P-316/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice BI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Stjepan Čaljkušić, odvjetnik u Podstrani, protiv tuženika pod 1 ĐI, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 KI, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 3 TI, OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 4 ČI, OIB [osobni identifikacijski broj], svih iz Donjeg Muća, Kmeti 60, a oni pod 2-4 zastupani po posebnoj skrbnici ŠI iz Centra za posebno skrbništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. svibnja 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice EI, odvjetničke vježbenice i posebne skrbnice tuženika pod 2-4, na ročištu radi objave dana 27. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica BI, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo fizički odvojenog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to dijela prikazanog na skici mjesta očevida iz vještva sudskog vještaka NI u spisu Općinskog suda u Splitu poslovnog broja P-316/2023 od 10. svibnja 2025. te označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-A i žutom bojom, ukupne površine 2387 m2, stoga se ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu vlasništva označene nekretnine u zemljišnim knjigama, sve temeljem ove presude i parcelacijskog elaborata i prijavnog lista kojim će se od gore opisanog dijela nekretnine formirati posebna čestica, a što su tuženici dužni trpjeti.

II Ova presuda zamjenjuje suglasnost tuženika na parcelacijski elaborat i prijavni list kojim će se od fizički odvojenog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to dijela prikazanog na skici mjesta očevida iz vještva sudskog vještaka NI u spisu Općinskog suda u Splitu poslovnog broja P- 316/2023 od 10. svibnja 2025. te označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-A i žutom bojom, ukupne površine 2387 m2, formirati posebna čestica.

Obrazloženje

1. Dana 25. siječnja 2023. tužiteljica je ustala protiv tuženika tužbom radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. U bitnom navodi kako je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem supruga TI pok. TI, a on prije toga dosjelošću, jer ju je nakon diobe u obitelji posjedovao samostalno i početkom 1960.-ih godina izgradio obiteljsku kuću. Podneskom od 22. svibnja 2025. tužiteljica je konačno postavila tužbeni zahtjev na način koji je praktički istovjetan izreci presude.

2. Kako su tuženici označeni pod 2-4 lišeni poslovne sposobnosti te im je za skrbnika imenovan tuženik pod 1, koji se nije očitovao na tužbu, Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Solin, rješenjem je Klasa: UP/I-552-02/24-09/12 od 16. srpnja 2024. imenovao ovim strankama posebnu skrbnicu ŠI, koja se u odgovoru od 12. srpnja 2024. iz opreza usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu uz prijedlog provođenja potrebnih dokaza.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom izvoda iz katastarskog plana od 19. siječnja 2023., rješenja ovog suda, stalne službe u Solinu broj Z-6086/05 od 6. svibnja 2010., rješenja Centra za socijalnu skrb Split od 12. travnja 2007., rješenja o nasljeđivanju broj O-2403/99 od 2. listopada 2000. i broj O-3934/18 od 29. kolovoza 2018., rješenja Općine Muć Klasa: 021-05/96-01/01 od 1. lipnja 1996., posjedovnog lista Odjela za katastar nekretnina Solin broj 780 od 19. siječnja 2023., vlasničkog lista od 19. siječnja 2023., izvoda iz Matične knjige rođenih MU Muć Donji od 30. rujna 1993., očevidom održanim na licu mjesta 24. ožujka 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju NI i pregledom njegovog nalaza od 12. svibnja 2025., saslušanjem svjedoka BIH, SI i PI te tužiteljice i tuženika pod 1.

4. Stranke nisu zatražile naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužiteljica valjanu pravnu osnovu za stjecanje i upis prava vlasništva u odnosu na nekretninu koja je predmet spora.

7. Kako se u tužbi i u tijeku postupka ističe dosjelost, odnosno samostalni i neometani posjed tužiteljice i njezinog pravnog prednika TI pok. TI, za navesti je kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U ovom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono po tužiteljičinom pravnom predniku svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452.- 1477. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od trideset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću propisivale su i odredbe iz čl. 28. ZOVO pa je tako u smislu st. 1. savjesni i zakoniti posjednik nekretnine stjecao pravo vlasništva protekom deset godina posjedovanja, a barem savjesni posjednik protekom dvadeset godina, kako je to propisivala odredba iz st. 4. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

8. Pregledom vlasničkog lista od 19. siječnja 2023., razvidno je kako je ovdje sporna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo tuženika, dok iz rješenja o nasljeđivanju broj O-2403/99 od 2. listopada 2000., proizlazi kako su oni nasljednici oca MI pok. TI (rođenog **.**.1931., a umrlog **.**.1999.)

9. Pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O-3934/18 od 29. kolovoza 2018., razvidno je kako je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] utvrđena dijelom ostavinske imovine TI sina TI (rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.2018.), a njegova nasljednica supruga, ovdje tužiteljica BI za cijelo.

10. Pregledom posjedovnog lista Odjela za katastar nekretnina Solin broj 780 od 19. siječnja 2023., razvidno je kako su tuženici upisani suposjednici čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

11. Pregledom rješenja Općine Muć Klasa: 021-05/96-01/01 od 1. lipnja 1996., razvidno je kako je TI obveznik komunalne naknade za stambeni prostor koji se nalazi na lokaciji [adresa].

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 24. ožujka 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju NI, tužiteljica je kao predmet spora pokazala dvoetažnu zapuštenu kuću u [adresa], anagrafske oznake Donji Muć 283 s dijelom pripadajuće okućnice čija je površina sa zapadne strane u cijelosti jasno omeđena zemljanim poljskim putem, a sjevernu granicu predstavlja pojas položen uz javnu asfaltnu cestu prema Drnišu. Istočna granica nije materijalizirana, ali je lako odrediva, jer predstavlja dio cjeline posjeda koja nije predmet spora, a taj dio položen je u smjeru sjever-jug duž istočne fasade sporne kuće. Predmetna površina travnate je podloge s nizom stabala šljive i vrbe, a na dijelu ovog zemljišta je prostor omeđen niskom metalnom ogradom.

13. Sudski vještak za geodeziju NI u svom je nalazu od 12. svibnja 2025. identificirao pokazanu nekretninu i utvrdio kako su stambena građevina, dvorište s ostacima kokošinjca te neobrađena oranica s više stabala šljive i vrbe položeni na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na skici lica mjesta omeđio točkama A- B-C-D-E-F-G-H-I-A i označio žutom bojom. Na vještakov nalaz parnične stranke nisu iskazale primjedbe kojim bi osporile ili kako dovele u sumnju njegovu stručnost i objektivnost, stoga ga sud prihvaća u cijelosti.

14. Na okolnost kakvoće posjeda predmetne nekretnine, njegovog kontinuiteta i dugotrajnosti, iskazivali su svjedoci BIH, SI i PI, koji u osnovi potvrđuju tužbene navode. Naime, poznato im je kako su tužiteljica i suprug TI početkom 70-ih godina prošlog stoljeća na predmetnom zemljištu izgradili kuću i koristili je prilikom dolazaka s djecom iz Splita sve vrijeme samostalno, neometano i neosporavano te dodaju kako je tužiteljičin suprug godinama prije smrti stalno živio u ovom objektu. Navode kako je obitelj tužiteljice posadila i vodila brigu o stablima voćaka, dok je dio pokazanog ograđenog zemljišta koristila njezina kći CI kao prostor za uzgoj puževa. Poznati su im tuženici i znaju da je njihova obiteljska kuća položena oko 800 m od prijepora, a nemaju saznanja da bi oni imali kakve veze s nekretninom koja je predmet ove parnice. Iskaze ovih svjedoka valjalo je cijeniti jer se radi o domaćim ljudima i susjedima, stoga je logično i očekivano da su prethodnih desetljeća imali neposredna i objektivna saznanja o stanju nekretnine o kojoj su govorili, načinu njezinog korištenja i korisnicima. Osim toga, iskazi svjedoka imaju uporište i u rješenju o nasljeđivanju broj O-3934/18 od 29. kolovoza 2018. iz kojeg je razvidno da je ovdje sporna čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bila dio ostavine tužiteljičinog supruga. Pored svega, valjalo je cijeniti kako se tuženik pod 1 nije protivio tužbi, a u iskazu potvrđuje navode svjedoka te dodaje kako su nakon diobe pravnih prednika parničnih stranaka članovi njegove obitelji, odnosno oca MI, živjeli u staroj obiteljskoj kući s bakom i djedom, dok je njegov stric TI (suprug tužiteljice) bio samostalni posjednik predmetnog zemljišta na kojem je izgradio kuću koju pamti od vremena ranog djetinjstva. Konačno, ovaj tuženik je kraju postupka podneskom od 27. svibnja 2025. priznao tužbeni zahtjev u cijelosti, stoga sud prema stanju u spisu smatra kako tuženici nisu nikada imali vlasnička, odnosno posjedovna ovlaštenja u odnosu na predmet spora i njihov upis u službenoj katastarskoj evidenciji nije odraz stvarne faktičke vlasti, već posljedica stanja u zemljišnim knjigama u kojima su upisani kao suvlasnici nekretnine.

15. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno kako je tužiteljičin suprug TI barem od početka 70. -ih godina prošlog stoljeća, a vjerojatno i ranije, postao samostalni posjednik predmetne nekretnine, a taj posjed bio je zakonit, jer ga je stekao diobom sklopljenom s bratom i ocem tuženika MI. Ovaj pravni posao braće MI proizveo je očekivane pravne učinke, kako među njegovim sudionicima, tako i njihovim nasljednicima i trećim osobama, jer nema dokaza da bi suprugu tužiteljice netko osporavao samostalnu faktičku vlast. Nadalje, posjed je bio istinit, jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, a u svakom slučaju sve vrijeme je bio pošten, jer TI od stjecanja posjeda do kraja života nije imao razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Kod takvog stanja stvari, jasno je kako je njegov posjed imao sva zakonom propisana obilježja, stoga je kontinuiranim posjedovanjem predmetne nekretnine nakon proteka 20 godina, odnosno do smrti 2018., stekao pravo vlasništva predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na temelju instituta dosjelosti, u skladu s citiranim odredbama iz čl. 28. ZOVO, odnosno iz čl. 159. ZVDSP. Slijedom toga, tužiteljica je ovo vlasničko ovlaštenje stekla nasljeđivanjem nakon smrti supruga, stoga predmetna tužba svakako ima valjano zakonsko uporište.

16. U skladu s iznesenim okolnostima, trebalo je prihvatiti za cijelo tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužiteljice vlasnicom realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] prema nalazu sudskog vještaka za geodeziju i s tim u vezi ovlastiti je upisati to pravo u zemljišnim knjigama, kako je odlučeno u izreci presude.

17. Odluka o parničnom trošku je izostala, jer stranke nisu zatražile naknadu.

Split, 27. lipnja 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženiku pod 1

-posebnoj skrbnici tuženika pod 2-4