Posl.br. Pn-245/2022-73
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sucu Jeleni Habulin kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa odvjetnica Dajana Tica i ostali odvjetnici iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 27. svibnja 2025. u prisutnosti zz punomoćnice tužitelja, odvjetnice Luane Šepek i punomoćnice tuženika, odvjetnice Dajane Tica, dana 27. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, da plati tužitelju ZA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 5.364,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. ožujka 2020. do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022.g. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 132,00 EUR. III Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, da tužitelju ZA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 3.580,71 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. lipnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da je 20. rujna 2019. stradao u prometnoj nesreći u Zagrebu, na križanju Islandske ulice i Ulice Huga Ehrlicha, a koju je skrivila osiguranica tuženika CA upravljajući automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], udarivši u tužitelja.
2.Tužitelj navodi da se on u mirnom postupku obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, u cilju mirnog rješenja spora, ali kako nije došlo do sporazuma, to tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu na ime pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, zbog zadobivenih ozljeda, isplati iznos od 33.675,00 kuna (što sada iznosi 4.469,44 EUR), zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 13. prosinca 2019. pa do isplate.
3.Nakon provedenog medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu dr. JA, tužitelj je podneskom od 23. travnja 2024. precizirao tužbeni zahtjev te potražuje iznos od 4.825,12 EUR, sa zateznom kamatom od 13. prosinca 2019., a nakon provedenog vještačenja po psihijatru dr. ĐA te nakon što su se dr. ĐA i dr. JA usaglasili oko pretrpljenog straha i trajnih posljedica, tužitelj je podneskom od 17. prosinca 2024. precizirao tužbeni zahtjev te potražuje iznos od 5.496,00 EUR (za pretrpljene fizičke bolove 1.516,00 EUR, za pretrpljeni strah 1.716,00 EUR, za duševne bolove zbog smanjenja životne i radne aktivnosti 1.800,00 EUR te za tuđu pomoć i njegu 464,00 EUR), a na ročištu 14. studenog 2024. tužitelj je naveo da zatezne kamate potražuje od 20. ožujka 2020.
4.U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja i svoju pasivnu legitimaciju, ali osporava odgovornost svoje osiguranice za nastanak predmetnog štetnog događaja te smatra da je tužitelj prouzrokovao nastanak predmetnog štetnog događaja.
5.Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva navodeći da iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnovu za dosudom novčane naknade u iznosu zatraženom tužbenim zahtjevom te tuženik smatra da je u predmetnom štetnom događaju kod tužitelja došlo do privremenog oštećenja zdravlja koje je rezultiralo posve lakom povredom prava osobnosti. Tuženik osporava zatraženi tijek kamata smatrajući kako bi u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelj imao pravo na zatezne kamate tekuće od presuđenja.
6.Nakon što je tužitelj po provedenom medicinskom vještačenju precizirao tužbeni zahtjev, tuženik je u odnosu na učinjenu preinaku tužbe istaknuo prigovor zastare.
7.U toku postupka izvršen je uvid u potvrdu II PPP Zagreb od 28.09.2019., u odštetni zahtjev od 13.12.2019., u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu, posl.br. Pp P-627/2020., u rješenje HZZO Zagreb od 30.08.2021., u medicinsku dokumentaciju za tužitelja te u njegov osobni zdravstveni karton, saslušani su svjedoci BA i CA te je saslušan tužitelj, provedeno je kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje po dipl. ing. Srećku Hlišću i dr. Peri Bubalu , provedeno je medicinsko vještačenje po prim. dr. JA i psihijatru dr. ĐA i usmeno su saslušani dr. JA i dr. ĐA.
8.Precizirani tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.
9.Nesporna je činjenica da je 20. rujna 2019. došlo do prometne nesreće u Zagrebu na križanju Islandske ulice i Ulice Huga Ehrlicha u kojoj su sudjelovali tužitelj te osiguranica tuženika CA koja je upravljala automobilom reg. oznake [registarska oznaka].
10.Sporna je odgovornost osiguranice tuženika za nastanak štetnog događaja te da li se u trenutku štetnog događaja tužitelj vozio na biciklu ili je bicikl gurao uz sebe i sporno je da li je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede koje opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti u smislu čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ( NN 35/05, 41/08,83/15, 29/18, 126/21,114/22,156/22,155/23-dalje ZOO), te je sporna i visina štete.
11.Uvidom u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu, posl.br. Pp P-627-2020 utvrđeno je da je u istom vođen prekršajni postupak protiv tužitelja te da je tužitelj pravomoćnom presudom od 30. lipnja 2021. oslobođen od optužbe da bi 20. rujna 2019. u 07,50 sati u Zagrebu upravljao biciklom marke Scott nogostupom sa južne strane kolnika Islandske ulice u smjeru sjevera, iako se na dijelu kolnika gdje nema označene biciklističke staze ili trake bio dužan kretati uz desni rub kolnika pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 112. st. 1. kažnjivo po čl. 112. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te da bi istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao biciklom nogostupom sa južne strane kolnika Islandske ulice i dolaskom do južnog kolnika Islandske ulice da se uključivao u promet na kolnik, nastavljajući vožnju biciklom, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću tim kolnikom zbog čega je na stražnji lijevi bočni dio bicikla prednjim lijevim dijelom naletjelo osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala CA, a koja se kretala zapadnom kolničkom trakom Ulice Huga Ehrlicha u smjeru juga te ulaskom u raskrižje sa Islandskom ulicom skretala ulijevo u smjeru istoka, na lijevu prometnu traku južnog kolnika Islandske ulice, a od siline naleta, vozač bicikla ( ovopredmetni tužitelj) je pao na kolnik dok se bicikl prevrnuo, a u kojoj prometnoj nesreći je tužitelj zadobio tjelesne ozljede pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 45. st. 1., kažnjivo po čl. 45. st. 4. u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
12.Uvidom u navedeni spis Općinskog suda u Novom Zagrebu utvrđeno je da se na stranici 53. istog nalazi fotografija stupa na kojem je zalijepljen tekst kojim se mole svjedoci prometne nesreće koja se dogodila na raskrižju prikazanom na slici 20. rujna 2019. oko 08,00 sati ujutro, da se jave na dolje navedeni broj telefona.
13.S obzirom na navedenu fotografiju, sud je prihvatio iskaz svjedoka BA koji je u svom iskaz kod ovog suda naveo da je on bio svjedok navedene prometne nesreće i da se tužitelju javio nakon što je vidio njegov oglas kojim poziva svjedoke prometne nesreće da mu se jave. Svjedok BA navodi da se kritične zgode kretao osobnim vozilom sjevernim kolnikom Islandske ulice u smjeru zapada te je vidio osobno vozilo koje iz Ehrlichove ulice skretalo na južni kolnik Islandske ulice te da je to vozilo na pješačkom prijelazu udarilo u pješaka koji je kraj sebe gurao bicikl i odbacilo ga tako da je pješak pao i udario u rubnik prostora između sjevernog i južnog kolnog traka, a vozač je nakon što je udario pješaka, produžio dalje, ali se zaustavio nakon par metara. Svjedok je naveo da je on sve jako dobro vidio jer se upravo približavao tom pješakom prijelazu južnog kolnog traka Islandske ulice te je skrenuo poslije pješačkog prijelaza na parkiralište sa sjeverne strane i išao je prema pješaku da mu pruži pomoć, ali se oko pješaka već skupilo više ljudi pa se on vratio u osobni automobil i otišao na posao. Kada se nekoliko dana nakon toga vozio na posao, stao je kod zebre da propusti pješake te je na stupu vidio obavijest kojom se pozivaju očevici ove prometne nesreće da se jave na broj telefona koji je naveden u tom oglasu te je on nazvao, a javio mu se tužitelj RA i on je tužitelju rekao što je vidio.
14.Svjedok BA je još naveo da se on na tužiteljev oglas javio jer je neko vrijeme prije toga i njegovu kćer na pješačkom prijelazu ozlijedio osobni automobil te je taj vozač pobjegao, ali su se javili očevici zahvaljujući kojima su pronašli tog vozača, pa je on odlučio pomoći pješaku kojeg je na pješačkom prijelazu oborio vozač i koji je tražio očevice.
15.Iskaz svjedoka BA sudu je životan i uvjerljiv, budući je svjedok vrlo detaljno opisao svoja vlastita opažanja o nastanku štetnog događaja koji je on, s obzirom na svoj smjer kretanja, mogao jako dobro vidjeti, životno je da se svjedok javio tužitelju nakon što je vidio njegov oglas kojim on poziva očevice predmetnog štetnog događaj te je svjedok iscrpno objasnio i što je njega motiviralo da se javi tužitelju kao očevidac prometne nesreće.
16.Svjedokinja CA u svom je iskazu navela da je ona upravljala kolnikom Ehrlichove ulice te se trebala uključiti na južni kolnik Islandske ulice u smjeru istoka i dolaskom do raskrižja nije vidjela ni jedno osobno vozilo, niti pješaka te je već skrenula u južnu traku Islandske ulice prema istoku i približavala se zebri, kada ju je na trenutak nakratko zabljesnulo sunce i odmah nakon toga je osjetila udarac lima o lim i kao da je nešto udarilo na haubu te je stala, izašla je iz auta i vidjela je tužitelja kako čuči na prostoru između dva kolna traka i pokraj njega bicikl. Svjedokinja navodi da ona tužitelja prije nesreće nije vidjela te ne može reći da li se tužitelj vozio na biciklu ili ga je gurao, ali pretpostavlja da se on vozio na biciklu, budući se iznenada stvorio ispred nje na zebri te pretpostavlja da bi ga ona, da je gurao bicikl, sigurno vidjela i stala. Dakle, svjedokinja CA tužitelja prije naleta na njega nije vidjela, te ona stoga ne može znati da li je tužitelj bicikl gurao kraj sebe ili se vozio na biciklu.
17.Prometni vještak Srećko Hlišć je u svojem nalazu i mišljenju utvrdio da je osiguranica tuženika kritične zgode upravljala osobnim vozilom od sjevera Ulicom Huga Ehrlicha i skretala lijevo na južni kolnik Islandske ulice, kada je na istočnom pješačkom prijelazu, u području lijeve strane od dvije vozne trake, naletjela sredinom i lijevom stranom prednjeg dijela osobnog vozila na sredinu i stražnji dio lijevog boka bicikla tužitelja, za kojeg se ne može utvrditi sa sigurnošću da li se u trenutku sudara vozio na biciklu ili je gurao bicikl sa svoje lijeve strane.
18.Brzina osobnog vozila kod sudara je bila u području od oko 20 km/h , pa ako se ovom brzinom osiguranica tuženika kretala kroz križanje, onda je poduzimanjem kočenja mogla stati ispred putanje bicikla da je reagirala na oko 7,0 m ispred mjesta sudara, gdje je bila oko 1,2 s prije sudara. Na desnoj strani prednje reg. pločice osobnog vozila kod grba i gornjeg ruba obloge branika u kontaktu s bokom stražnjeg dijela stražnjeg kotača nastale su s desna u lijevo razvučene lučne brisotine pneumatika bicikla i udubina vrha pedala, što se može očekivati kada je bicikl opterećen masom vozača, no u tome slučaju bi se očekivalo vitoperenje stražnjeg kotača i zakretanje sjedala prednjim dijelom u lijevu stranu, koji pak mogu izostati kod manjih bočnih naletnih brzina, zbog čega nije moguće na siguran način utvrditi da li se tužitelj u trenutku naleta vozio na biciklu ili je gurao bicikl sa svoje lijeve strane.
19.Vještak Hlišć navodi da je tužitelj na kolnik ušao s jugoistočnog nogostupa za oko 6,7 m, što znači da je osiguranica tuženika mogla vidjeti ulazak bicikla s nogostupa na kolnik za sve brzine tužitelja manje od 20 km/h, koliko je iznosila sudarna brzina osobnog vozila, dok bi iz ukošenosti traga struganja sjedalice po površini poklopca prostora motora ta brzina trebala biti manja, pa niti iz ove okolnosti nije moguće utvrditi da li se tužitelj vozio na biciklu ili je kolnik prelazio kao pješak, ali je osiguranica tuženika mogla u svakom slučaju vidjeti njegovo kretanje i kočenjem izbjeći nalet.U slučaju da je bio pješak koji je gurao bicikl, za tužitelja je nesreća bila neizbježiva, a ako se vozio na biciklu, tada se nesreća ne bi dogodila da je pred prelazak kolnika sišao s bicikla.
20.Vještak sudske medicine dr. Pero Bubalo u svom nalazu i mišljenju je naveo da uzimajući u obzir ozljede i kliničke dijagnoze koje su postavljene kod tužitelja po predmetnom štetnom događaju, s jedne strane, te prometni dio kombiniranog vještačenja s druge strane, nije moguće utvrditi je li se tužitelj vozio na biciklu ili je pak gurao bicikl pored sebe.
21.Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja dr. Bubala i dr. Hlišća budući su isti dati od stalnih sudskih vještaka temeljem vjerodostojne dokumentacije koju je sačinila policija prilikom očevida nakon štetnog događaja, vještaci su svoje nalaze i mišljenja detaljno i iscrpno obrazložili te stranke nisu imale primjedaba na njihove nalaze i mišljenja.
22.S obzirom na iskaz nepristranog svjedoka BA, koji je bio očevidac predmetnog štetnog događaja i presudu iz prekršajnog spisa kojom je tužitelj pravomoćno oslobođen od optužbe da je vozeći se na biciklu skrivio predmetni štetni događaj, te uzevši u obzir nalaz i mišljenje dr. Bubala i dipl. ing. Srećka Hlišća, koji nisu mogli sa sigurnošću utvrditi da li je tužitelj u trenutku štetnog događaja gurao bicikl pokraj sebe ili se vozio na biciklu,sud je prihvatio iskaz tužitelja u dijelu gdje je on naveo da je prije pješačkog prijelaza sišao s bicikla i da je bicikl bio s njegove lijeve strane kada je lagano krenuo preko zebre u kojem trenutku je automobil Clio, koji je prije toga stajao ispred zebre u Ulici Huga Ehrlicha ,velikom brzinom krenuo prema raskrižju i skrenuo prema južnom kolniku Islandske ulice gdje je on išao preko pješačkog prijelaza i udario u zadnji kotač bicikla i u njega, od čega je on odletio u zrak i pao na lijevu stranu tijela na pješački otok između sjevernog i južnog kolnika Islandske ulice te je udario glavom po rubniku.
23.Stoga je sud, ocjenjujući provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno na nedvojben način utvrdio da je tužitelj kritične zgode kao pješak gurajući bicikl sa svoje lijeve strane prelazio cestu preko obilježenog pješačkog prijelaza na južnom kolniku Islandske ulice kada je na njega kao pješaka naletjela osiguranica tuženika koja je upravljala osobnim vozilom od sjevera Ulicom Huga Ehrlicha i skretala lijevo na južni kolnik Islandske ulice te je za tužitelja nesreća kao pješaka bila neizbježiva i za nastanak iste je u cijelosti odgovorna osiguranica tuženika koja je prema mišljenju vještaka Hlišća u svakom slučaju mogla vidjeti kretanje tužitelja i kočenjem izbjeći nesreću. Ako je osiguranicu tuženika i zabljesnulo sunce ( kako to ona tvrdi) to ne umanjuje njezinu odgovornost za nastanak štetnog događaja, jer ona kao vlasnik motornog vozila, koje je opasna stvar, odgovara po načelu objektivne odgovornosti, te je dužna upravljajući motornim vozilom kretanje prilagoditi vremenskim prilikama i stanju kolnika, na način da ne ugrožava ostale sudionike u prometu.
24.Budući je za nastanak štetnog događaja u cijelosti odgovorna osiguranica tuženika, to je tuženik temeljem odredbe čl.1069.st.1. ZOO-a i odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09,75/09,76/13,152/14,155/23) dužan tužitelju naknaditi svekoliku pretrpljenu, štetu jer iz provedenog postupka nije ničim utvrđeno da je tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku ili visini pretrpljene štete.
25.Radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti u smislu čl. 1100.st.2. ZOO-a za određivanje visine pravične novčane naknade za štetu koju tužitelj trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje provedeno je medicinsko vještačenje, po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. JA i stalnoj sudskoj vještakinji psihijatrici dr. ĐA.
26.Iz nalaza i mišljenja vještaka kirurga dr. JA utvrđeno je da je tužitelj kritične zgode zadobio udarac u zatiljni dio glave, udarac u lijevo rame sa djelomičnim puknućem tetive mišića supraspinatusa, udarac u lijevi kuk i udarac u lijevu natkoljenicu sa djelomičnim puknućem mišića semitendinosusa, zbog kojih ozljeda je tužitelj provodio liječenje, a tijekom liječenja, kod tužitelja su objektivizirane teške kronične degenerativne promjene vrata i lumbosakralne kralježnice koje nisu u vezi s prometnom nesrećom, te ih vještak nije procjenjivao.
27.Dr. JA navodi da je on procijenio isključivo posljedice ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju te navodi da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od dva dana, bolove srednjeg intenziteta 12 dana te povremene bolove slabog intenziteta 60 dana, dok je primarni strah, koji se javlja u trenutku ozljeđivanja bio jakog intenziteta i kratkog trajanja nakon čega je trpio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od osam dana, na što se nastavlja kasni strah u trajanju od 40 dana.
28.Nadalje, prema mišljenju dr. JA, zadobivene ozljede kod tužitelja prouzročile su smanjenje životne aktivnosti od 12%, u kojoj mjeri će on trpjeti i duševne bolove radi umanjenja iste, od čega se 8% odnosi na djelomično puknuće tetive rotora lijevog ramena i mišića semitendinosusa na lijevoj natkoljenici, a 4% na nalaz psihijatra i psihologa, budući da kod tužitelja, s obzirom na nalaz i mišljenje psihijatra i psihologa postoje posljedice prometne nesreće u dijelu civilnog PTSP-a.
29.Vještak je utvrdio i da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega 14 dana četiri sata dnevno, 20 dana dva sata dnevno i 20 dana jedan sat dnevno.
30.Tužitelj nije imao primjedaba na nalaz i mišljenje dr. JA ,dok je tuženik predložio da vještak svoj nalaz i mišljenje usmeno obrazloži te je sud usmeno saslušao dr. JA, koji je u usmenom očitovanju naveo da je tužitelj proveo liječenje kako je predviđeno za navedene ozljede i kako mu je bilo preporučeno, te je proveo dva ciklusa fizikalne terapije, a iako mu je bio preporučen treći ciklus, on treći ciklus fizikalne terapije nije proveo. Dr. JA navodi da daljnje provođenje fizikalne terapije nije utjecalo na konačni ishod liječenja i eventualne trajne posljedice, jer fizikalne terapije mogu umanjiti subjektivne tegobe nastupjelih trajnih posljedica, ali u odnosu na ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju fizikalne terapije ne mogu promijeniti konačne trajne posljedice.
31.Dr. JA je naveo da je on prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir da je tužitelj nakon predmetnog štetnog događaja stradao u prometnoj nesreći 30.04.2021. , u kojoj je zadobio trzajnu ozljedu vrata, a koja ozljeda ni po čemu ne utječe na stanje i funkciju ramena i lijeve natkoljenice te je ponovio da je on prilikom izrade nalaza i mišljenja procijenio samo vidove štete vezano uz štetni događaj od 20.09.2019.
32.Nadalje, dr. JA je naveo da, iako je on kirurg, da je procijenio i trajne posljedice s psihijatrijskog gledišta, jer je rješenjem suda određeno provođenje vještačenja samo po vještaku kirurgu, pa je on kao liječnik, temeljem svoje naobrazbe i medicinske dokumentacije procijenio i trajne posljedice s gledišta psihijatrije, jer smatra da je za to osposobljen. Dodao je da on u konkretnom slučaju nije izvršio matematičko zbrajanje po tablicama invaliditeta, nego na temelju pojedinačnih procjena o smanjenju životne aktivnosti te je, s obzirom da ga tuženici uvijek pitaju koliko se odnosi na pojedinu trajnu posljedicu, on razgraničio da se na trajne posljedice s kirurške strane odnosi 8%, a na trajne posljedice s psihijatrijske strane 4%, time da su trajne posljedice s kirurške strane objedinjene posljedice ramena i natkoljenice te se ne radi o matematičkom zbroju jer da je ozlijeđeno samo rame, procjena bi bila 10%, a da je ozlijeđena samo noga, procjena bi bila 5%, međutim kako se radi o dvije ozljede, to je ukupno smanjenje životne aktivnosti 8% ,s kirurške strane.
33.Vještak je dodao da se zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo, da bi se moglo smatrati konačnim, najkasnije šest mjeseci po štetnom događaju.
34.Nakon usmenog saslušanja dr. JA, tuženik je ostao kod primjedaba u pogledu procjene posljedica iz psihijatrijske sfere budući da to nije domena dr. JA zbog čega je tužitelj predložio provođenje psihijatrijskog vještačenja radi procjene straha te utvrđivanja da li su posljedice zadobivenih ozljeda dovele do umanjenja životne i radne sposobnosti s psihijatrijskog gledišta.
35.Stoga je provedeno psihijatrijsko vještačenje po vještakinji dr. ĐA iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrđeno da se tužitelj psihijatru javio dvije godine nakon štetnog događaja od 20. rujna 2019.g., zbog niza subjektivnih i objektivnih razloga: tjelesni oporavak, vrijeme pandemije i teže dostupna medicinska skrb.
36.Prema mišljenju dr. ĐA, tužitelj je u štetnom događaju pretrpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan, nakon čega je trpio sekundarni strah jakog intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta tjedan dana te blažeg do tri mjeseca po štetnom događaju.
37. Vještakinja navodi da tužitelj u psihičkom nalazu iznosi intruzivna sjećanja, osjećaj osobne nedostatnosti, uskraćenosti, nepravde. More ga ružni snovi, te je povišene tjeskobe, sniženog raspoloženja, pesimističnog pogleda spram budućnosti, zakinut je u velikom broju aktivnosti koje je ranije upražnjavao te je kritičan i održanog uvida.
38.Tužitelj zbog smetnji iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%, pa je u suglasju s dr. JA, ocijenila ,da je kod tužitelja došlo do smanjenja životne i radne aktivnosti u omjeru od 12% trajno.
39.Dr. JA se u svom pisanom očitovanju od 10. prosinca 2024. očitovao da se slaže s procjenom straha dr. ĐA te procjenom ukupnog smanjenja životne aktivnosti u visini od 12%.
40.Tužitelj nije imao primjedaba na nalaz i mišljenje dr. ĐA dok je tuženik predložio da dr. ĐA usmeno obrazloži svoj nalaz.
41.U svom usmenom očitovanju na ročištu **.**.2025. dr. ĐA je u cijelosti ostala kod svog pisanog nalaza i mišljenja te je navela da je ona prilikom procjene trajnih posljedica kod tužitelja s psihijatrijskog gledišta uzela u obzir samo one trajne posljedice koje su posljedica predmetnog štetnog događaja, jer da je uzimala u obzir cjelokupno psihičko stanje tužitelja, umanjenje životne aktivnosti s psihijatrijskog gledišta bilo bi puno veće, jer je obradom kod tužitelja utvrdila čitav niz drugih psihičkih tegoba, koje nisu povezane s predmetnim događajem.
42.Nadalje, dr. ĐA je pojasnila da se posljedice predmetnog štetnog događaja kod tužitelja manifestiraju kroz sjećanja na štetni događaj, a to su tzv. intruzivna sjećanja , koja naviru iznenada i u bitnome remete psihičku stabilnost tužitelja te se manifestiraju i kroz osjećaj osobne uskraćenosti, nedostatnosti i nepravde, a uz to, tužitelju je poremećen san i on je zakinut u velikom broju aktivnosti koje je ranije mogao upražnjavati, a sada ne može zbog posljedica tjelesnih oštećenja. što ga dovodi u situaciju visoke frustriranosti.
43.Vještakinja je dodala da ona nije imala saznanja da je tužitelj 2011. i 2021., dakle i prije i poslije štetnog događaja, imao prometne nesreću, međutim, da ona neovisno o tome smatra da su trajne posljedice koje je utvrdila, posljedice štetnog događaja od 20. rujna 2019. , u kojem je tužitelj stradao kao pješak pri naletu osobnog automobila.
44.Nakon usmenog saslušanja dr. ĐA, tuženik je, s obzirom na činjenicu da je dr. JA naveo kako je tužitelj 2011. i 2021. stradao u prometnoj nesreći i zadobio trzajnu ozljedu vrata, predložio da sud od Hrvatskog ureda za osiguranje zatraži podatke da li je tužitelj stradao u prometnim nezgodama i kada, je li podnio odštetne zahtjeve i ako jest, kojim osiguravajućim društvima u Republici Hrvatskoj, kako bi se mogao pribaviti spis i medicinska dokumentacija radi uvida u iste, a sve iz razloga jer je sva psihijatrijska dokumentacija koju je tužitelj dostavio, sačinjena u rujnu 2021., a tužitelj u svom iskazu ne spominje niti jednu nezgodu, dok ga njegov zdravstveni karton demantira.
45.Nadalje, tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju dr. ĐA jer smatra da vještakinja ne može sa sigurnošću stanje tužitelja utvrđeno na pregledu 2024. pripisati samo isključivo nezgodi iz 2019., ako se uzme u obzir da je tužitelj i prije i u međuvremenu bio sudionik prometne nezgode u kojoj je ozlijeđen.
46.Punomoćnik tužitelja je na ročištu 27.svibnaj 2024. naveo da tužitelj nije sudjelovao u prometnoj nesreći 2021., već ga je liječnik opće prakse uputio na MR zbog bolova koje je trpio kao posljedicu utuženog štetnog događaja.
47.Tuženik je predložio i da se sasluša obiteljski liječnik tužitelja, a sud je odbio kao neodlučne dokazne prijedloge tuženika za provođenje novog psihijatrijskog vještačenja, za saslušanje liječnika obiteljske medicine te za pribavu podataka od Hrvatskog ureda za osiguranje o eventualnim drugim prometnim nesrećama u kojima je tužitelj navodno sudjelovao 2011. i 2021., budući je iz nalaza i mišljenja dr. JA i dr. ĐA utvrđeno da su oni procjenjivali samo posljedice predmetnog štetnog događaja, te su se vještaci i usmeno očitovali da su procjenjivali samo posljedice predmetnog štetnog događaja, a uvidom u zdravstveni karton tužitelja i iz nalaza i mišljenja dr. JA utvrđeno je da tužitelj nije ni u jednom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede koje je zadobio u štetnom događaju koji je predmetom ovog postupka ( u štetnim događajima iz 2011.i 2021.g. zadobio je trzajnu ozljedu vrata).
48.Uz to, uvidom u specijalistički nalaz psihijatrijske ordinacije od 06.09.2021. te u nalaz i mišljenje psihologa od 28.09.2021., utvrđeno je da se tužitelj psihijatru javio zbog psihičkih tegoba nakon prometne nesreće u rujnu 2019. te je i psihologijska obrada provedena zbog poteškoća s prometnom nesrećom u rujnu 2019. i u navedenim nalazima se ne spominju štetni događaji iz 2011. ili 2021.godine.
49.Dakle, navedeni nalazi psihijatra i psihologa, temeljem kojih je dr. ĐA izradila svoj pisani nalaz i mišljenje, potvrđuju njezina utvrđenja i navode da se trajne posljedice koje je ona utvrdila u svom nalazu i mišljenju odnose isključivo na štetni događaj od 20. rujna 2019.
50.Tužitelj je u svom iskazu naveo da on prije predmetnog štetnog događaja nije sudjelovao ni u jednoj prometnoj nesreći, te da nije imao nikakve slične ozljede, dok nije bilo pitanja na okolnost da li je nakon štetnog događaja sudjelovao u nekoj drugoj nesreći.
51.Kako je tužitelj, prema navodima dr.JA i prema podacima iz zdravstvenog kartona u štetnom događaju 2011.g. zadobio trzajnu ozljedu vrata, dok je u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede ramena , kuka i lijeve natkoljenice, to je neodlučno što je tužitelju u svojem iskazu naveo da on prije štetnog događaja nije sudjelovao u drugim prometnim nesrećama, budući se radi o različitim ozljedama.
52.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. JA u dijelu u kojem je on utvrdio koje je ozljede tužitelj zadobio s kirurškog gledišta te procjenu fizičkih bolova, tuđe pomoći i njege i trajnih posljedica s kirurškog gledišta te je isto tako prihvaćen nalaz i mišljenje dr. ĐA u dijelu u kojem je ona procijenila trajne posljedice predmetnog štetnog događaja s psihijatrijskog gledišta te strah koji je tužitelj pretrpio vezano uz predmetni štetni događaj i prihvaćeno je objedinjeno mišljenje dr. ĐA i dr. JA vezano uz ukupno umanjenje životne i radne sposobnosti tužitelja, jer su isti izrađeni temeljem vjerodostojne medicinske dokumentacije, od stalnih sudskih vještaka te pregleda i obrade tužitelja, jasni su, logični i detaljno obrazloženi te su vještaci u svom usmenom očitovanju otklonili sve prigovore tuženika i odgovorili na sva njegova pitanja.
53.Potrebno je dodati da sud nije provodio dokaze radi utvrđivanja da li je tužitelju šteta već nadoknađena s osnove ozljede na radu, budući se u konkretnom slučaju radi o izvanugovornoj odgovornosti tuženika kao osiguratelja vozila štetnika za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nesreći za koju je odgovoran osiguranik tuženika te tužitelj nije stradao na radu u smislu da postoji odgovornost poslodavca za naknadu štete, već je stradao na putu na posao.
54.Nadalje, ako je tužitelj i ostvario pravo na naknadu štete po osnovi ugovora o osiguranju odgovornosti od djelatnosti, navedeno ne sprečava tužitelja da ostvari i naknadu štete od tuženika kao osiguratelja vozila štetnika jer se, kao što je već rečeno, u konkretnom slučaju radi o izvanugovornoj odgovornosti za pretrpljenu štetu zbog povrede prava osobnosti.
55.Stoga je sud ocjenjujući provedene dokaze na nedvojben način utvrdio da je tužitelju uslijed naprijed opisanih tjelesnih ozljeda, u skladu s odredbom čl. 19.st.2. u vezi s čl. 1046.ZOO-a povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer je trpio fizičke bolove i strah, a trajne su posljedice dovele do smanjenja životne i radne sposobnosti te prema mišljenju suda utvrđena težina povreda i okolnosti povrjeđivanja jer je tužitelj stradao kao pješak u prometnoj nesreći, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u smislu čl. 1100.st.1. ZOO-a.
56.S obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka te okolnosti konkretnog slučaja, cijeneći činjenicu da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja imao 48 godina, da je po zanimanju ekonomist, a da mu je uslijed posljedica ozljeda zadobivenih kritične zgode životna aktivnost trajno smanjena za 12%, što će u budućnosti negativno djelovati na sve sfere njegovog života, tužitelju bi pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje predstavljao iznos od 4.900,00 eura.
57.Prilikom utvrđivanja ovog iznosa sudu su kao kvalifikatorne okolnosti, odnosno mjerila, u skladu s čl. 1100.st.2. ZOO-a poslužili intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih bolova koje tužitelj trpi zbog smanjenja životne i radne sposobnosti, pa se od utvrđenog iznosa na pretrpljene fizičke bolove, s obzirom na njihov intenzitet i trajanje odnosi iznos od 1.500,00 eura, na pretrpljeni strah iznos, s obzirom na njegov intenzitet i trajanje iznos od 1.600,00 eura, a na duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.800,00 eura.
58.Tužitelju je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega, a visina ove naknade određena je prema slobodnoj ocjeni suda, jer je tužitelju pomoć i njegu pružala supruga ,te bi stoga tužitelju primjeren bio iznos od 4,00 eura po satu, a što za 116 sati iznosi 464,00 eura.
59.Ukupno je tužitelju temeljem odredbe čl.1095. i 1100.st.2. ZOO-a valjalo dosuditi 5.364,00 eura, dok je tužitelj odbijen s dijelom zahtjeva na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege u iznosu od 132,00 eura.
60.Tuženikov prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja je neosnovan, budući je podnošenjem tužbe za naknadu štete 21. srpnja 2022. došlo do prekida zastare i u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev, jer se povišeni tužbeni zahtjev temelji na istoj činjeničnoj osnovi.
61.Odluka o kamatama temelji se na odredbama čl. 1103. ZOO-a i odredbi čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Naime, prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
62.Prema nalazu i mišljenju dr. JA, liječenje tužitelja završeno je šest mjeseci nakon štetnog događaja pa kako tužitelj kamatu potražuje od 20. ožujka 2020., to mu je kamata na neimovinsku štetu dosuđena od tog dana, jer je liječenje tužitelja do tada bilo završeno te je s tim danom utvrđen i opseg štete.Tužitelju je od 20.ožujka 2020. dosuđena i zatezna kamata za imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, budući mu tuženik nije naknadio imovinsku štetu nakon podnesenog odštetnog zahtjeva u roku iz čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
63.Visina stope zatezne kamate određena je prema čl. 29.st.2. ZOO-a.
64.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. stavak 5. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019, 80/2022, 114/2022,155/23-u daljnjem tekstu ZPP-a). Naime, tužitelj je kvalitativno u postupku uspio sa 100%, dok je kvantitativno uspio s 98% svog zahtjeva, dakle nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu zbog zahtjeva, a kako zbog odbijajućeg dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je tuženik dužan tužitelju troškove postupka naknaditi u cijelosti.
65.Troškovi tužitelja odnose se na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 45,57 eura, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 91,14 eura, plaćenog predujma za prometno vještačenje u iznosu od 400,00 eura, plaćenih predujmova za medicinska vještačenja u ukupnom iznosu od 400,00 eura, troškove svjedoka BA u iznosu od 144,00 eura i troškove zastupanja.
66.Tužitelju je za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe u skladu s Tbr. 7. točka 1. OT-e valjalo odmjeriti po 200,00 eura, koji iznos mu je odmjeren prema Tbr. 8. točka 1. OT-e za sastav podnesaka: 15.12.2023., 23.04.2024., 17.12.2024. i 24.04.2025. te mu je ovaj iznos u skladu s Tbr. 9. t. 1. OT-e odmjeren i za zastupanja na ročištima:
24.01.2023., 20.03.2023., 14.11.2024. i 27.05.2025., pa su ukupni troškovi zastupanja 2.000,00 eura, što uvećano za PDV u iznosu od 500,00 eura iznosi ukupno 2.500,00 eura.
67.Stoga su troškovi tužitelju dosuđeni u ukupnom iznosu od 3.580,71 euro.
68.Odluka o kamatama na trošak temelji se na odredbi čl. 151.st.3.ZPP-a.
69.Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Zlataru 27. lipnja 2025.
S U D A C :
Jelena Habulin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana po primitku prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DN-a:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
