Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Pn-86/2019-50
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Nikolini Primorac, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Renate Ivančić, u parničnom predmetu tužitelja Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24, zastupan po punomoćniku Mariu Puškar, odvjetniku u OD Kožul i Petrinović d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Lovačkog društva Zec, OIB: 12587954631, Branjina, Studenac 16, Popovac, zastupano po punomoćniku Antunu Schmidtu, odvjetniku u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 27. svibnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, nakon donošenja i objave dana 27. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku Lovačkom društvu „ZEC“ da tužitelju Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. isplati iznos od 697,31 EUR (slovima: šeststotinadevedesetsedameuratridesetjedancent) zajedno sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 26. siječnja 2018. do isplate i to za razdoblje od dospijeća navedenog iznosa do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana od dana donošenja presude.''
II. Nalaže se tužitelju Wiener osiguranje Vienna Group d.d. naknaditi tuženiku Lovačkom društvu ''Zec'' prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.446,52 eura, u roku od 15 dana.
III. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 30. studenog 2017. oko 7,30 sati u mjestu Podolje, na kolniku ulice Planina (županijska cesta Ž-4047), ispred kućnog broja 99, došlo do naleta teretnog automobila na divlju životinju, točnije srnu. Do navedenog događaja došlo je na način da se teretni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu ALD Automotive d.o.o., osigurano policom kaska cestovnih vozila broj 03-0413829-01 kod tužitelja, a kojim je upravljao AŽ kolnikom ulice Planina iz smjera juga u smjeru sjevera, te je dolaskom do kućnog broja 99 iz odvodnog kanala s istočne strane kolnika, iz smjera istoka u smjeru zapada, na kolnik istrčala srna. Teretni automobil je svojom prednjom stranom udario u tijelo divljači, koja se nakon udara udaljila u nepoznatom smjeru. Na dijelu županijske ceste Ž-4047 na kojem se dogodila nesreća, a koji prolazi kroz otvoreno lovište kojim upravlja tuženik, nije bilo vidno postavljenog prometnog znaka A44 koji upozorava na opasnost od divljači na cesti. Vozač teretnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] prilikom upravljanja vozilom pridržavao se svih prometnih propisa te protiv istog nije pokrenut prekršajni postupak zbog predmetne prometne nesreće. Sukladno navedenom, za predmetni događaj, kao i za nastalu štetu na teretnom vozilu koju je tužitelj naknadio osiguraniku isključivo je odgovoran tuženik. Nesporno je da je u prometnoj nesreći oštećen teretni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu trgovačkog društva ALD Automotive d.o.o. Tužitelj je po navedenom štetnom događaju, a temeljem police kaska cestovnih vozila broj 03-0413829-01 i na temelju obračuna štete od dana 2. prosinca 2017. isplatio ukupan iznos nastale štete osiguraniku ALD Automotive d.o.o, kao vlasniku oštećenog teretnog vozila iznos od 5.253,86 kn. Osnov tužiteljevog potraživanja prema tuženiku proizlazi iz činjenice da se prometna nesreća dogodila na području otvorenog lovišta kojom gospodari tuženik, i to naletom na srnu. Temeljem svega navedenog, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja sva osiguranikova prava, do visine isplaćene naknade, prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, te tužitelj dakle, ima pravo regresa prema tuženiku, obzirom da je isključivo tuženik odgovoran za nastalu štetu. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe da je tužitelj propustio dostaviti broj Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila, te je nejasno je li osiguratelj bio u obvezi isplatiti osigurninu osiguraniku što čini ovaj regresni zahtjev tužitelja spornim. Nadalje ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući se predmetni štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu na javnoj cesti, koja ne može predstavljati dio otvorenog lovišta tuženika kako to netočno navodi tužitelj u tužbi. Stoga je, sukladno čl. 45. Zakona o lovstvu za eventualnu štetu odgovorna pravna osoba koja upravlja cestama, a ne tuženik kako to pogrešno navodi tužitelj u tužbi. Tužiteljev navod da se na navedenoj dionici ceste ne nalazi prometni znak A44 "oprez – divljač na cesti" je u potpunosti deplasiran budući tuženik nije ovlašten tražiti postavljanje takvog znaka u naseljenom mjestu. Iz priložene potvrde PP Beli Manastir ne proizlazi da je šteta na teretnom vozilu nastala od divljači, budući ista nije nađena, a drugih svjedoka osim vozača AŽ nije bilo. Budući se štetni događaj zbio u naseljenom mjestu, vjerojatnije je da šteta potječe od životinje koja nije divljač, primjerice psa, ovce ili druge domaće životinje, odnosno drugog nepoznatog objekta. Nadalje, priložena prijava Kasko nije popunjena u skladu s uputama na istoj, nije naveden datum i mjesto prometne nezgode, te nije razvidno tko je potpisnik prijave. Nije navedena reg. oznaka i marka teretnog vozila, ime i prezime te adresa vozača. Takva neuredna prijava ne može biti osnov za isplatu naknade štete osiguraniku, te uz to predstavlja očito kršenje ugovorne obveze osiguranika. Navedeno upućuje na vjerojatnost ispunjenja uvjeta koji isključuju odgovornost osiguratelja za isplatu osigurnine osiguraniku, o čemu ovisi i osnovanost ovog regresnog zahtjeva. Stoga tuženik smatra da tužitelj nije bio u obvezi isplatiti osiguraniku naknadu štete te zbog toga nije niti došlo do prijelaza osiguranikovog prava na tužitelja. Sukladno svemu navedenom predlaže se odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom i naložiti tužitelja da naknadi tuženiku prouzročene troškove parničnog postupka.
3. Podneskom od 3. lipnja 2019. tužitelj navodi da je osnova prelaska osiguranikovih prava na tužitelja sukladna odredbi čl. 963. Zakona o obveznim odnosima. Budući je divljač istrčala na kolnik predmetne ceste iz lovišta kojim gospodari tuženik očigledno je kako tuženik nije poduzeo sve mjere potrebne za sprječavanje štete od divljači te je isti odgovoran temeljem čl. 83. st. 1. Zakona o lovstvu. Obzirom da potvrda MUP-a predstavlja javnu ispravu sukladno čl. 230. Zakona o parničnom postupku ista dokazuje istinitost što se u njoj potvrđuje. U protivnom, ukoliko tuženik smatra da su u potvrdi neistinite činjenice, treba to i dokazati. Nadalje navodi da je šteta prijavljena u skladu s propisima i Uvjetima Kaska. Podatci o prometnoj nesreći vode se pod brojem MAK 1706202 pa se i osiguranik pozvao na taj broj prilikom prijave štete.
4. Podneskom od 4. lipnja 2019. tuženik ponovo ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi da iz potvrde MUP-a ne proizlazi da je šteta nastala zbog udara u divljač-srnu već zbog sudara sa životinjom na cesti, budući je u samoj prijavi navedeno da navodna divljač nije pronađena. Stoga je nesporno da potvrdom nije potvrđeno da je navedena šteta upravo potekla od divljači-srne kako to netočno navodi tužitelj. Navodi izneseni u navedenoj potvrdi su dobiveni od vozača te oni nikako ne predstavljaju činjenicu koju je javno tijelo potvrdilo već čisto prenošenje tvrdnji vozača kao jedinog sudionika u prometu. Ostaje nejasno kako je policijski službenik istovremeno utvrdio da je upravo divljač- srna navedena životinja koja je uzrokovala štetu na vozilu kada je u istoj rečenici navedeno da ista nije pronađena. Očito da se istinitost potvrde odnosi samo glede vremena i mjesta prometne nesreće kao i činjenice da se sudar dogodio sa životinjom na cesti. Kako naseljeno mjesto i javna cesta ne mogu predstavljati dio lovišta prema čl. 9. st. 2. t. 5. Zakona o lovstvu, to tuženik nije ovlašten tražiti postavljanje znaka A44 ''oprez divljač na cesti'' u naseljenim mjestima kako to neosnovano navodi tužitelj. U navedenoj prijavi nije uopće popunjeno polje pod slovom B naziva ''Skica prometne nezgode'' koje je bitan dio navedene prijave budući sadrži relevantne podatke kojima se može provjeriti istinitost iskaza vozača. Nepopunjavanjem navedene skice odmah pri prijavi štete omogućava se naknadno fabriciranje dinamike i tijeka prometne nezgode. Također, tužitelj nije priložio niti jedan dokaz kojim potvrđuje da je vozač u vrijeme štetnog događaja bio zaposlenik kod ugovaratelja osiguranja Carlsberg Croatia d.o.o. Također nejasno je kako se tužitelj mogao pozvati na podatke o prometnoj nesreći koju tužitelj vodi pod brojem MAK 1706202 budući se ti podaci kao i dodjeljivanje broja prijave sačinjavaju tek nakon predaje navedene prijave na temelju podataka navedenih u prijavi.
5. Podneskom od 16. prosinca 2021. tužitelj u odnosu na prigovor aktivne legitimacije ističe da je u polici kaska cestovnih vozila broj 03-0413829-01 kao ugovaratelj osiguranja navedeno društvo Carlsberg Croatia d.o.o. dok je kao osiguranik navedeno društvo ALD Automotive d.o.o. a isto je ugovoreno radi osiguranja predmetnog vozila. Također, na predmetnoj polici kaska cestovnih vozila kao korisnik leasinga navedeno je upravo društvo Carlsberg Croatia d.o.o. Trenutkom isplate naknade osiguraniku dolazi do subrogacije prava osiguratelja u prava njegova osiguranika kojem je platio štetu na temelju zakona, tim trenutkom osiguratelj postaje aktivno legitimiran potraživati naknadu štete koju je platio svome osiguraniku od štetnika.
6. Podneskom od 18. listopada 2022. tuženik i dalje negira pasivnu legitimaciju budući nedostaju ključni elementi kao što je tijelo divljači ili analiza dlake, jer nije provedena analiza dlake koji dokaz tužitelj tijekom postupka nije ni predložio. Nadalje, provođenjem prometnog vještačenja koji predlaže tužitelj na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete, moglo bi se eventualno utvrditi da je šteta mogla nastati od divljači, što i ne znači i da je nastala od divljači, stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan.
7. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je proveo dokaze uvidom u policu kaska cestovnih vozila broj O3-0413829-01, prijavu štete tužitelju od 1. prosinca 2017., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 30. studenog 2017., potvrdu MUP-a o događaju u prometu od 11. prosinca 2017., izvadak po transakcijskom računu od 25. siječnja 2018., obračun štete na vozilu od 4. prosinca 2017. uz fotodokumentaciju, račun broj 2843/2/31 za popravak vozila od ORTEO d.o.o. od 21. prosinca 2017., regresni zahtjev MAK 1706202 R1800000119 od 20. ožujka 2018., odgovor tuženika po regresnom zahtjevu MAK 1706202 R1800000119 od 4. travnja 2018., izvješće MUP-a od 6. prosinca 2017., zapisnik o očevidu MUP –a od 30. studenog 2017., situacijski plan od 6. prosinca 2017., Uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila Wiener osiguranja, fotografije mjesta događaja, saslušao svjedoke AŽ i MŽ, te obavio prometno vještačenje po vještaku Draženu Jeđudu.
8. Iz police Kaska cestovnih vozila 03-0413829-01 proizlazi da je Ald Automotive d.o.o. osigurao vozilo s ugovarateljem Carlsberg Croatia d.o.o. i to teretno vozilo Peugeot Partner L1 1.6 HDi s početkom osiguranja 19. srpnja 2016. do 19. srpnja 2019.
9. Iz zapisnika MUP-a, Porezne uprave Osječko-baranjske od 30. studenog 2017. proizlazi da AŽ nije konzumirao alkoholna pića, opojne droge i lijekove.
10. Iz zapisnika o očevidu PU Osječko-baranjske, PP Beli Manastir proizlazi da je isti sastavljen dana 30. studenog 2017. u mjestu Podolje, kolnik ulice Planina ispred kbr. 99 radi događaja u prometu i to naleta osobnog automobila na divljač. Očevid na mjestu događaja poduzima policijski službenik MŽ, a izlazak na mjesto događaja izvršen je povodom dojave AŽ. Događaj se dogodio u naselju na županijskoj cesti Ž-4047 u Općini Kneževi Vinogradi, područje PU Osječko- baranjske, PP Beli Manastir, na kolniku ulice u naseljenom mjestu. Županijska cesta Ž-4047 u nadležnosti je Uprave za ceste Osječko-baranjske županije, a istu ugovorno održava Cesting d.o.o. Osijek. Na predmetnom automobilu vidljivi su tragovi dlake životinjskog porijekla koji su izuzeti.
11. Iz prijave štete automobilskog kaska Wiener osiguranju proizlazi prijava 1. prosinca 2017., broja štete MAK 1706202 i da je štetu prijavio vozač u trenutku prometne nezgode AŽ na način da mu je tijekom vožnje kroz mjesto Podolje na cestu istrčala srna i udarila u prednji dio automobila.
12. Potvrdom Policijske postaje Beli Manastir od 11. prosinca 2017. proizlazi da se dana 30. studenog 2017. u 7,30 sati u mjestu Podolje kolnik ulice Planina (županijska cesta Ž-4047) ispred kbr. 99 dogodio sudar vozila sa životinjom na cesti. AŽ upravljao je teretnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i kretao kolnikom ulice Planina iz smjera juga u smjeru sjevera. Dolaskom do kbr. 99 iz odvodnog kanala sa istočne strane kolnika, iz smjera istoka u smjeru zapada, na kolnik je istrčala divljač –srna, uslijed čega je došlo do udara prednje strane teretnog automobila u tijelo divljač koja se nakon udara udaljila u nepoznatom smjeru. Na dijelu županijske ceste Ž-4047 koja prolazi kroz mjesto Podolje gdje je došlo do udara u divljač nema vidno postavljenog prometnog znaka A44 ''Divljač na cesti''.
13. Iz obračuna štete na vozilu po računu broj 2843/2/31 Orteo d.o.o. od 21. prosinca 2017. proizlaze troškovi popravka u iznosu od 5.253,86 kn bez PDV-a.
14. Iz naloga za nacionalno plaćanje u kunama proizlazi isplata iznosa od 5.253,86 kn dana 25. siječnja 2018. na račun Ald Autimotive d.o.o. za operativni leasinga sa računa Wiener osiguranje Vienna Insu Group d.d.
15. Iz regresnog zahtjeva tužitelja MAK 1706202 R1800000119 od 20. ožujka 2018. proizlazi da je tuženik pozvan da na ime regresnog duga doznači dug u iznosu od 5.253,86 kn.
16. Iz odgovora tuženika na regresni zahtjev MAK 1706202 R1800000119 od 4. travnja 2018. proizlazi da se tuženik ne smatra odgovornim za nastalu štetu.
17. Svjedok AŽ izjavio je da je kao zaposlenik društva Carlsberg Croatia d.o.o. upravljao službenim vozilom te firme marke Peugeot vozeći brzinom oko 50 km/h u mjestu Podolje te je udario u srnu koja je izletjela iz šume. Sjeća se da na ulazu u to selo sa lijeve strane su bile kuće a sa desne strane šuma. Izašao je iz automobila i vidio da je udario u srnu koja je ležala na cesti i smatrao je da je mrtva. Nije imao signala na mobitelu te je otišao do obližnje kuće da od njih nazove policiju. To je trajalo otprilike deset minuta i kada se vratio na mjesto događaja srne nije bilo. Kada je policija došla srne nije bilo na licu mjesta. Izuzeta je dlaka životinje i fotografirano je mjesto događaja, te uzeta izjava vozača.
18. Svjedok MŽ, zaposlenik PP Beli Manastir na poslovima očevida prometnih nesreća, izjavio je ako se radi eventualno o naletu divljači, tada se to naziva događaj u prometu - sudar sa životinjom na cesti i nema obilježja prometne nesreće, osim ako se očevidom utvrdi da je vozač uslijed neprilagođene brzine uzrokovao prometni udes. U slučaju da divljač nije nađena, izuzimaju se biološki tragovi, u 99% izuzima se dlaka, taj dokaz ostaje u sklopu predmeta za eventualne potrebe vještačenja. Kada na licu mjesta nema divljači, dogodi se da divljač koja je ozlijeđena ode dalje i ugine na nekom mjestu i da ju policija ne pronađe prilikom očevida. Lovačka društva imaju mogućnost pronalaženja takve divljači putem pasa i pregledom terena sa baterijom, ali povratno informaciju ne dostavljaju policiji. U dokumentaciji koju je dostavio MUP je konstatirano da je dlaka divljači izuzeta. Zna razlikovati dlaku divljih životinja koja dlaka srne je po karakteristikama tanja, međutim on je po izjavi vozača naveo da se radi o divljači srni. Izjavljuje da se mjesto Podolje sastoji od jednog reda kuća te znak ''divljač na cesti'' ne pokriva naseljeno mjesto i u naseljenom mjestu treba izaći komunalni redar.
19. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještačenja Intelex d.o.o. od 19. travnja 2025. proizlazi zaključak da se prometna nesreća mogla dogoditi kao ulazni frontalni nalet prednjeg desnog dijela TA reg. oznake [registarska oznaka] na lijevi bočni dio tijela divljači. Oštećenja na TA reg. oznake [registarska oznaka] su mogla nastati uslijed naleta na tijelo srneće divljači.
20. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i u međusobnoj vezi, utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.
21. U odnosu na prigovor aktivne legitimacije, isti nije osnovan obzirom da je tužitelj predmetnu štetu isplatio osiguraniku tužitelja na temelju odštetnog zahtjeva, police kaska cestovnih vozila, obračuna štete s pripadajućim fotografijama te računa servisa.
22. U odnosu na prigovor pasivne legitimacije, isti je osnovan. Nakon provedenog postupka nije utvrđeno da je vozač osobnog automobila udario u divljač - srnu. Naime, nije utvrđeno da je vozač vozila (osiguranik tužitelja) naletio na divljač srnu budući na mjestu štetnog događaj nije pronađena nikakva divljač. Potvrda policije je sačinjena na temelju iskaza vozača, dok policajac nema neposrednih saznanja o kojoj se životinji radilo, niti je provedeno vještačenje pronađene dlake na vozilu osiguranika, a prometno –tehnički vještak u nalazu i mišljenju navodi da ne može reći o naletu na koju životinju se radi, već da su oštećenja na vozilu mogla nastati uslijed naleta na tijelo srneće divljači. Teret dokazivanja je na tužitelju da je predmetno vozilo u štetnom događaju udarilo u divljač konkretno u srnu. Primjenom pravila o teretu dokazivanja, temeljem čl. 219. st.1 i čl. 221. a Zakona o parničnom postupku, ''Narodne novine''. broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP, tužitelj mora dokazati sve svoje navode na kojima temelji tužbeni zahtjev pa tako tužitelj mora dokazati da se radilo o naletu vozila na divljač, i to divljač koja je na mjesto štetnog događaja došla iz lovišta kojim upravlja tuženik.
23. Odredom čl. 219. st. 1. ZPP-a je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom čl. 221. a ZPP-a je propisano da, ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Proveden je dokaz saslušanja svjedoka, te nakon izvedenih dokaza po slobodnoj ocjeni donesen zaključak o vjerodostojnosti pojedinih dokaza i o postojanju odlučnih činjenica. Sud je ocijenio svaki iskaz svjedoka pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima te na temelju takve ocjene izveo zaključak da iznijeti iskazi ne sadrže odlučne činjenice za usvajanje tužbenog zahtjeva.
24. Naime, prema Zapisniku o očevidu događaj u prometu dogodio se u naselju na županijskoj cesti Ž-4047 u općini Kneževi Vinogradi područje PU Osječko-baranjske, PP Beli Manastir na kolniku ulice u naseljenom mjestu, a županijska cesta Ž-4047 u nadležnosti je Uprave za ceste Osječko-baranjske županije. Utvrđeni su tragovi oštećenja na teretnom automobilu na kojima su bili vidljivi tragovi dlake životinjskog porijekla koji su izuzeti. Stoga, događaj u prometu dogodio se u naseljenom mjestu, udar vozila je bio u životinju koja nije pronađena, a izuzeta dlaka nije analizirana, slijedom čega tužitelj nije dokazao da je šteta nastala od divljači. Isto tako, provedenim prometnim vještačenjem nije utvrđeno da je šteta nastala od divljači, već samo da postoji mogućnost nastanka štete od divljači. Sukladno odredbi čl. 83. Zakona o lovstvu, ''Narodne novine'', broj 99/18, za štetu koju počini divljač odgovoran je lovoovlaštenik lovišta, slijedom čega kako tužitelj nije dokazano da je štetu počinila divljač, tuženik nije odgovoran.
25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi člankom 151. i člankom 155. ZPP-a , a koji trošak se odnosi na zastupanje tuženika po punomoćniku u osobi odvjetnika, sukladno važećoj Odvjetničkoj tarifi. Tuženiku je priznat trošak zastupanja na ročištima dana 7. lipnja 2019., 16. listopada 2019., 24. siječnja 2020., 8. prosinca 2021., 14. ožujka 2022., 20. veljače 2025. i 27. svibnja 2025., svako ročište u visini 75 bodova, trošak sastava podnesaka od 4. lipnja 2019., 18. listopada 2022., 6. prosinca 2023. i 6. svibnja 2025., odgovora na tužbu od 22. svibnja 2019. i odgovora na žalbu od 5. listopada 2018., svaki podnesak u visini 75 bodova što obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za 25% PDV-a čini iznos od 2.437,50 eura, te putni trošak za svjedoka u iznosu od 9,02 eura, odnosno ukupni trošak tuženika u iznosu od 2.446,52 eura.
26. O naknadi troška sudske pristojbe za odgovor na tužbu sud ne može odlučiti u ovoj fazi postupka, niti može odrediti je li tuženik u obvezi podmiriti pristojbu za odgovor na tužbu, budući je čl. 4. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18, 51/23) propisano da obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, pa kako postupak nije pravomoćno okončan nije nastala obveza plaćanja pristojbe za odgovor na tužbu. Isto tako tuženik nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe na presudu, jer za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužna platiti stranka koja pokreće postupak, slijedom čega je tuženik odbijen za trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu i presudu.
27. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Osijeku 27. lipnja 2025.
S u d a c
Nikolina Primorac
u. z. S u d a c
Lidija Šmit
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za žalbu teče od dana objave presude, a za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za žalbu teče od dana primitka pisanog otpravka presude.
DOSTAVITI:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
