REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

Poslovni broj: Ovr-222/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu toga suda Marijani Milković Cosmai, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grad Dubrovnik, OIB: 21712494719, Pred dvorom 1, Dubrovnik, protiv ovršenika N.O.5 RENT-A-CAR d.o.o., OIB: 39895934741, Bana Josipa Jelačića 93, Dubrovnik, kojeg zastupa punomoćnik Dubravko Arapović, odvjetnik u Dubrovniku, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate (prijedlog za odgodu ovrhe), dana 27. lipnja 2025.

r i je š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika podnesen ovom sudu dana 20. svibnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu pred Financijskom agencijom temeljem pravomoćne i ovršne presude Trgovačkog suda u Dubrovniku, P-102/2024 od 19. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 20. svibnja 2025. ovom sudu podnio prijedlog za odgodu ovrhe, navodeći da je dana 5. svibnja 2025. Financijska agencija, Podružnica Dubrovnik, zaplijenila ovršeniku iznos od 10.266,82 EUR temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja, a sve temeljem pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Trgovačkog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-102/2024 od 19. veljače 2025. Klauzulu ovršnosti, sud je izdao dana 10. travnja 2025. Ovršenik ističe da mu u predmetnoj pravnoj stvari nije dostavljena čak ni tužba, pa niti presuda zbog ogluhe, već je za predmetni spor i donesenu presudu, saznao tek dana 5. svibnja 2025., kada je Fina zaplijenila iznos od 10.266,82 EUR, temeljem zahtjeva za izravnu naplatu. Navodi da ovršenik nema elektronički pretinac niti mu je dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu, kao i da Zakon o parničnom postupku propisuje da pravnim osobama koje nisu zatražile ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima, sud će dostavu prvog pismena obaviti poštom, uz obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa sustavu elektroničke komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e – oglasnu ploču suda, te će se dostava smatrati obavljenom istekom osmog dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču. Nadalje, ako dostava na adresu navedenu u tužbi ne uspije, obavit će se na adresi sjedišta te osobe upisane u registru, a ako ne uspije ni na toj adresi – onda stavljanjem pismena na oglasnu ploču. Dakle, ovršeniku je tužba trebala biti dostavljena poštom. Kako je ovršeniku uskraćeno pravo da raspravlja pred sudom, tako je ovršenik podnio prijedlog radi ponavljanja postupka i ukidanja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti. Navodi ovršenik i da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pa predlaže sudu donijeti rješenje kojim u potpunosti odgađa izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

2. Prijedlog ovršenika je poslan ovrhovoditelju na očitovanje. Odgovor ovrhovoditelja zaprimljen je dana 2. lipnja 2025. Ovrhovoditelj se u odgovoru izričito protivi prijedlogu za odgodu, navodeći kako nisu ispunjeni uvjeti za istu. Ističe da u spisu postoje potvrde o primitku navedenih pismena u elektroničkom pretincu ovršenika, kao i da ovrhovoditelj kao tužitelj do danas nije zaprimio prijedlog radi ponavljanja postupka i ukidanja klauzule pravomoćnosti, niti ga je ovršenik priložio prijedlogu za odgodu ovrhe, pa se o istom ne može ni očitovati. Također, ovršenik nije ničim dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ukazuje i da moraju kumulativno biti ispunjeni uvjeti Ovršnog zakona iz članka 65. Obzirom na sve navedeno, ovrhovoditelj se protivi prijedlogu za odgodu ovrhe.

3. Sud je, donoseći odluku u ovom predmetu, izvršio uvidu u izvadak iz sudskog registra (list spisa 4), obavijest Financijske agencije (list spisa 6), Zahtjev za izravnu naplatu (list spisa 7-8), nalog za plaćanje (list spisa 9).

3.1. Prijedlog ovršenika kojim predlaže odgodu ovrhe nije osnovan.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 u daljnjem tekstu OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili na drugi način sazna za takvu naplatu protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ-a, propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe, a na proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

5. Odredbom članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) propisano da na prijedlog ovršenika, sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (što ovršenik u konkretnom slučaju tvrdi), ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je uz navedeni uvjet kumulativno ispunjen i jedan od taksativno navedenih uvjeta iz članka 65. stavka 1. točke 1.-11. OZ-a.

6. Dakle, za odgodu ovrhe potrebno je da i subjektivna i objektivna pretpostavka budu kumulativno ispunjene.

7. U odnosu na prvu nužnu pretpostavku, ističe se da ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta.

7.1. Kada ovršenik predlaže odgodu ovrhe, on mora učiniti vjerojatnim postojanje ne bilo kakve štete ili štete koja po samom, redovnom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku za ovršenika (jer ovršni postupak je uvijek tegotan za ovršenika), već štetu koja je nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, te u čemu bi se takva šteta za ovršenika sastojala. Teret dokazivanja te vjerojatnosti, odnosno, teret dokazivanja kumulativnog postojanja pretpostavki za odgodu ovrhe je uvijek na predlagatelju – ovršeniku. Nije dovoljno da se ovršenik samo paušalno pozove na predmetni uvjet (subjektivnu pretpostavku), već je dužan ukazati na posebne okolnosti iz kojih proizlazi vjerojatnost te pretpostavke u konkretnom slučaju, a po mogućnosti, i adekvatnim dokaznim prijedlozima učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ne samo da ovršenik ne dostavlja nikakve dokaze na tu okolnost, već niti jednom riječju ne navodi zašto bi prijenos novčanog iznosa od 10.266,82 EUR za njega (trgovačko društvo) predstavljao nenadoknadivu štetu. Sve to tim više, imajući u vidu da je ovrhovoditelj Grad Dubrovnik, pravna osoba koja nesumnjivo raspolaže značajnim novčanim sredstvima, posebice u odnosu na dug ovdje ovršenika (10.266,82 EUR), pa će, u slučaju uspjeha ovršenika kao tuženika u ponovljenom parničnom postupku, isti svakako moći ostvariti povrat ovrhom naplaćene tražbine, pa se ni u tom smislu ne može govoriti o „nenadoknadivoj šteti“.

8. Kako ovršenik već prvu pretpostavku nije učinio vjerojatnom niti njena vjerojatnost proizlazi iz spisa, tako je sud odbio zahtjev za odgodu ovrhe, a sve s obzirom da pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno, kako je već izneseno pod točkom 6. ovog obrazloženja. Sud se, stoga, nije upuštao u ocjenu druge (objektivne) pretpostavke, odnosno, je li ovršenik podnio protiv odluke na temelju koje je određena ovrha pravni lijek, jer ni istinitost takvih navoda, ne bi mogla utjecati na drugačije rješavanje ove pravne stvari.

U Dubrovniku, 27. lipnja 2025.

Sudac

Marijana Milković Cosmai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke. Žalba se predaje putem ovog suda za nadležni županijski sud.