Republika Hrvatska

P Ob-139/2022- 28

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, OIB:29399232217, po sutkinji Iris Živković, u pravnoj stvari tužiteljice RDD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zast.po pun.Anti Grbcu, odvj.u Vodicama, protiv tuženika RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zast.po odvjetnicima iz ZOU Nikoline Crnogaća Grubišić i Ivice Crnogaće u Šibeniku, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon ročišta glavne rasprave održane i zaključene dana 15.svibnja 2025.g. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, te tuženika sa pun.Ivicom Crnogaćom, odvj.u Šibeniku, na ročištu radi objave odluke dana 27.lipnja 2025.g.

P r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

" I 1. Utvrđuje se da je tužiteljica RDD suvlasnica po osnovi bračne stečevine na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], označene kao 16/100 ili 16,05% dijela kuće površine 271 m2 sagradene na k. č. br. [katastarska čestica], s kojim je uspostavljeno pravo vlasništva posebnog dijela- stana S6 koji se nalazi u potkrovlju zgrade, a sastoji se od: predprostora, kupaonice, kuhinje i dvije sobe, ukupne površine 134,01 m2, sa pripadcima: otvorene stepenice na krovištu korisne površine 2,91 m2 i otvorena terasa na krovištu korisne površine 21,52 m2 na nacrtima Potkrovlje i Krovište označeni sa S6 i crvenom bojom, pa je tuženik ZD dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnoj knjizi u ½ dijela. .

I 2. Nalaže se tuženiku RD naknaditi tužiteljici RDD parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljici RDD da na ime parničnog troška naknadi tuženiku RD iznos od 10.111,25 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne opracije refinaciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poenam, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

i

R i j e š i o j e

Predmetna tužba se u preostalom dijelu smatra povučenom.

.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 29.prosinca 2022.g.navela da su stranke brak zaključile 2004.g., koji brak da je razveden, pri čemu stranke da su neko vrijeme nastavile živjeti u zajedničkom kućanstvu.

Tijekom braka im, od sredstava ostvarenih radom im stranke da su stekle imovinu koja da predstavlja bračnu im stečevinu po osnovu članka čl.36. st.1. Obiteljskog zakona), suvlasnici koje da su stranke u jednakim dijelovima.

Stranke naime da su tijekom im braka 2023.g. kupile nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], koja da predstavlja 16/100 ili 16,05% dijela kuće površine 271 m2 sagradene na k. č. br. [katastarska čestica]., s kojim je uspostavljeno pravo vlasništva posebnog dijela- stana S6 koji se nalazi u potkrovlju zgrade, a sastoji se od: predprostora, kupaonice, kuhinje i dvije sobe, ukupne površine 134,01 m2, sa pripadcima: otvorene stepenice na krovištu korisne površine 2,91 m2 i otvorena terasa na krovištu korisne površine 21,52 m2 na nacrtima Potkrovlje i Krovište označeni sa S6 i crvenom bojom.

Navedena nekretnina da je u zemljišnoj knjizi suda upisana kao isključivo vlasništvo tuženika.

1.1.Osim navedenog stranke da su tijekom braka imale ušteđevinu koja da se nalazi na računu tuženika, pa kako tužiteljici da nije poznat iznos ušteđevine ista je predložila u smislu čl. 186.b ZPP-a rješenjem naložiti tuženiku da dostavi sudu podatke o stanju mu na računima kod banaka, te da pribavi podatke o kretanjima stanja na tim računima od 2018.g.kada su stranke započele razgovore o razvodu zbog postojanja sumnje joj da bi tuženik raspolagao tim sredstvima na štetu tužiteljice.

1.2.Ista je također predložila da sud po osnovu čl.186.b ZPP-a pozove tuženika na dostavu podataka o dionicama mu, odnosno od Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. Zagreb, Heinzelova 62a, zatraži podatak o dionicama koje su vlasništvu tuženika.

1.3.Obzirom na saznanja joj da bi tuženik sklopio ugovor o osiguranju života, premija kojeg se oplaća iz sredstava ostvarenih im radom tijekom bračne zajednice a tražbina kojeg dospijeva u budućnosti, čini bračnu stečevinu , tužiteljica je također predložila da temeljem čl.186.b. ZPP-a sud naloži tuženiku dostaviti podatke o brojevima polica i o osiguravajućem društvu s koiima ima sklopljen ugovor o osiguranju života, u protivnom sud da isto pribavi od Hrvatskog ureda za osiguranje. Ovo sve kako bi uredila tužbeni zahtjev tijekom postupka.

1.4.Slijedom navedenog ista je predložila da sud presudom utvrdi da je tužiteljica suvlasnica po osnovu bračne stečevine predmetne nekretnine za ½ dijela, kao i da je suvlasnica po osnovi bračne stečevine novčanih sredstava na računima tuženika RD, dionica, te tražbine po polici osiguranja mu od životne aktivnosti, što se sve obvezala precizirati po dostavi potrebnih podatke od strane tuženika odnosno pribave istih od strane suda, kao I da sud obveže tuženika na platež joj parničnog troška

2.Nakon što je sud rješenjem br P Ob-139/2022-7 prihvatio prijedlog tužiteljice te pozvao tuženika na dostavu potpunog pregleda traženih podataka, tužiteljica je pisanim podneskom od dana 22.listopada 2024..g. uredila tužbu i tužbeni zahtjev ostajući istim samo pri zahtjevu za utvrđenje joj suvlasništva na naprijed opisanoj nekretnini za ½ dijela po osnovu bračne stečevine, te upisu joj prava toga suvlasništva u zemljišnu knjigu suda, dok je u preostalom dijelu, a nakon dostavljene joj dokumentacije protustranke, na ročištu od dana 24.listopada 2024.g. izjavila da povlači tužbu i tužbeni zahtjev.

3.Tuženik se u svojem odgovoru na predmetnu tužbu u cijelosti usprotivio predmetnoj tužbi i tuženom zahtjevu.

Potvrdio je činjenicu da su stranke bile u braku zaključenom 05.lipnja 2004.g., koji brak da je razveden pravomoćnom presudom ovog suda br P Ob-108/2021 od 16.veljače 2022.g.

Usprotivio se navodima tužiteljice da bi nekretnina koja čini predmet ovog spora bila bračna stečevina, navodeći da ista čini vlastitu imovinu tuženika za cijelo.Ista da je stečena mu po osnovu kupoprodaje zaključene dana 28.svibnja 2013.g., sa Gradom Šibenikom kao prodavateljem , pri čemu da je plaćena novčanim sredstvima, koja da su tuženiku darovali njegovi roditelji, sada pok.mu otac ŠD i majka ED.

Roditelji tuženika naime da su prodali iznimno vrijednu im nekretninu u [adresa], katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 17.prosinca 2011.g. sa kupcima FD i BD, ovjerenim po javnom bilježnik Igoru Lučevu iz [adresa] pod br OV-9618/11, za kupoprodajnu cijenu od 2.950.000,00 kn, te da su od ostvarene im kupoprodajne cijene tuženiku u veljači 2013.g. darovali 150.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, sa svrhom da tuženik od Grada Šibenika kupi i adptira predmetnu nekretninu. Navedeno da su utvrdili u sporazumu im 06.srpnja 2018.g. ovjerenom kod javnog bilježnika Ljiljanke Malenica pod br OV-4909/2018.

Roditelji tuženika da su od postignute im kupoprodajne cijene i svojoj kćerki RDDĆ darovali jednaki novčani iznos od 150.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, također s ciljem rješavanja joj stambenog pitanja.

Tuženik je osporavao navode tužbe da bi stranke tijekom im zajednice braka uštedjele bilo kakva novčana sredstva, nudeći pregled mu prometa na računu kojim se koristi, br HR 6823400093205314729, otvorenom kod Privredne banke Zagreb. Osim ovog računa naveo je da ima otvorene račune i kod Raiffeisenbank Austria d.d br [broj bankovnog računa] na kojem računu da nema prometa od dana 03.srpnja 2019.g., od kada saldo da iznosi 0,14 eura, račun kod HPB d.d.br:4268291724/SIB426829EUR701701, sa saldom od 0,13 eura, što sve da je razvidno iz prometa na istom u razdoblju od 10.siječnja 2018.g. pa do 31.prosinca 2022.g., kao i račun kod Udružene banke Zagreb Investicijsko komercijalne banke Split br.34400-620/21, štedna knjižica broj [broj štedne knjižice], otvoren još 14.ožujka 1974.g., na kojem računu još 14.ožujka 1974.g. da je položeno 1.000, dinara.

Tijekom zajednice braka naveo je da su obje stranke imale dionice Hrvatskog telekoma d.d., ali da su iste prodane tijekom zajednice braka stranaka.Njegovih 90 dionica da je prodano 2021.g.

Obje stranke da su sklopile ugovore o osiguranju života, međutim oba im ugovora da su raskinuta tijekom im zajednice braka, a stečena sredstva da su uložena u tekuće im potrebe kućanstva.

3.1.Po učinjenom djelomičnom povlačenju predmetne tužbe od strane tužiteljice, tuženik, koji se do tada već upustio u raspravljenje po svim točkama tužbenog zahtjeva, se istom u smislu odredbe članka 193.st.1 Zakona o parničnom postupku, (Narodne novine br: NN br.53/91, 91/92 i 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 80/22, 155/23-dalje ZPP-a) usprotivio, te je predložio o istom meritorno odlučivati uz naknadu mu parničnog troška.

4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom ugovora o kupoprodaji od 28. svibnja 2013. godine, 17.prosinca 2011.g., sporazuma od dana 06.srpnja 2018. godine ovjerenog po javnom bilježniku Ljiljanki Malenica broj Ov-4909/2018 od 06.srpnja 2018. godine, stanja računa i prometa na računu tuženika RD br. HR 6823400093205314729, otvorenom kod Privredne banke Zagreb za razdoblje od 01.siječnja 2018.g. pa do travnja 2022.g., raskida police radi otkupa Grawe osiguranja od 14. lipnja 2021. godine, obavijesti o stanju i promjenama na računu RD za mjesec ožujak 2013. i obavijesti o stanju i promjenama na računu RDD za ožujka 2013., potvrde o izvršenju naloga Fima-vrijednosnice d.o.o. na strani 120 spisa, računa za Vodovod i odvodnju, HEP, Zeleni grad priloženih spisu na strani 171- 173 predmetnog spisa, potvrda o prometu i stanju računa Raiffeisen bank od 09. srpnja 2024. godine, prometa po računu HPB od dana 01. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine, te preslika štedne knjižice RD otvorene kod Udružene banke Zagreb Investicijsko komercijalne banke Split br.34400-620/21 od 14.ožujka 1974.g.,pregleda prometa po partiji na ime RD od 01. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022.godine saslušanjem stranaka, te saslušanjme svjedoka ŽD, ZDDĆ, AD i JD, te pregledom presude i rješenja ovog suda broj P Ob-108/2021-16 od 16. veljače 2022. godine.

Dokazni prijedlozi ponuđeni po tužiteljici a nakon zaključenja prethodnog postupka, nisu prihvaćeni u smislu odredbe čl. 299 st. 2 ZPP-a, obzirom je očigledno da se radi o dokazima kojima je pravovremeno raspolagala, ali ne i ponudila sudu.

5. Presudom je Općinskog suda u Šibeniku br P Ob-108/2021-16 od dana 16.veljače 2022.g. razveden brak RD i RDD, sklopljen dana 05.lipnja 2024.g., a presuda je stekla svojstvo pravomoćnosti istog dana, kako se to ustanovljuje pregledom iste.

6. Predmet ugovora o kupoprodaji sklopljenog između Grada Šibenika, kao prodavatelja i RD, kao kupca, zavedenog pod brojem KLASA:944-05/12- 01/7, URBROJ:2182/01-07/3-13-6 od 28.svibnja 2013.g., čini nekretnina u zemljišne knjige suda upisana kao 13 etaža 16/100 dijela zgrade označene kao čest.br.2601/2 upisana u ZU 6248 za KO [katastarska općina], a što predstavlja 16/100 ili 16,05% dijela s kojim se uspostavlja pravo vlasništva na stan S6 koji se nalazi u potkrovlju zgrade, a sastoji se od: predprostora, kupaonice, kuhinje i dvije sobe, ukupne korisne površine 134,01 m2, sa pripadcima: otvorene stepenice na krovištu korisne površine 2,91 m2 i otvorena terasa na krovištu korisne površine 21,52 m2 na nacrtima Potkrovlje i Krovište označeni sa S6 i crvenom bojom, ugovorena kupovna cijena koje nekrenine je iznosila 252.000,00 kn.

6.1. Po osnovu je ovog ugovora o kupoprodaji izvršen upis prava vlasništva na imenu kupca RD u zemljišnoj knjizi suda, što među strankama nije sporno.

7.U prilog navodima da su roditelji mu ZDDĆ i ŠD prodali nekretninu im u [adresa], katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica], kuću i dvor od 350m2 u KO [katastarska općina], kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 17.prosinca 2011.g. sa kupcima FD i BD, ovjerenim po javnom bilježnik Igoru Lučevu iz [adresa] pod br OV-9618/11, za kupoprodajnu cijenu od 2.950.000,00 kn, tuženik je spisu priložio predmetni ugovor.

8.Sporazumom sklopljenim između RD te R ED od dana 06.srpnja 2018.g.ovjerenim kod javnog bilježnika Ljiljanke Malenica pod br OV- 4909/2018 dana 06.srpnja 2018.h.,isti su konstatirali da su ŠD i ED svom sinu RD u veljači 2013.g. darovali novčani iznos od 150.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti s ciljem da kupi a potom adaptira stan naprijed opisan, u što da i uložen darovani mu novac.

Istim je sporazumom konstatirano da su ŠD i ED jednaki novčani iznos darovali i svojoj kćeri RDDĆ također u svrhu rješavanja stambenog joj pitanja kupnjoj joj stana u [adresa].

Darovane novčane iznose da su ŠD i ED stekli prodajom svoje nekretnine u [adresa] za svotu od 2.950.000,00kn.

Stranke su se istim sporazumijele da ŠD i ŽD temeljem ovog Sporazuma zatražu i postignu upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine koja čini predmet ovog spora, a među strankama ovog postupka nema dvojbe da je to učinjeno.

9.Tuženik, pozvan dostaviti potpuni pregled traženih podataka spisu je dostavio ispis stanja računa i prometa na računu mu br. HR 6823400093205314729, otvorenom kod Privredne banke Zagreb, od početka 2018.g. pa do travnja 2022.g., dakle do vremena nakon razvoda braka stranaka, pravomoćno razvedenog 16.veljače 2022.g. . Shodno kojem je na dan razvoda braka stranaka stanje toga računa bilo - 652,79 kn.

9.1. Svoje navode o postojanju mu i otvorenog mu račune i kod Raiffeisenbank Austria d.d pod br [broj bankovnog računa] na kojem računu da nema prometa od dana 03.srpnja 2019.g., od kada saldo da iznosi 0,14 eura isti je potkrijepio potvrdom te banke od dana 09.srpnja 2024.g.uz pregled prometa po partiji na ime RD od 01. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022.godine.

9.2. Za račun mu kod HPB d.d.br:4268291724/SIB426829EUR701701, otvoren 03.lipnja 2014.g. tuženik je spisu priložio ispis prometa mu po računu u razdoblju od 01.siječnja 2018.g. pa do 31.prosinca 2022.g., iz kojeg je razvodna jedna uplata 05.svibnja 2018.g. te isplata 09.svibnja 2018.g., nakon čega je ostao saldo toga računa 0,13 eura.

9.3.Spisu je priložio i preslik štedne knjižica broj [broj štedne knjižice] na imenu tuženika otvorene kod Udružene banke Zagreb Investicijsko komercijalne banke Split br.34400- 620/21, još 14.ožujka 1974.g., na kojem računu od toga dana da je ostalo položeno 1.000, dinara.

9.4. U prilog navodima da su obje stranke tijekom im zajednice braka imale dionice Hrvatskog telekoma d.d., tuženik je spisu priložio dvije obavijesti o stanju i promjenama na računima RD i RDD za ožujak 2013.g., shodno kojima je on imao 90 dionica, dok ih je RDD imala 126 HT d.d..

. Shodno obračunu o izvršenju naloga Fima-vrijednosnice d.o.o. dana 31.svibnja 2021.g. izvršena je prodaja njegovih vrijednosnih papira HT d.d. prema nalogu RD za svotu od 16.398,58 kn, te je Središnje klirinško depozitarno društvo izdalo obavijest o stanju o stanju mu računa na dan 16.veljače 2022.g. shodno kojem isti nema podataka za ispis.

9.5. Uz navode da su obje stranke tijekom braka sklopile ugovore o osiguranju života kod Grawe osiguranja, koji da su raskinuti tijekom im braka tuženik je spisu priložio potvrdu o raskidu svoje police s danom 01.lipnja 2021.g.

10.Nakon dostavljenih podataka o računima tuženika, dionicama mu i životnom osiguranju tužiteljica je pisanim podneskom uredila tužbeni zahtjev na način da je ostala samo pri točci I ranije istaknutog tužbenog zahtjeva kao i pri zahtjevu za naknadom joj parničnog troška, dok je povukla tužbu u dijelu ranije postavljenog joj tužbenog zahtjeva i to u točkama II, III I IV istog, čemu se tuženik usprotivio. Međutim, tužiteljica je u ovom dijelu tužbenog zahtjeva u kojem nije bila u mogućnosti postaviti određeni zahtjev prije nego li dođe do za to potrebnih podataka u smislu odredbe članka 186.b.st.2 i 3. ZPP-a, po pribavi kojih je evidentno da tuženik ne raspolaže ni štednjom, ni dionicama, ni ugovorom o životnom osiguranju, koji bi se mogli smatrati zajedničkim za obje stranke, bila u objektivnoj nemogućnosti u smislu odredbe članka 186.st.4 ZPP-a urediti predmetnu tužbu na drugi način, pa kako ista uredno pozvana urediti predmetnu tužbu i tužbeni zahtjev u tom dijelu, uz upozorenja na pravne posljedice nepostupanja po istom u smislu odredbe članka 109.ZPP-a, isto nije učinila, valjalo je primjenom odredbe članka 109.st.4 presumirati povlačenje joj tužbe u dijelu točke II, III I IV tužbenog zahthjeva, te nastaviti raspravljati, po preostalom dijelu, u granicama postavljenog joj tužbenog zahtjeva, a ne i preko istih.

11.U odnosu na tužbeni zahtjev sud je nadalje izveo dokaze saslušanjem svjedoka ED, majke tuženika, koja je u svojem iskazu potvrdila navode istoga da su ona i suprug joj prodali svoju nekretninu u [adresa] kraj [adresa], s namjerom da svojoj djeci, sinu RD i kćeri ZDDĆ osiguraju kupnju stanova za život, u koju svrhu svakom od djece da su dali po 150.000,00 EUR-a .

Ona da se ne sijeća da li je razgovorima o djelidbi im novca prisustvovala tadašnja Filipova supruga, s kojom svjedokinja sada da nije ni u kakvim odnosima, a tako da je od trenutka kada je njezina sina izbacila iz stana u kojem su živjeli, a koji je nekad u naravi bio biro svjedokinjina supruga..

RD uglavnom da je pronašao stan u potkrovlju kojeg je prodavao grad [adresa] i osobno da je k roditeljima došao po novac. Kupljeni stan potom je valjalo urediti što je sve učinjeno od novca darovanog sinu, a stranke za vrijeme trajanja braka u taj stan da nisu uselile, obzirom na potrebu uređenja istog. Uglavnom sav taj novac da je uložen u kupnju i adaptaciju stana

Sporazum kojeg su ona i suprug naknadno zaključili sa svojim sinom da su sačinili kako bi zaštitili taj novac.

. 12.Svjedokinja ZDDĆ, sestra tuženika, iskazala je jednako kao i majka joj da su roditelji im prodali su svoju kuću u [adresa] kod [adresa] i odlučili njoj i bratu RD dati svakom po 150.000,00 EUR-a radi rješenja im stambenih pitanja.

RD je time kupio stan koji da nije bio podoban za stanovanje do prije prekida bračne zajednice stranaka i ona da misli da je ta novčana svota pokrila kupnju i adaptaciju stana.

Njoj da je poznato da su njezini roditelja sačinili sa RD nekakav sporazum vezano za predmetni stan i novac, kojim da su htjeli zaštiti svoje dijete, o čemu da su razgovrali neko vrijeme prije sklapanja istog.

U odnosu na nju da nije bilo potrebe sklapati sličan sporazum. .

13. AD, majka tužiteljie, saslušana u svojstvu svjedoka iskazala je da su stranke u zajednici braka živjeli od 2004. godine pa do razvoda braka. Tijekom toga braka RDD da je radila kod RD poslove knjigovodstva. U trenutku zaključenja njihova braka, Majini roditelji da su joj na ruke dali svotu od 20.000,00 EUR-a kao "dotu", kako bi isto u nešto uložila, obzirom se u to vrijeme tom novčanom svotom, moglo ostvariti neko ulaganje i u malu nekretninu, što oni kao roditelji da su joj i preporučili . RD da se nije slagao sa mogućnošću kupnje u Splitu, ali da su i u [adresa] gledali odgovarajuće nekretnine.

Tijekom braka stranaka RD da je puno radio i na poslu i doma te da je bio jako vrijedan. On da su živjeli u vrlo skučenom stambenom prostoru, te da su i sami imali planove za rješavanja stambenog pitanja, međutim Filipovi roditelji da su željeli omogućiti svojim unucima pristojne stambene uvjete. Prodali su svoju kuću i razdijelili novac, pri čemu njoj da nije poznato kako, obzirom da s njima o tome nikad u detalje nije razgovarala..

Kako su stranke živjele tijekom braka iskazala je da joj nije poznato, obzirom da nije bila s njima u zajednici, ali da su stranke dolazile k njoj,a ona da se radovala njihovu dolasku i ugošćavala ih.

14.Svjedok JD, iskazao je da su RD i on dugogodišnji najbolji prijatelji, dok RDD da poznaje još od studentskih dana. Kao najbolji prijatelji RD i on da se druže na dnevnoj bazi i razgovaraju o svemu, dok s RDD da nije u takvu odnosu. Iz razgovora sa RD da je u saznanju da su njegovi roditelji prodali svoju vikendicu u [adresa] u [adresa], te novac podijelili RD i njegovoj sestri svakom za 1/2 dijela pri čemu RD da je dobio 150.000,00 eura, koji novac da su dali njemu. Svjedoku da je poznato da je tim sredstvima RD kupio stan koji čini predmet ovog spora od grada [adresa]. Taj stan u trenutku kupoprodaje da je bio u ruševnom stanju, u što svjedok osobno da se uvjerio. Po kupnji da je uslijedila višegodišnja adaptacija, koliko mu je poznato financirana sredstvima koje su mu dali roditelji. Iskazao je da mu je poznato da se pričalo neko vrijeme o sklapanju mu sporazuma s roditeljima, ali ne i kada je to učinjeno

RD da je radio tijekom bračne mu, a i RDD da je neko vrijeme radila u njegovoj firmi vodeći mu knjigovodstvo.

Iz razgovora in na dnevnoj bazi da mu je poznato da je RD poslovao samo legalno, sve uplatama mu na račun, radi čega da je izgubio dobar dio poslova. Arhitekt da je bio i Filipov otac, ali da se ne sijeća naziva njegove firme, ali da je RD nastavio s poslovima.

Svjedok da nema saznanja da bi RD imao neke velike projekte koji bi bili medijski popraćeni.

Istom nije poznato da li je RDD ulaskom u brak s RD imala posebne imovine.

15 U postupku saslušana tužiteljica RDD iskazala je da je stan koji čini predmet ovog spora kupljen tijekom zajednice braka stranaka, koja zajednica je faktično prekinuta koncem 2021. godine premda su svi i dalje nastavili živjeti u okviru istog stambenog prostora i tako sve do vremena nakon odluke o razvodu im braka. Uglavnom od konca 2021.godine više da nije bilo zajedničkog stjecanja. Pri zaključenju braka ona da je imala 20.000,00 eura vlastite imovine, koju su joj dali roditelji.

Radeći u zajedničkoj tvrtki stranke da su ostvarivale štednju koja da nigdje nije bila evidentirana, obzirom da se radilo o izvlačenju mogućeg novca iz firme. Taj novac kao i novac koji čini posebnu joj imovinu, da su držali zajedno, trošili ih tijekom braka, tako da ona nije u mogućnosti razlučiti koliko je na taj način potrošeno vlastite joj, a koliko zajedničke imovine.

Uglavnom predmetni stan da je kupljen na javnom natječaju od Grada Šibenika za svotu koja da nije bila visoka, odnosno da misli da se radilo od oko 30-tak tisuća eura, ali isti u trenutku kupnje da nije bio u stanju potrebnom za korištenje u svrhu stanovanja.

Osim ušteđevine koju da su imali doma a za koju ona da nema dokaza o postojanju, roditelji tuženika da su im darovali novac za kupnju stana odnosno za potrebe stana međutim ona da se nije u mogućnosti točno izjasniti o kojoj je svoti bila riječ. Uglavnom taj novac da im je dat na ruke, a ona da ga je položila na račun, ali da ne može sa sigurnošću kazati da li ga je položila na svoj račun ili ili na račun tuženika na kojeg da je imala punomoć.

Ona da se nije u mogućnosti izjasniti da li su kupovnu cijenu stana platili tim novcem ili novcem od zajedničke im štednje, za koju drži da je u tom trenutku iznosila oko 60.000,00 eura.O kretanju novca iz ušteđevine da se ne može sa sigurnošću izjasniti, obzirom da je uslijedilo i propadanje tuženikove firme u kojoj su oboje radili, pa je trebalo vršiti ulaganja i u nju

Premda su kao obitelj svi prijavili adresu prebivališta na adresu predmetnog stana, u taj stan nikad da nisu zajedno uselili, jer je adaptacija bila dugotrajna te da je je tuženik istu dovršio tek po razvodu braka stranaka i u istog uselio.

Po pitanju kojeg su dali roditelji tuženika, navela je da se o tom dugo razgovaralo, obzirom su oni kao obitelj živjeli u malom stanu, pri čemu da je bilo govora da taj novac ide za obitelj, za potrebe im stanovanja, time da ona osobno s roditeljima tuženika o tome nikad nije razgovarala, ali da je sudjelovala slušajući iz čega da je bilo za shvatititi da roditelji tuženika taj novac daju njima u zajednicu.

Ista je navela da misli da su roditelji tuženika neki novac darovali i njegovoj sestri, ali detalje o tome da ne znam. Ista da nezna ni točan iznos uloženih sredstava u predmetni stan, ali pretpostavlja da je u istog uloženo preko 200.000,00 eura.

16.Tuženik RD svojim je iskazom negirao spoznaju mu da bi tužiteljica u trenutku zaključenja braka im imala posebne imovine. Sav prihod stranke da su ostvarivale radom tijekom zajednice im braka. Negirao je navode o postojanju im ušteđevine, izuzev dionica a potom i novca kojeg su stekli prodajom istih. Naveo je da je sa svojim roditeljima razgovarao o tome da će 150.000,00eura koji čini dio stečenog im novca od prodaje vlastite im imovine, darovati njemu u svrhu rješavanja stambenog pitanja, a jednako tako i njegovoj sestri, što roditelji da su i učinili.Da li je tim razgovorima nazočila tužiteljica on da ne može sa sigurnošću kazati, ali da je moguće. Uglavnom, njegovi roditelji da su poštivali dogovor i dali ta novčana sredstva koja oni da su podijeli i položili na tri računa radi ostvarivanja im prava na nekakve poticaje. Po ostvarenju mu prava na predmetni stan, Gradu Šibeniku da je prenio dužna sredstva, što misli da je učinio uplatom na Fini prema postojećem sporazumu.

Adaptacija koja je uslijedila da još uvijek nije dovršena, ali da je vršena isključivo novcem darovanim od stane njegovih roditelja.

Potvrdio je da njegova firma zapala u poteškoće, osobito tijekom korone te da je trebala pozajmice, koje da su učinjene sredstvima stečenim mu od prodaje dionica. Sredstva darovana mu od roditelja on da nije nisam ulagao u firmu, ali kada bi im nešto pofalilo da bi posegnuo za dijelom tih novčanih sredstava.

Potvrdio je navode tužiteljice po pitanju faktičnog prekida bračne zajednice stranaka.

Tijekom zajednice braka, stranke da su se uzdržavale sredstvima ostvarenim im radom, a prihod kojeg su ostvarivali radom u njegovoj firmi da je bio dostatan za redovan im život, ali obzirom na mogućnosti da se uz plaću ostvari i nešto više na ime putnih naloga, dnevnica i slično, da su mogli imati i neku ušteđevinu, u visini od oko par tisuća eura,a najviše u visini za kupnju im dionica.Uglavnom ušteđevinu od vlastitog im rada da su uložili u dionice koje potom da su prodali te sredstva uložili u osobni život i pozajmice firmi.

Za trajanja im zajednice braka njegova primanja su iznosila mjesečno 5.000,00 kuna a primanja tužiteljice oko 2.000,00 – 3.000,00 kuna.

Novčana sredstva koja da su mu dali njegovi roditelji da su u cijelosti potrošena u svrhu kupnje i dosadašnje adaptacije stana time da je unatrag godinu i pol dana digao nenamjenski kredit kako bi nastavio s adaptacijom.

Automobil koji je kupljen 2007.g. kao vlasništvo firme, da je kupljen na leasing

17.Iskazima svjedoka u postupku saslušanih po prijedlogu tuženika, tužiteljica je prigovarala, u prvom se redu pozivajući na stav im i odnos spram nje danas, tvrdeći da su upravo iz toga razloga njihovi iskazi neistiniti, a u bitnom prigovarajući iskazima im u dijelu navoda da bi novac za kupnju stana bio dat isključivo tuženiku, a ne objema strankama za rješenje stambenog im pitanja.

18. Činjenice na kojima tužiteljica temelji predmetni tužbeni zahtjev postavljen s osnova bračne stečevine jesu da je nekretnina koja čini predmet ovog spora stečena tijekom braka stranaka, sredstvima ostvarenim im radom, po osnovu ugovora o kupoprodaji od dana 28.svibnja 2013.g., od strane tuženika kao kupca iste, čime su se na njegovoj strani ispunile opće pretpostavke stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, na kojoj tijekom braka nadopunjujući činjenične navode predmetne tužbe ista navodi da je izvršen dio adaptacije iste nekretnine, do trenutka prestanka braka stranaka i dalje neadekvatne za stanovanje.

18.1. Dakle predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje bračne stečevine.

19.Tijekom postupka pozivajući se na vlastitu imovinu u trenutku joj zaključenja braka, koju činjenicu potvrđuje i svjedokinja AD, majka tužiteljice, te na ušteđevinu stranaka, za postojanje koje tužiteljica sudu ne nudi dokaza navodeći da ih ni nema, a potvrđujući pri tom da su roditelji tuženika dali novac za kupnju stana, odnosno rješenje stambenog im pitanja, sama tužiteljica u svojem iskazu verbalizira da se nije u mogućnosti izjasniti da li su stranke kupovnu cijenu stana platili darovanim novcem ili novcem od zajedničke im štednje.

20.Kako je odredbom članka 36.st.1 Obiteljskog zakona(Narodne novine br 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23-dallje Obz-a), propisano da je bračna stečevina imovina koji su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, osim čega je st.2 istog članka dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom zajednice braka, bračna stečevina, to obzirom da iz dokaza provedenih u predmetnom postupku nije za zaključiti da je nekretnina koja čini predmet ovog spora u smislu odredbe članka 36 Obz-a bračna stečevina, tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo odbiti kao neosnovan.

20.1. Naime, tužiteljica sudu nije ponudila dokaze da bi stranke vlastitim sredstvima stečenim im radom za vrijeme trajnja bračne zajednice stranaka ili sredstvima koja potječu iz te imovine stekli predmetnu neretninu, štoviše kako je to naprijed navedeno nije se ni sama mogla izjasniti da li su stranke kupovnu cijenu stana platili darovanim novcem ili novcem od zajedničke im štednje.

20.2.Ista se tijekom postupka pozivala na postojanje joj i vlastite imovine u trenutku zaključenja braka, što je istina potvrdla u postupku saslušana svjedokinja AD, majka tužiteljice, ali postupajući u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva tu činjenicu sud cijeni bez utjecaja na donošenje odluke o predmetnom zahtjevu.

20.3.Premda svjedoci ED, majka tuženika i ZDDĆ, sestra tuženika, suglasno iskazuju da su roditelji tuženika upravo njemu darovali novac za kupnju i adaptaciju predmetnog stana, kako to tvrdi i blizak mu prijatelj JD, saslušan u svojstvu svjedoka, što sve ide u prilog iskazu tuženika, iskazima kojih svjedoka tužiteljica oštro prigovara tvrdeći da je novac darovan za kupnju stana a u korist obiteljske mu zajednice, za navesti je da imovina koju bi bračni drugovi stekli na način različit od onog iz članka 36 Obz-a nije bračna stečevina, čime za ovaj postupak ostaje irelevantno kome je ovo darovanje učinjeno.

20.4.Slijedom činjenice da u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da bi predmetna nekretnina bila bračna stečevina u smislu odredbe članka 36 Obz-a, zahtjev je iste valjalo odbiti i presuditi kao u izreci.

21.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 151 i čl.154.st.1.u svezi s člankom 155 ZPP-a, te odredbama Tarife o nagradama o naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br 142/12, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023-dalje Tarife).

Uzimajući da se utvrđena vrijednost predmeta spora od 100.000,00 eura, odnosila na cjelovitu tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, dijelom kojeg je bio manifestacijski joj zahtjev u smislu odredbe članka 186 b., u odnosu na kojeg se presumiralo povlačenje, sud je od obavijesti o povlačenju odnosno od 24.listopada 2024.g., u smislu odredbe članka 40 ZPP-a početnu vrijednost predmeta spora umanjio za 6.630,00 eura u smislu članka 40.st.5 ZPP-a, čime je VPS u predmetnom postupku od dana 24.listopada 2024.g. označena na svotu od 93.370,00 eura. Cijeneći da je tuženik u cijelosti uspio u predmetnom postupku, sud je kao opravdan istom priznao trošak sastava odgovora na tužbu od 07.veljače 2023.g.po kvalificiranom punomoćniku u visini od 753 boda, primjenom Tbr.8.st.1 u svezi sa Tbr 7.t.1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te troškove zastupanja istog u smislu odredbe članka 155 ZPP-a na jednom pripremnom ročištu, koje je u dva navrata bilo nastavljeno u visini od ukupno 376,5 bodova primjenom Tbr.9.t.2 Tarife, te za tri zastupanja po kvalificiranom punomoćniku na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari te izvodili dokazi i to u dane 10.prosinca 2024.g., 26.ožujka 2025.g. i 15.svibnja 2025.g. u visini od po 704 boda za svako, sveukupno 2 112 bodova za sva 3 ročišta, primjenom Tbr.9.t.1 Tarife, te 50 bodova primjenom Tbr9.t.3 Tarife na ime zastupanja po kvalificiranom punomoćniku na ročištu objave odluke, te nadalje za sastav obrazloženog podneska od dana 16.srpnja 2024.g. u visini od 753 boda, primjenom Tbr.8.st.1 u svezi sa Tbr 7.t.1, dok naknadu za sastav podneska od dana 16.srpnja 2024.g. kao ni podneska od dana 29.travnja 2025.g.sud nije cijenio opravdanom, smatrajući da ti podnesci nisu bili neophodni za vođenje predmetnog postupka, niti je tuženiku udovoljeno zahtjevu za izdavanjem odobrenja za podnošenje podneska mu od dana 29.travnja 2025.g., slijedom čega je kao opravdan cijenjen trošak tuženika u visini od 4.045,50 bodova što primjenom Tbr.54 Tarife čini 8.089,00 eura, a uvećano za PDV iznosi 10.111,25 eura, koju svotu je tužiteljica obvezana naknaditi tuženiku.

U Šibeniku, 27.lipnja 2025.g.

SUTKINJA

Iris Živković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, a o žalbi odlučuje županijski sud

DN-odluka o dostavi sadržana je na zapisniku objave odluke