REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1072/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja De Conte d.o.o., Labin, Pulska 2, OIB: 57162528400, zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Jukiću, odvjetniku u Osijeku, Europske avenije 3, protiv tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, OIB: 37836302645, zastupanog po službenoj osobi GNB, dipl. iur., radi utvrđivanja posebnih uvjeta, 27. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, KLASA: UP/II-612-08/24-02/0010, URBROJ: 532-02-03-

02/1-24-3 od 10. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenjem Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli, KLASA: UP/I-612-08/23-04/2649, URBROJ: 532-05-02- 10/05-23-1 od 4. prosinca 2023. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra za građenje građevina stambene namjene – višestambene građevine, nizovi N1, N2 i N3, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema Idejnom arhitektonskom i urbanističkom rješenju tvrtke AAI – Istra d.o.o. br. projekta 6/2023 iz listopada 2023.

2. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika te u tužbi, u bitnom, izlaže kao i u žalbi. Navodi da se za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz registra kulturnih dobara ne može utvrditi nalaze li se unutar Zaštićenog kulturnog dobra - Kulturno- povijesna cjelina Žminj, granice nisu opisane niti su izvršene zemljišnoknjižne zabilježbe – čl. 34. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama. Nastavno na prethodno, navodi da iz prvostupanjskog rješenja proizlazi da se na predmetne nekretnine odnosi odredba iz čl. 179. Prostornog plana uređenja Općine Žminj (Službeni glasnik Općine Žminj br. 2/06, 1/16, 1/17; dalje: PPU), međutim prema tom prostornom planu i prema kartografskom Prikazu 3.1. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja", razvidno je da predmetne čestice nisu unutar Povijesne graditeljske cjeline - polu urbanog naselja Žminj, tako da se, odredbe čl. 179. PPU-a ne odnose na predmetne čestice jer nisu u toj cjelini, jer prema cit. Kartografskom prikazu. nema naznačene ,, zone B" niti je u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji je dostupan na internetu, vidljivo koje su granice (zona A i B) ove zaštićene povijesne jezgre. Zaključno, tužitelj navodi da je postupanje državnih službenika nezakonito jer je izostala u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl. 6. tč 14.), konzervatorska podloga kao stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata.

3. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na razloge iz osporenog rješenja i predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev. Navodi da je u tijeku postupka nedvojbeno utvrđeno da je zahtjev za utvrđivanjem posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra za građenje građevina stambene namjene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u suprotnosti sa sustavom mjera zaštite kulturnog dobra za zonu "B” Kulturno povijesne cjeline Žminj. Ističe da se predmetne katastarske čestice nalaze unutar granica zone B zaštićene kulturno - povijesne cjeline Žminj, koja je u vrijeme predavanja žalbe bila zaštićena rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci, Broj:

VJ-612/1-73, od 3. listopada 1973. godine, dok je od 13. ožujka 2024. godine zaštićena prema rješenju Ministarstva kulture i medija, KLASA: UP/I-612-08/24-06/0016, URBROJ: 532-06-02-02-02/1-24-1 te je upisana u Registar kulturnih dobara RH, na Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-7804. Pojašnjava da Zona B obuhvaća dijelove naselja na kojima su pronađeni i samo dijelom istraženi arheološki lokaliteti (prvenstveno starohrvatsko groblje na redove iz 9. i 10. stoljeća), te da su stoga u ovoj zoni sve intervencije u prostoru uvjetovane prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima. Zbog svojih povijesnih osobitosti, povijesno — umjetničkih spomenika i ambijentalno očuvanog naselja, potrebno je s osobitom pažnjom pristupiti projektiranju bilo kakve gradnje na padinama koje okružuju Žminj, pa je stoga opravdano prvostupanjsko tijelo pozvalo investitora – Zaključkom, KLASA: 612-08/23-23/1281, URBROJ: 532-05-02-10/5-23-2 od 20 travnja, da dostavi konzervatorsku studiju, prije pristupanja izradi idejnog rješenja te prije ishođenja posebnih uvjeta. Pravilnost takvog postupanja potvrđuje stručno mišljenje dr. sc. GN izrađeno u tijeku drugostupanjskog postupka na temelju uvida u dostavljenu dokumentaciju i terenskog očevida provedenog 2. travnja 2024.

Vezano uz navod tužitelja da nije bio u mogućnosti utvrditi da li se predmetne katastarske čestice nalaze unutar obuhvata zaštićene kulturno povijesne cjeline Žminj, tuženik navodi da se navedeno može utvrditi uvidom u Registar kulturnih dobara koji je javna knjiga i u kojeg pravo uvida imaju sve osobe u uredovno vrijeme sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Vezano uz navod tužitelja da za predmetne katastarske čestice nema zabilježbe u zemljišnim knjigama da su kulturno dobro, tuženik se poziva na presudu Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1945/2023-4 od 5. lipnja 2024. kojom je utvrđeno da se svojstvo kulturnog dobra utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture i medija, a ne upisom u zemljišnu knjigu. Naglašava da se zabilježbom svojstva kulturnog dobra u zemljišnoj knjizi čine se vidljivim okolnosti vezane uz prava i obveze vlasnika kulturnog dobra, a koje pravno shvaćanje je izraženo i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-2895/22-2 od 5. listopada 2022. Činjenica da je u zemljišnoj knjizi izostao upis kulturnog dobra, a koji upis je deklaratornog a ne konstitutivnog karaktera, se može u svako doba ispraviti, na način da se isto dostavi nadležnom zemljišnoknjižnom sudu radi odgovarajućeg upisa zabilježbe u skladu s odredbom čl. 12. st. 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Također, presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1359/2022-7 od 11. svibnja 2023., utvrđeno je da činjenicu da je u zemljišnim knjigama izostao upis kulturnog dobra, zakon nije sankcionirao posljedicom izostanka zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

4. U ovom sporu provedena je rasprava čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

Tužitelj je zatražio odgodu ročišta zakazanog za dan 12. lipnja 2025. navodeći kao razlog da je s tuženikom dogovorio da se u svrhu ishođenja posebnih uvjeta za izgradnju napravi dodatak idejnom rješenju i sačini konzervatorski elaborat u skladu s idejnim rješenjem.

Sud je odbio prijedlog tužitelja za odgodu ročišta ocijenivši da razlozi zbog kojih se odgoda traži nisu opravdani.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

6. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj ostalih činjenica koje su u sporu utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Iz stanja spisa proizlazi kako slijedi.

Tužitelja je dana 22. ožujka 2023. podnio zahtjev Konzervatorskom odjelu u Puli za izdavanje posebnih uvjeta za izgradnju na lokaciji „Kalvarija" u Žminju, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nastavno na navedeni zahtjev, Konzervatorski odjel u Puli izdao je Zaključak, KLASA: 612-08/23-23/1281, URBROJ: 532-05-02-10/5-23-2 od 20. travnja 2023. godine, kojim se određuje tužitelju da u roku od 120 dana dostavi Konzervatorski elaborat za potrebe utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra za izgradnju stambenih zagrada na navedenoj lokaciji. Tužitelj nije postupio po nalogu iz Zaključka već je prvostupanjskom tijelu podnio zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra za građenje građevina stambene namjene — višestambene građevine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz koji je priloženo idejno rješenje tvrtke AAl-lstra d.o.o., gl. projektant mr. sc. ZN, broj projekta 06/2023, iz listopada 2023.

8. Prema čl. 61. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18, 117/21, 114/22; dalje: Zakon) propisano je da za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra za koje se prema posebnom propisu izdaje građevinska dozvola nadležno tijelo na zahtjev upravnog tijela, odnosno tijela državne uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole u svrhu izrade glavnog projekta, a prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnog dobra (st. 1. ). Zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra iz st. 1. odbit će se rješenjem ako su predložene radnje suprotne utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnog dobra ili svrsi zaštite kulturnog dobra propisanoj ovim Zakonom ili je odbijeno izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata iz čl. 61.a st. 1. ovoga Zakona (st. 2.).

9. Čl. 61.a st. 1. Zakona propisano je da je nadležno tijelo ovlašteno radi utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra iz čl. 60. st. 1. i čl. 61. st. 1. ovoga Zakona zatražiti izradu konzervatorskog elaborata za složenije zahvate na kulturnom dobru za koje je potrebno provesti prethodno istraživanje i/ili procjenu utjecaja na kulturno dobro. U st. 4. istog članka propisano je da ako je konzervatorski elaborat iz st. 1. suprotan utvrđenim mjerama zaštite i očuvanja kulturnog dobra ili svrsi zaštite kulturnog dobra propisanoj ovim Zakonom, zahtjev za izdavanje potvrde konzervatorskog elaborata odbija se rješenjem.

10. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu ocjena je ovog Suda da prigovorima iznijetim u tužbi nije dovedena u sumnju zakonitost akata koji se pobijaju u ovome upravnom sporu. Pritom valja istaknuti da se radi o istovjetnim navodima koje je tužitelj isticao i u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, a na koje (prigovore) se tuženik opširno očitovao u obrazloženju svoje odluke te dodatno i u odgovoru na tužbu. Sud u cijelosti prihvaća tako iznijetu argumentaciju tuženika budući da su u istoj sadržani činjenično i pravno utemeljeni razlozi zbog kojih su prigovori tužitelja ocijenjeni neosnovanim.

11. Naime, kako je u konkretnom slučaju nedvojbeno riječ o gradnji na zaštićenom području, obzirom se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze unutar Zone B kulturno povijesne cjeline naselja Žminj, to je, sukladno ranije citiranoj odredbi čl. 61.a st. 1. Zakona, za utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra bilo potrebno izraditi konzervatorski elaborat, a na što je tužitelj pozvan Zaključkom od 20. travnja 2023. Budući da tužitelj u ostavljenom roku od 120 dana nije postupio po nalogu iz predmetnog Zaključka, to je zakonito prvostupanjskim rješenjem odbijen zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta, a što je tuženik pravilno potvrdio odbivši žalbu tužitelja. Pripadnost predmetnih čestica zoni zaštite jasno proizlazi iza grafičkog dijela PPU Žminj kao i izvršenog uvida u internet stranicu geopotral.kulurnadobra.hr, pa stoga neosnovano tužitelj tvrdi da predmetne čestice nisu dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline

12. Slijedom svega navedenog, utvrđuje se da pobijanim aktima nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je stoga, na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

13. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 27. lipnja 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Jukiću, odvjetniku u Osijeku, Europske avenije 3

- tuženiku Povjerenstvu za žalbe pri Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2