15. Povodom primjedbi tužene ii podneska od 8.11.2024.godine, listovi 409 do 410 spisa sačinjena je i treća dopuna vještvba. I iz treće dopune vještaka od 25.02.2025. godine listovi 413 do 418 spisa vštakinja je utvrdila citira se: "U Tabelama 3e (manje plaćena naknada za GO) i 4e (manje plaćena plaća) izračunata je varijanta u kojoj je na inicijalni nalaz i mišljenje primijenjen Dodatak III KU na cijeli utuženi period. U Tabeli br. 4e prikazan je manji iznos, u odnosu na Tabelu br. 4d iz dopune Nalaza i mišljenja (11. travnja 2022.), a isti proizlazi iz primjene Dodatka III KU, odnosno obzirom da je isti na snazi od 04. travnja 2020. isti, po zahtjevu Tuženice, nije primijenjen u ovoj varijanti. Svi izračuni detaljno su prikazani u navedenim tabelama koje čine sastavni dio Nalaza i mišljenja. U izračun su uzeti samo pozitivni iznosi. Nastavno na sve navedeno proizlazi da: Varijanta br. 4: U Tabelama 3e i 4e primjenom Dodatka III KU na inicijalni nalaz i mišljenje, u utuženom razdoblju od prosinca/2012. do studenog/2017., ne ulazeći u pravno pitanje, Tužiteljica bi primila veću bruto plaću kako slijedi: Prekovremeni rad (neobračunati sati) 1.002,31eur, Neisplaćeni dodaci na prekovremeni rad 0,00eur, Razlika naknade za godišnji odmor 596,15eur, ukupno 1.598,46eur", završen citat.U podnesku od 14.3.2025.godine tužena je prihvatila dopunu nalaza od 25.2.2025.godine glede koje je vještakinja i saslušana na ročištu od 23.5.2025.godine list 423 spisa.
16. Prema ocjeni ovog suda, cijeneći prethodno obrazloženo da se sve ne ponavlja, valjalo je ipak prihvatiti sukladno i izraženom pravnom stajalištu iz ukidbenih odluka koje je u suglasju i sa sudskom praksom Županijskih sudova primjerice Gž-R 3648/2021-2 od 14.7.2022.godine (rješenje Županijskog suda u Zagrebu) tzv. dopunu nalaza i mišljenja od 25.2.2025.godine tj. varijantu br. 4 prikazanu u tabeli br. 4 e prema pojedinačnim iznosima na tr. 417 do 418 spisa budući je po ocjeni ovog suda ista najpotpunija. Naime valjalo je primijeniti Zaključke broj 148 i 153 Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva sukladno tumačenju Vrhovnog suda RH što prihvaća i ovaj sud kao i metodu obračuna jer je ista najcjelovitija i najpravilnija te primjenom obračuna prekovremenih sati s uvećanjem bruto satnice za prekovremeni rad (neobračunati sati), za neisplaćene dodatke na prekovremeni rad od 1.002,31 eura, za neisplaćenu naknadu za godišnji odmor od 596,15 eura pa je po navedenom osnovu (list 413 spisa) tužiteljici ostao neisplaćen iznos od btto 1.598,46 eura stav I izreke ove presude, sukladno pojedinačnim iznosima prema tabeli na str. 417 do 418 spisa spisa zadnja kolona po navedenim osnovama da se ne ponavljaju navodi iz nalaza vještaka. Naime tužena opravdano ukazuje da se Dodatak III kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja primjenjuje od 1.4.2020.godine te kako se do zaključenja tog dodatka na prekovremene sate nisu obračunavali dodaci s osnova posebnih uvjeta rada i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi. Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja stav I izreke ove presude. Naravno budući je vještakinja dala i druge varijante nema zapreke i za drugačije pravno stajalište i "konačnu" preinaku odluke.
17. Sud ne prihvaća tvrdnje tužene kako se plaća obračunava u elektroničkom sustavu te da isti sam vrši izračun prekovremenih sati bez mogućnosti utjecaja na izračun, te da su sve javne službe dužne koristiti taj sustav za izračun plaće, sud uvažava ali to ne opravdava tuženu u smislu utvrđenih činjenica u ovom postupku kako je nepravilnim načinom obračuna prekovremenih sati tužitelj zakinut za dio plaće koji mu pripada. Tužena u smislu svoje obveze primjene sustava COP i njegovog načina rada svoja prava može ostvarivati jedino od Republike Hrvatske koja je tu obvezu korištenja sustava propisala. Isto tako navodi da je bolnica javna ustanova te da se stoga obračun i isplata plaće zaposlenicima tuženika vrši putem Centraliziranog obračuna plaća (COP) koji se vodi pri Financijskoj agenciji nisu osnovani jer je poslodavac sukladno čl. 7. Zakona o radu dužan za obavljeni rad radniku isplatiti plaću, a činjenica da istu obračunava putem navedenog obračuna ne oslobađa ga od obveze za isplatu plaće za izvršeni rad. Opisani zaključak vještakinje da djelatnik koji radi na blagdan koji pada u radnom tjednu tj. da će njemu tek kad odradi taj blagdan se početi obračunavati prekovremeni sati jer će morati odraditi 8 sati više ako je radio na blagdan koji pada u radnom tjednu potkrijepljen je i odvojenim mišljenjem sutkinje Vrhovnog suda NFT od 24.11.2021.godine u odluci Rev- 1305/2021-1 kojim mišljenjem se opravdano ukazuje na svu apsurdnost tj. dovođenje istih djelatnika koji radi na jednaki način na istom radnom mjestu u nejednaki položaj ako se dogodi situacije da netko radi na blagdan koji pada u radni dan u tjednu što ovaj sud u cijelosti prihvaća budući pravna stajališta pa i ona najviša ne smiju biti lišena od primjene elementarno logičnog zaključivanja.
18. Tužiteljici pripada i propisana zakonska zatezna kamata iz članka 29 st. 2 ZOO-a na svaki navedeni iznos od dospijeća pa do isplate , kako je to navedeno u stavku I izreke ove presude da se sve ne ponavlja, osim u dijelu glede isplate zakonske zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći iz točke I izreke ove presude o čemu će se obrazlagati u nastavku.
19. Sukladno obrazloženom valjalo je odbiti tužiteljicu prema tuženoj preko iznosa od 1.598,46 € bruto zajedno sa propisanim zakonskim zateznim kamatama, stav II izreke ove presude. Isto tako valjalo je odbiti tužiteljicu i u dijelu zahtjeva vezanim za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosima u stavku I izreke ove presude. Naime dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa , poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.), stav II izreke presude.
20. Isto tako sukladno članku 139 ZR-a za potraživanja iz radnog odnosa propisan je zastarni rok od 5 godina pa tražbina tužiteljice cijeneći datume dospijeća i dan zaprimanja tužbe nije niti zastarjela.
21. U odnosu na postupovni dio ove parnice na ročištu od 23.5.2025.godine na izričit upit suda u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja punomoćnici stranaka su se izričito suglasili da sud sudi temeljem postojećih provedenih dokaza u spisu navodeći da nema potrebe odgađati ročište. Na istom ročištu zakazano je ročište za objavu presude za dan 4.7.2025.godine, ali je isto rješenjem prezakazano ranije tj. za dan 27.06.2025.godine.
22. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154 st. 2 ZPP-a. Tužiteljica je u ovoj pravnoj stvari kvantitativno i kvalitativno gledano uspjela u omjeru od 79% (u odnosu na osnovanost osnove uspjela je u omjeru od 100% a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspjela je u omjeru od 58% što znači da je u konačnici uspjela u omjeru od 79% ili 158:2 = 79) . Temeljem troškovnika na listu 424 spisa tužiteljici pripada nagrada za sastav tužbe 100 bodova tbr 7/1, za sastav obrazloženih podnesaka od 23.12.2019.,16.11.2022.,04,06,2024. i 09.10.2024. po 100 bodova za svaki taj podnesak tbr 8/1, za zastupanje na ročištima od 17.04.2018.,22.01.2020., 14.03.2022., 18.05.2022.,04.06.2024., 18.02.2025. i 23.05.2025. po 100 bodova za svako to ročište tbr 9/, za zastupanje na ročištima za objavu presude od 25.2.2020. i 24.6.2022. po 50 bodova za svako to ročište po tbr.9/3, za zastupanje na ročištima od 20.04.2022..13.10.2023. i 01.04.2025. po 25 bodova za svako to ročište tbr 9/5 ili po tom osnovu ukupno 1375 bodova ili 2.750,00 eura (1 bod = 2,00 eura tbr 50 u vezi s tbr 48 st 3.), a PDV tužiteljica nije tražila. Budući je tužitelja uspjela u omjeru od 79% to joj od iznosa 2.750,00 eura pripada 2.172,50 eura. Tužiteljici pripada i trošak za plaćene predujmove za vještačenje od 331,81 eur list 207 spisa, te daljnjih 28,54 eura list 309 spisa ili zbrojeno po tom osnovu 360,35 eura koji iznos joj je valjalo pripasti u cijelosti jer je tužena osporava osnovanost osnove. U konačnici tužiteljici pripada na ime troška iznos od 2.632,85 eura (ili 2.172,50 + 360,35 eura).
23. I tužena je i bila zastupana po punomoćniku odvjetniku pa joj je valjao priznati nagradu za sastav odgovora na tužbu 100 bodova tbr 8/1, za sastav podnesaka od 17.05.2018., 29.05.2019.,07.03.2022.,16.05.2022. po 100 bodova za svaki taj podnesak tbr 8/1, ali najviše za četiri podneska sukladno tbr. 8 st. 1 Č, za zastupanje na ročištima od 17.04.2018.,22.01.2020.,14.03.2022., 18.05.2022.,04.06.2024., 18.02.2025., i 23-.05.2025. po 100 bodova za svako to ročište tbr 9/1, a za ročište od 20.04.2022. 25 bodova tbr 9/5, za sastav žalbi od 3.3.2020. i 7.7.2022. po 125 bodova za svaku tu žalbu tbr. 10/1 budući je sa svim žalbama uspjela, odnosno po tom osnovu ukupno 1.475 bodova ili 2.950,00 eura (1 bod = 2 4ura) uz PDV od daljnjih 25% ili 737,50 eura zbrojeno 3.687,50 eura a srazmjerno uspjehu sporu od 21% 774,37 eura po tom osnovu. Tuženoj nadalje pripada i trošak plaćenog vještva u cijelosti kao i tužiteljici i to 65,04 eura (ranijih 490,07 kn po tečaju 7.53450), zatim 129,16 eura po računu na str. 405 spisa i daljnjih 11,90 eura po računu na str. 420 spisa ili s osnova vještačenja ukupno 206,10 eura, što sa iznosom od 774,37 eura daje svotu od 980,47 eura.
24. Sukladno prethodno obrazloženom valjalo je u konačnici obvezati tuženu da tužiteljici na ime parničnog troška isplati iznos od 1.552,38 eura (ili 2.532,85 – 980,47 eura), stav III izreke ove presude zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom iz članka 29 st. 2 ZOO-a koja na navedeni iznos teče počev od 27.06.2025.godine (dan objave presude) pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, stav III izreke ove presude.
25. Sukladno obrazloženom valjalo je odbiti, tužiteljicu prema tuženoj preko iznosa parničnog troška iz stavka III izreke ove presude sa kamatom na isti, te tuženu prema tužiteljici sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko iznosa od 980,47 eura, kao neosnovane, stav IV izreke ove presude.
U Puli, 27. lipnja 2025. godine
S u d a c
Saša Javoran
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
D n a:
- Tužiteljici po pun.
- Tuženoj po pun.