REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: R1 Ob-330/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Mariji Dukić, u pravnoj predlagatelja osiguranja ŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Gordani Šimunov, odvjetnici u Zadru, protiv protivnice osiguranja SA iz [adresa], s boravištem u [adresa], uz sudjelovanje mlt. djeteta DA, zastupanog po posebnom skrbniku NA, dipl. iur. iz [adresa] za posebno skrbništvo, Podružnica Zadar, radi privremene mjere o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, te o ostvarivanju osobnih odnosa, izvanraspravno dana 27. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Ovaj sud se oglašava stvarno nenadležnim, ukidaju se sve provedene pravne radnje, te se prijedlog za donošenjem privremene mjere s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, te o ostvarivanju osobnih odnosa, odbacuje.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja ŠA, zastupan po uvodno označenoj punomoćnici podnio je ovom sudu, prijedlog protiv protivnice osiguranja ĆA, radi donošenja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem njihovo zajedničko mlt. dijete; DA, stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem. U podnesenom prijedlogu navodi kako on i protivnica osiguranja imaju zajedničko mlt. dijete DA rođenog **.**.2019. Tijekom 2018. nekoliko mjeseci stranke da su zajedno živjele na adresi predlagatelja. Protivnica osiguranja pod izlikom da samo želi dijete roditi u Bjelorusiji, u kojoj joj državi živi majka, prije poroda otišla je iz RH. Od tada se u RH nije vraćala do početka rujna 2024. godine. Predlagatelj nije imao nikakve dokumente mlt. djeteta, pa je preko ambasade u Budimpešti ishodio rodni list i Domovnicu mlt. djeteta. Protivnica osiguranja obećavala je godinama da će se vratiti u RH, da je njezin boravak u Bjelorusiji samo privremen, pa je od protivnika osiguranja 2023., zatražila i suglasnost za pribavu osobnih dokumenata mlt. djeteta kako bi mogla prijeći RH granicu, a što je isti i učinio. Međutim, protivnica osiguranja kada je ishodila dokumente u RH da se nije vratila do početka rujna 2024. Predlagatelj i mlt. dijete održavaju tek povremeni kontakt putem društvenih mreža, a što čini poprilično rijetko. Predlagatelj osiguranja je u nekoliko navrata od kada je majka stigla u RH vidio dijete u njezinoj nazočnosti. Inače da je u Bjelorusiji ishodila sudsku odluku u odnosu na uzdržavanje, koju je predlagatelj uredno izvršavao sve do kraja 2022., kada se poslani novac vratio na račun predlagatelja, uz obrazloženje Banke da međunarodne transakcije iz EU nisu moguće u toj zemlji zbog ratnih zbivanja. Predlaže da se donese odluka da zajedničko mlt. dijete DA, živi s majkom SA (Jokić), a roditelji da imaju zajedničku roditeljsku skrb, te da on ostvaruje osobne odnose s mlt. djetetom putem video poziva/poziva svaki drugi dan u vremenu od 18:00 do 19:00 sati, mjesec dana tijekom ljetnih praznika mlt. djeteta, te svaku parnu godinu od 20. prosinca do 30. prosinca, a neparne godine od 30. prosinca do 10. siječnja, na način da otac dođe po dijete na adresu prebivališta majke, a majka dože po dijete po isteku susreta i druženja na adresu prebivališta oca.

2. Protivnica osiguranja je u odgovoru na prijedlog predlagatelja navela da je 2018., bila prisiljena doći u Republiku Bjelorusiju trudna zbog psihičkog i fizičkog nasilja ŠA, i njegove učestale konzumacije alkohola. U razdoblju od 2020. do 2021. zbog sankcija i covida da je bilo teško vratiti se u Hrvatsku da je tražila od ŠA, da dođe u Bjelorusiju, ali da se on opravdavao da "financijski ne može". Nakon rođenje djeteta da je pokušavala održati kontakt s njim, molila ga je da dođe vidjeti djeteta, ali da je on odbio. 2019. obratila se sudu prema mjestu prebivališta djeteta, te je sud središnjeg okruga [adresa] naložio ŠA da za uzdržavanje sina plaća 25% svojih primanja. Godine 2024. da je s djetetom došla u Hrvatsku kako bi dijete upoznalo oca, nadajući da će se uspostaviti odnos između njih, ali da se ŠA nije mogao dugo normalno ponašati, a da ne pokaže agresiju prema njoj i sinu već da je u prisustvu njene majke i djeteta počeo zastrašivati vršiti psihičko i fizičko nasilje, pa da su ona i sin bili prisiljeni hitno napustiti Hrvatsku jer s bojala za svoj život i život sina. Po povratku u Bjelorusiju da je dobila dopis iz Hrvatske u kojem su dokumenti popunjeni u njeno ime i navedeno je da nije bilo nasilja, a što da nije točno.

3. Predlagatelj osiguranje je u svom stranačkom iskazu naveo kako protivnica osiguranja s mlt. djetetom od njegova rođenja živi u [adresa] gdje ga je i rodila. On da nema saznanja da li postoji neka odluka kojom je regulirano pitanje roditeljske skrbi odnosno s kim će DA stanovati. Uredno plaća uzdržavanje za DA. Prvi put da ga je vidio 3. rujna 2024. kada ga je ĆA dovela u Hrvatsku, i tada ga je vidio četiri puta, a potom je ona iz [adresa] s djetetom otišla u Rijeku. Posebno je osporio da je vršio bilo kakvo nasilje.

4. Na ročištu održanom 5. ožujka 2025., Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Biograd na moru je istaknuo kako su uvidom u soc. skrb aplikaciju, te podatke iz web servisa utvrdili da mlt. DA i majka RA imaju prebivalište na području mjesne nadležnosti Područnog ureda Poreč, te da se PU Biograd na Moru pisanim dopisom obratio PU Poreč sa molbom da se izvrši terenski izvid i psihologijska obrada majke, te dostavi mišljenje u odnosu na pokrenuti postupak. Međutim, u nastavku postupka PU Biograd na moru je obavijestio kako su zaprimili dopis PU Poreč 14. travnja 2025., u kojem se navodi da je 10. travnja 2025., izvršen terenski izvid, te je utvrđeno da majka s mlt. djetetom ne stanuje na prijavljenoj adresi prebivališta.

5. Iako je prema odredbi čl. 57. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (Narodne novine br. 101/2017, 67/2023- dalje ZMPP), sud ili drugo nadležno tijelo Republike Hrvatske nadležno za donošenje privremenih odnosno zaštitnih mjera ili mjera osiguranja koje se odnose na osobe ili imovinu koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, u ovom predmetu radi se o odluci o roditeljskoj skrbi pripisanoj odredbom čl. 529 Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023 i 156/2023 - dalje ObZ), te se temeljem odredbe čl. 50. ZMPP, nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje se prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 5/09.).

5.1. S tim da Bjelorusija ne primjenjuje Hašku konvenciju o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996.

6. Kako je Republika Hrvatska članica Europske unije primjenjuje se Uredba Vijeća (EU) broj 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, i to od 1. kolovoza 2022 - dalje Uredba 6.1. Prema odredbi čl. 15. Uredbe u hitnim slučajevima, čak i ako je stvarno nadležan sud druge države članice, sudovi država članica nadležni su za poduzimanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje mogu biti dostupne u okviru prava te države članice u pogledu: djeteta koje se nalazi u toj državi članici; ili imovine koja pripada djetetu, a nalazi se u toj državi članici.

7. Prema odredbi čl. 5. ZMPP, u smislu ovoga Zakona, uobičajeno boravište je mjesto u kojemu fizička osoba pretežno živi bez obzira na to je li njezin boravak ili nastanjenje u tom mjestu registriran ili dozvoljen. Pri utvrđivanju uobičajenog boravišta valja osobito uzeti u obzir okolnosti osobne ili poslovne prirode koje ukazuju na trajne veze osobe s tim mjestom ili njezinu namjeru da takve veze uspostavi.

8. Uzimajući u obzire da se majka mlt. djeteta tijekom cijelog postupka pisanim putem očitovala iz Bjelorusije, terenskim izvidom je utvrđeno da s mlt. djetetom ne stanuje na ranije pravljenoj adresi u Poreču, predlagatelj osiguranja navodi da protivnica osiguranja od rođenja s mlt. djetetom stanuje u [adresa], gdje je ishodila i odluku temeljem koje je isti obvezan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta, to proizlazi da je uobičajeno boravište mlt. djeteta [adresa]. Nadalje, u smislu odredbe čl. 15. Uredbe ovaj sud ne može donijeti privremenu mjeru jer dijete nije u Republici Hrvatskoj, a sud Republike Hrvatske nije nadležan za odlučivanje o roditeljskoj skrbi prema pravilu iz čl. 7. iste Uredbe - opća nadležnosti prema uobičajenom boravištu djeteta u trenutku pokretanja postupka pred Sudom. Unatoč činjenici da mlt. dijete ima prijavljeno prebivalište u [adresa] evidentno je da je njegovo uobičajeno boravište, od rođenja [adresa].

9. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

Zadar, 27. lipnja 2025.

Sutkinja

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koja se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke postupka putem ovog suda za županijski sud.

DNA:

1) Predlagatelju osiguranja po pun.

2) Protivnici osiguranja osobno.

3) Mlt. djetetu po posebnom skrbniku

4) HZSR PU Biograd na Moru