REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl. br. R1-133/2021-43

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Danieli Subotić Biondić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ronald Kontešić, odvjetnik u Puli, protiv protustranke OPĆINE FAŽANE, 43. Istarske divizije 8, Fažana, OIB: 47321571460, koju zastupaju punomoćnici u Zajedničkom odvjetničkom društvu Filip Simić i Lara Tončić, odvjetnici iz Pule, radi određivanja naknade i isplate, dana 27. lipnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I Nalaže se protustranci Općini Fažana, 43. Istarske divizije 8, Fažana, OIB: 47321571460 da predlagateljici ŽS isplati naknadu za preneseno zemljište i to nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] Vodnjanska cesta, pašnjak od 150 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] u iznosu od 35.180,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 19.05.2021. godine pa do isplate, u roku od 15 dana.

II Nalaže se protustranci Općini Fažana da predlagateljici naknadi trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 1.406,23 eur u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu prijedlog predlagateljice za naknadom troška izvanparničnog postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 4. lipnja 2021. Naslovnom sudu podnijela prijedlog radi određivanja naknade za zemljište predano u vlasništvo pa u prijedlogu navodi da su ona i protustranka, pred Istarskom županijom, Upravnim odjelom za prostorno uređenje i gradnju, vodili postupak pod Klasom: 943-01/21-01/01, koji je okončan izjavom predlagateljice, da kao vlasnica nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] Vodnjanska cesta, pašnjak povr. 150 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sukladno čl. 171. stavak 1. i čl. 173. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, dalje u tekstu: ZPU), prenosi svoje vlasništvo predmetne nekretnine u korist Općine Fažana, kao i da dopušta da se na temelju ove izjave, bez svakog daljnjeg pitanja ili odobrenja, može ishoditi uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, na ime Općine Fažana. U predmetnom postupku nije postignut sporazum između stranaka u pogledu naknade za preneseno zemljište, već je predlagateljica sukladno odredbi čl. 175. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) upućena da u vezi naknade svoje pravo ostvari u izvanparničnom postupku pred nadležnim sudom. Naime odredbom čl. 175. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) je propisano, cit.: „Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku“. Stoga je predlagateljica i pokrenula predmetni izvanparnični postupak da sud odredi naknadu za predanu nekretninu protustranci i naloži istoj da plati naknadu predlagateljici. Predlagateljica smatra da je vrijednost njezine parcele na koju se već upisala Općina Fažana, barem 250 eura po m2. Osim toga, u vlasništvo protustranke je prešao i suhozid od cca 50 metara, što predlagateljica smatra da vrijedi barem 1.000,00 kuna po metru, kao što su u vlasništvo Općine Fažana prešle i određena stara stabla i to mendule, smokve i dr., pa predlagateljica i to potražuje da joj se isplati od Općine Fažana. Predlagateljica je mišljenja da joj protustranka treba isplatiti naknadu za predano zemljište u visini od barem 332.500,00 kuna. Na ročištu 29. svibnja 2025 predlagateljica je konačno uredila zahtjev na način da o protustranke potražuje iznos od ukupno 35.180,00 eur s time da se 33.200,00 eur odnosi na kako je vještak precizirao tržišnu vrijednost nekretnine, zatim 1.500,00 eur na suhozid te 480,00 eur na bilje iz nalaza mišljenja vještaka gospodarske struke, sve sa zakonskim zateznim kamatama kako je potraživano od 15.05.2021. pa do isplate.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu predlagateljice iz razloga kako slijedi. Naime, Općina Fažana da planira izmjene prostornog plana UPU naselja Fažana kojim će biti izmijenjen i pravni status (namjena) predmetne nekretnine pa stoga smatra da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za davanje izjave temeljem čl. 173. st. 1. ZPU, a time niti pretpostavke za vođenje ovog postupka. Nadalje, protustranka osporava i procjenu vrijednosti predmetne nekretnine iznesenu u prijedlogu jer smatra da je ista previsoko određena. Konačno, protustranka osporava i pravo predlagateljice na isplatu naknade za suhozid i stabla badema, smokve i dr. obzirom da Zakon o prostornom uređenju predviđa samo naknadu za predano zemljište, a osim toga navedeni suhozid i stabla predlagateljica je mogla i premjestiti prije davanja izjave o prijenosu prava vlasništva predmetne nekretnine.Slijedom navedenog, ukoliko sud nastavi s vođenjem ovog postupka, protustranka smatra da se vrijednost nekretnine može utvrditi jedino građevinskim vještačenjem.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zemljišnoknjižne izvatke (list 5 i 6), zapisnik o prijenosu zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave (list 7-9), proveden je uviđaj na licu mjesta i mjernično vještačenje po vještaku mjernične struke Tinu Verbanac (lis 29-41, list 44-48), provedeno je vještačenje po vještaku graditeljske struke Suadu Kadriću (list 51-77), zatim po vještaku gospodarske struke Tatjani Mandić Bulić (list 79-83), provedena je dopuna vještačenja po vještaku građevinske struke CS (lis 108-118), proveden je dokaz saslušanjem vještaka Suada Kadrića, izvršen je uvid u Indeks cijena, u spis Istarske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju koji prileži spisu te je izvršen uvid u svu ostalu dokumentaciju priležeću spisu.

4. Prijedlog predlagatelja radi utvrđenja naknade za zemljište predano u vlasništvo je osnovan.

5. Odredbom članka 171. st.1. ZPU-a propisano je da je vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom koji određuje oblik i veličinu građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici. Člankom 172. st.1.ZPU-a propisano je između ostalog da za preneseno zemljište iz članka 171.st.1. istog zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti, dok je stavkom 3. istog članka propisano da je tom slučaju naknadu iz stavka 1. istog članka dužna isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora. Člankom 173. st.1. ZPU-a propisano je da zemljište iz članka 171.st.1. ZPU-a vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), kao i da se o prijenosu zemljišta ne donosi upravni akt. Člankom 173. st.3. ZPU-a propisano je da pristanak odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi. Konačno prema čl. 175. st. 2. ZPU-a propisano je da ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku, a što je i predmet ovoga postupka.

6. U konkretnom slučaju je između predlagateljice i protustranke u skladu s citiranim odredbama ZPU-a u cijelosti, osim pitanja visine naknade, proveden zakonit postupak kod nadležnog upravnog tijela. Naime predlagateljica je prenijela svoje zemljište – nekretninu označenu kao k. č. [katastarska čestica], pašnjak, površine 150 m2 na protustranku sve sukladno Zaključku Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula-Pola, Klasa: UP/I-361- 03/20-01/000667, Urbroj: 2163/1-18-06/2-21-0004 od 19.01.2021. kojim je predlagateljici naloženo u postupku izdavanja građevinske dozvole za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da dostavi dokaz da je ispunila dužnost prijenosa zemljišta u vlasništvo protustranke sukladno članku 171.st.1. ZPU, a što potvrđuje Zapisnik istog tijela Klasa:

943-01/21-01/01, Urbroj. 2163/1-18/6-31-12 od 19. svibnja 2021. (list 7 do 9), dalje u tekstu: zapisnik. Nadalje je nesporno da je temeljem tog zapisnika protustranka ishodila dana 25.05.2021. pod brojem Z-8761/2021 (list 5) u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola kod Zemljišnoknjižnog odjela upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u svoju korist. Dakle povezano sa tim ispunjeni su svi uvjeti za vođenje ovog postupka, te je predmet istoga isključivo utvrditi visinu naknade koja predlagatelju pripada za preneseno zemljište. Pri tome se ističe da protivljenje protustranke vođenju ovog postupka nema nikakvo pravno utemeljenje, jer je zemljište zakonito preneseno, jer je protustranka upisana kao vlasnik predmetne nekretnine, jer je odredbom čl. 173.st.3. ZPU-a propisano da protivljenje protustranke nije od nikakvog utjecaja na izvršeni prijenos, a osim toga je jasno propisano odredbom čl. 175.st.2. ZPU-a da se naknada za preneseno zemljište određuju u ovom postupku sve obzirom predlagatelj i protustranka nisu u okviru postupka vođenog kod Republike Hrvatske, Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju pod Klasom: 943-01/21-01/01 postigle sporazum o visini naknade. Konačno niti navodi protustranke da se planira izrada Urbanističkog plana uređenja naselja Fažana kojim da će biti izmijenjen status predmetne nekretnine također nije od utjecaja na izvršeni prijenos prava vlasništva, jer je jasno u zapisniku (list 8 drugi odjeljak) temeljem pribavljenog očitovanja nadležnog upravnog tijela utvrđeno da je navedena nekretnina u vrijeme prijenosa bila u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja naselja Fažana („Službene novine Istarske županije“ br. 07/07) i to smještena u naravi u koridoru prometnice poprečnog profila. Isto tako je u četvrtom odjeljku istog zapisnika (list 8) utvrđeno temeljem očitovanja nadležnog Zavoda za prostorno planiranje Istarske županije da se predmetna nekretnina ne nalazi u dijelu koji je predmet izrade i donošenja VI. izmjena Prostornog plana uređenja Općine Fažana kao plana višeg reda.

7. U dokaznom je postupku proveden uviđaj na licu mjesta 16. veljače 2024. pa je vještak mjerničke struke opisao navedenu nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanu kao pašnjak površine 150 m2 koja u naravi predstavlja suhozid i makadam dvorište uz zgradu sagrađenu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na kojoj je odložen građevni materijal. Nadalje je isti naveo da predmetna nekretnina sa svoje južne strane graniči sa putem označenom kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na uviđaju je po protustranci predloženo uzimajući u obzir činjenicu da je predlagateljica vlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od koje je nastala predmetna nekretnina da vještak graditeljske struke napravi i varijantu procjene uzimajući u obzir njene posljedične dobiti, a sve jer je predlagateljica za k. č. [katastarska čestica] ishodila građevinsku dozvolu te sagradila zgradu. Tome prijedlogu protivila se punomoćnik protustranke jer da je zakonom točno određeno da se naknada određuje u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, a kako se predlagateljica već očitovala a na pitanje graditeljskog vještaka da li je predlagateljica mogla ishoditi građevinsku dozvolu i prije formiranja sporne čestice, predlagateljica navodi da nije sporno da nisu mogli ishoditi građevinsku dozvolu.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjerničke struke Tina Verbanac proizlazi da je na uviđaju izvršen očevid i da je identificirana predmetna k.čč 1207/45 k. o. [katastarska općina] upisana kao pašnjak površine 150 m2, te da ista u naravi predstavlja suhozid na granici sa k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i makadam put i makadam površinu na kojoj se nalazi odložen građevni materijal, te da se na parceli nalazi i stablo badema. U sklopu nalaza vještak je izradio i skicu lica mjesta predmetne nekretnine.

9. Vještak graditeljske struke Suad Kadrić u svom je nalazu i mišljenju sačinio dvije varijante na temelju zadatka da utvrdi tržišnu vrijednost predmetne nekretnine. U obje varijante vještak je kao metodu procjene primijenio poredbenu metodu. U prvoj varijanti kao proizlazi iz nalaza (list 58 spisa) vještak je primijenio dakle poredbenu metodu, te je prikupio podatke o kupoprodajnim cijenama sličnih nekretnina na predmetnom području iz baze e- Nekretnine. Isti je obrazložio da je poredbena metoda u prvom redu namijenjena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih zemljišta, te da je istom metodom utvrdio tržišnu vrijednost predmetne nekretnine komparacijom sa 4 druge nekretnine (k. č. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina]). Isti je za utvrđivanje vrijednosti koristio faktor međuvremensko izjednačavanje cijene (indeks cijena stambenih nekretnina) sa podacima korištenim od DZS i faktor kategorije zemljišta koji se utvrđuje prema spremnosti katastarske čestice za gradnju na temelju prostornih planova i na temelju tehničkih, stvarnih i gospodarskih obilježja uzimajući u obzir uvjete zaštite okoliša i ostale utjecajne čimbenike. Temeljem članka 10. Pravilnika o metodama procjene naveo je da navedena nekretnina predstavlja zemljište II kategorije. Zaključno je utvrdio u prvoj varijanti prema kakvoći zatečenoj na uviđaju vrijednost predmetne nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 150 m2 u iznosu od 28.725,00 eura. U drugoj varijanti vještak ja utvrdio vrijednost predmetne nekretnine prije provedene parcelacije iste, temeljem prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola RN-89/2019, kopije katastarskog plana, pravomoćnog rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, klasa: UP/I 932-07/19-02/1403, Urbroj: 541- 27-02/9-19-2 od 19. prosinca 2019. godine kojim je utvrđeno da se cijepa kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 1322 m2 u nove kč. br. [katastarska čestica] Vodnjanska cesta, pašnjak sa 1176 m2, kč. br. [katastarska čestica] Vodnjanska cesta, pašnjak sa 150 m2, kč. br. [katastarska čestica] Vodnjanska cesta, pašnjak sa 8 m2. Uzimajući u obzir da je prije parcelacije na snazi bio UPU FAŽANA 07/07 a kasnije donesen UPU FAŽANA 28/22 i 29/23 – pročišćeni tekst, u pogledu predmetne čestice da nije došlo do promjene načina korištenja. Matična čestica da je prije parcelacije bilo zemljište II kategorije sukladno Pravilniku o metodama procjene nekretnine čl. 10 st.(1) podstavak 2. Druga kategorija zemljišta koja obuhvaća katastarske čestice na građevinskom zemljištu za koje su doneseni svi propisani prostorni planovi ali se zbog pravnih ili stvarnih razloga ne može ishoditi građevinska dozvola prema posebnom zakonu kojim se uređuju pitanja gradnje. Istočni krak čestice da se spaja na županijsku cestu Ž5115 te da nije moguće pristupati na česticu sa županijske ceste, dok na južnoj strani k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema status nerazvrstane ceste te je bilo nužno formirati prometnicu u skladu s UPU Fažana. Općina Fažana da je objavila Odluku o nerazvrstanim cestama u okviru javnog savjetovanja dana 15.01.2024., na službenim stranicama Općine Fažana i k. č. [katastarska čestica] da se ne nalazi se na popisu nerazvrstanih cesta. Iz navedenog građevinsku česticu da je bilo potrebno formirati sukladno UPU naselja Fažana, na način da se odvoji zemljište za prometnicu i zemljište za gradnju stambene građevine. Na taj način k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je prešlo iz II kategorije u I kategoriju a predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ušla u koridor planirane prometnice prema UPU naselja Fažana, čime da su zadovoljeni prostornoplanski uvjeti, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je ispunila uvjete za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se uređuje pitanje gradnje. Na ovaj način vrijednost k. č. [katastarska čestica] da je povećana za 20%. Dalje navodi da prva kategorija zemljišta koja obuhvaća katastarske čestice na kojima su ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se uređuju pitanja gradnje. Nakon provedene parcelacije k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je postala zemljište I kategorije čija je vrijednost povećana i sada da iznosi 450.408,00 eur sa smanjenom površinom čestice koja danas iznosi 1.176 m2 a koja da je spremna za izdavanje građevinske dozvole. Dalje navodi da su ukupni posljedični dobitci predlagateljice za razliku vrijednosti zemljišta I i II kategorije: 450.408,00 – 405.060,80 = 45.347,20 eur vrijednost zemljišta za prometnicu: 28.725,00 eura , odnos o ukupno:

74.072,20 eur. Nadalje je vještak procijenio i suhozid navodeći da ukupna dužina južne granice k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] iznosi 32,71 m1, kao i da ukupna dužina suhozida iznosi 32,71 – 4,00 – 4,00 = 24,71 m1. Na početku i na kraju suhozida da je isti otvoren, odnosno uklonjen u dužinama oko 4,00 m na početku i na kraju zida za potrebe gradilišta. Izmjerom na licu mjesta prosječna širini zida da iznosi oko 100 cm a prosječna visina zida da iznosi oko 80 cm. Stanje zatečenog zida da je dotrajalo, na mjestima da je oronulo, s valovitim i oronulim kruništem zida bez tragova održavanja od izgradnje zida. Uvidom u DOF-1968 da je vidljiv predmetni suhozid. Daljnjim uvidom u Hrvatsku osnovnu kartu nastalu 1954. god također da su vidljivi geodetski simboli koji ukazuju na postojanje suhozida. Procijenjena starost zida da iznosi više 70 godina. Nako toga vještak je utvrdio vrijednost suhozida uzimajući u obzir cijenu 1m3 zida od 126,08 eura/m2, umanjenje s obzirom na stanje i vremensku dotrajalost od k=0,40 te zaključno uzimajući sve potrebne parametre: 24,71m1 x 1,00m1 x 0,80m1 = 19,77 m3 x 126,08eur/m3 x 0,60 = 1.495,56 eur utvdio vrijednost suhozida u iznosu od 1.500,00 eur

9.1. Nadalje je vještak u pisanoj dopuni temeljem primjedbi protustranke iz podneska od 29. srpnja 2024. prema cijenama poljoprivrednog zemljišta utvrdio tržišnu vrijednost predmetne nekretnine kao zemljišta IV kategorije k. č. br. [katastarska čestica], VODNJANSKA CESTA, pašnjak, površine 150 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u iznosu od 2.225,00 eura, odnosno ukupno usvojivši vrijednost od 2.230,00 eura.

10. U svom iskazu na ročištu 29. svibnja 2025. (list 139 i 140) vještak Suad Kadrić navodi da u cijelosti ustraje kod pisanog nalaza i pisane dopune nalaza i mišljenja koji su sačinjeni prema nalogu suda i prijedlogu predlagateljice i protustranke. Što se tiče podneska predlagateljice od 26.08.2024. u kojem se traži pojašnjenje pisanog nalaza vještak navodi da je glavni prigovor predlagateljice bio koeficijent II. kategorije zemljišta kojeg je odredio u svom nalazu i mišljenju a to da je K-1,05. Navodi da je zemljište predlagateljice prije parcelacije imalo površinu od 1322m2, to da je zemljište II. kategorije s koeficijentom K-0,80 čija jedinična vrijednost da iznosi 306,40 eura i što da daje ukupan iznos od 405.060,80 eura. Nakon izdvajanja k. č. [katastarska čestica] i predaje jedinici lokalne samouprave obzirom se radi o zemljištu namijenjenom za prometnicu koeficijent II kategorije da je određen K-1,050 iz razloga jer to zemljište da ima malu površinu i nepovoljan objekt (usko i izduženo). Vrijednost zemljišta predlagateljice prije parcelacije da bio iznosilo 405.060,80 eur dok da izdvajanjem k. č. [katastarska čestica] za prometnicu ostatak zemljišta ostaje zemljište I. kategorije i njegova vrijednost da iznosi 450.408,00 eura i zemljište koje se izdvaja da iznosi 28.725,00 eura, što ukupno da daje iznos od 479.133,00 eura gdje posljedični dobitak vidljiv u iznosu od 74.072,20 eur. Iz navedenog razloga predmetno zemljište k. č. [katastarska čestica] da je zemljište II. kategorije čija jedinična vrijednost da iznosi 191.050,00 eur po 1m2 od vrijednosti zemljišta I. kategorije, sve da je vidljivo na strani 15 nalaza i mišljenja. Nalaz i mišljenje da je sačinjen sa Indeksom cijena 3/23 a današnji zadnji da je 4/24. Dakle danas da povećanje cijene iznosi 16% uzevši u obzir navedene kvartale te da je utvrđen iznos od 28.725,00 eur uvećan za 16% i da daje iznos od 33.321,00 eur odnosno zaokruženo iznos od 33.200,00 eura. U sudski spis vještak je priložio zadnji Indeks cijena i napomenuo da se gleda područje Jadran. Odgovarajući na upit protustranke vještak navodi da je dopuna nalaza i mišljenja rađena 26.09.2024. gdje je primijenjen prvi kvartal 2024. u odnosu na današnji četvrti kvartal 2024. gdje da je došlo do povećanja od 7,% što da rezultira ukupnom današnjem vrijednošću od 2.424,00 eura, odnosno da usvaja vrijednost od 2.420,00 eura. Na daljnji upit na koji način bi primjenom čl. 50. Zakona o procjeni nekretnina utvrdio vrijednost nekretnina u postupku izvlaštenja vještak je ukazao na st. 4. čl. 50. toga Zakona gdje se izričito navodi da u tom slučaju vrijednost ne može biti manja od vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, dakle vještakovo tumačenje je da ne mora biti vrijednost jer ne piše da to mora biti poljoprivredno zemljište no da tu odluku o tumačenju prepušta sudu. Na daljnji upit koliko bi ta vrijednost iznosila ako bi se odbijali posljednični dobici vještak navodi da u tom slučaju ne bi bilo vrijednosti ali smatra i dalje da taj dio predmetne nekretnine ima određenu vrijednost i ona da je određena. Na upit predlagateljice da li je od vremena sačinjavanja pisanog nalaza do danas povećana vrijednost nekretnina navodi da je. Na upit protustranke koliko bi ta vrijednost iznosila ako bi se odbijali posljedični dobici vještak navodi da u tom slučaju ne bi bilo vrijednosti ali smatra i dalje da taj dio predmetne nekretnine ima određenu vrijednost i ona da je određena.

11. U svom nalazu i mišljenju vještak gospodarske struke Tatjana Mandić Bulić (list 79-81) na osnovu očevida na terenu i zatečenog stanja na dan procjene te priloženih fotografija iznosi mišljenje da vlasniku pripada iznos od 480,00 € na ime štete na stablima badema, smokvi te grma oleandra na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na osnovu procjene materijalne i nematerijalne vrijednosti predmetnog raslinja.

12. Sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja vještaka mjernične, graditeljske i gospodarske struke kao stručne i objektivne. Konkretno vezano za nalaz vještaka graditeljske struke Suada Kadrića valja prihvatiti u pogledu vrijednosti zemljišta k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] varijantu 1. iz nalaza i mišljenja (list 67), odnosno korigiranu kroz usmenu dopunu vještaka na ročištu održanom 29. svibnja 2025. s obzirom na novi indeks cijena odnosno porast od 7% od izrade nalaza pa do održavanja ročišta. Dakle vještak je u pogledu zemljišta i to po zatečenom stanju nekretnine na dan uviđaja, a po provedenoj parcelaciji temeljne nekretnine od koje je predmetna nastala (za preostalu je ishodovana građevinska dozvola i izgrađen objekt) s obzirom na uporabno svojstvo i obilježja predmetne nekretnine istu pravilno stvrstao u zemljište druge kategorije i to kao građevinsko zemljište (što ono po svojoj prostorno planskoj namjeni je) uzimajući u obzir sve posljedične gubitke i dobitke ukupno ga procijenivši u iznosu od 33.200,00 eura sve kako je vještak u prvom nalazu i svom usmenom iskazu obrazložio u ovom postupku. Stajalište je suda da je vještak ispravnim pravnim pristupom primijenio odredbu čl.50.st.4. Zakona o procijeni vrijednosti nekretnina, a vezano za primjedbe protustranke da bi zemljište trebao cijeniti kao poljoprivredno zemljište. Konkretno navedenom odredbom je propisano da iznos naknade ne može biti niži od vrijednosti poljoprivrednog zemljišta što je dakle zakonom propisan minimum ovisno o svemu ostalom. Prema motrištu suda je sadržaj i izreka navedene odredbe jasna dakle da ne može vrijednost biti niža od minimuma, a što ne isključuje da može biti viša kako je jasno utvrđeno utemeljeno i obrazloženo u nalazu vještaka i konačno sve kraj činjenice da je navedeno zemljište i dalje građevinsko zemljište i nije prostorno planskim izmjenama postalo poljoprivredno.

12.1.Sud je nadalje prihvatio i nalaz vještaka u pogledu vrijednosti suhozida koji se nalazi na navedenoj nekretnini u iznosu od 1.500,00 eura na što stranke nisu imale primjedbi. Konačno sud je prihvatio i vrijednost stabla badem, smokve i grma po procjeni vještakinje gospodarske struke Tatjana Mandić Bulić u iznosu od 480,00 eura na koji nalaz stranke također nisu imale primjedbi. Dakle zaključno sud je prihvatio ukupnu naknadu za predmetnu nekretninu koja je prenesena u vlasništvo protustranke u iznosu od 35.180,00 eura od čega vrijednost zemljišta iznosi 33.200,00 eura, vrijednost suhozida 1.500,00 eura i vrijednost biljnog nasada 480,00 eura pa je valjalo naložiti protustranci da predlagateljici isplati iznos od ukupno 35.180,00 eur sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. svibnja 2021. pa do isplate sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima a povezano sa zaključkom Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije od 19. svibnja 2021. (list 7-9 spisa).

13.Zbog svega navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku u vezi sa čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Odlučujući o zatraženim troškovima postupka sud je uzeo u obzir sve okolnosti pa tako i činjenicu da protustranka tijekom čitavog postupka osporava i osnovanost samog zahtjeva kao i visinu a predlagateljica je u konačnici uspjela sa uređenim zahtjevom. Stoga je predlagateljici priznat trošak zastupanom po odvjetniku za sastav prijedloga 500 bodova (Tbr.8/1), za sastav podneska od 12.10.2021. 50 bodova (Tbr.8/3), za zastupanje na ročištu 27.01.2022. 250 bodova (Tbr.9/2), za zastupanje na uviđaju 16.02.2024. 500 bodova (Tbr.9/1), za sastav podneska od 26.08.2024. 500 bodova (Tbr.8/1), za sastav podneska od 07.02.2025. 50 bodova (Tbr.8/3), i zastupanje na ročištu 29.05.2025. 500 bodova (Tbr.9/1) što sve uvećano za PDV iznosi 5.875,00 eur. Predlagateljici je nadalje priznat trošak provedenih vještačenja u iznosu od 1.406,23 eur. Predlagateljica je odbijena u preostalom dijelu potraživanja koji nije novčano određen sukladno odredbi čl. 164. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku prema kojoj odredbi sud odlučuje o naknadi troškove na određen zahtjev stranke bez raspravljanja a zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju troškovima o kojem sud treba odlučiti. Obzirom zahtjev predlagateljice nije postavljen u određenom iznosu valjalo je u tom dijelu odbiti zahtjev za naknadu neodređenog postavljenog troška.

U Pul, 27. lipnja 2025. godine.

S u d a c

Daniela Subotić Biondić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Odluku o žalbi donosi nadležni županijski sud.

Dna:

1. predlagateljici po pun.

2. protustranci po pun.