1              Poslovni broj: I Kž-225/2022-11

Poslovni broj: I Kž-225/2022-11

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Snježane Hrupek-Šabijan, predsjednice vijeća te dr.sc. Lane Petö Kujundžić i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog O. K., zbog kaznenih djela, iz članka 110. i drugog, Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika O. K. podnesenima protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj K-31/2015. od 21. veljače 2022. u sjednici održanoj 6. travnja 2023. u prisutnosti u javnom dijelu sjednice vijeća branitelja I. K., u zamjeni za braniteljicu Lj. P., odvjetnicu u Z. i 31. kolovoza 2023.

 

 

p r e s u d i o   i   r i j e š i o  j e

 

 

I Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda u oslobađajućem dijelu i u tom dijelu predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II Djelomično se prihvaća žalba optuženog O. K. preinačuje se pobijana presuda u odluci o kazni na način da se optuženik O. K. za kazneno djelo iz članka 215. stavak 1. KZ/11., na temelju članka 215. stavak 1. KZ/11., osuđuje na kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, a na temelju članka 57. stavaka 1. i 2. KZ/11. izriče se djelomična uvjetna osuda, s time da se neuvjetovani dio kazne u trajanju 1 (jedne) godine ima izvršiti, u koju mu se na temelju članka 54. KZ/11 uračunava vrijeme lišenja slobode u vezi s kaznenim djelom od 4-5.listopada i 20-21. listopada 2009., a uvjetovani dio kazne u trajanju 1 (jedne) godine neće se izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

 

III U ostalom dijelu odbija se žalba optuženog O. K. kao neosnovana te se u ostalom pobijanom, a neukinutom i nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom pod točkom I. optuženi O. K. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv opće sigurnosti, dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. stavak 1. KZ/11. činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci prvostupanjske presude te je na temelju istog propisa osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) godine.

 

1.1. Na temelju članka 158. stavak 2. ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), oštećenici žrtve E. S., A. H., A. N., M. Š. i A. Š. se upućuju s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom u parnicu.

 

1.2. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. do 6. ZKP/08. obvezuje se optuženik na podmirenje troškova kaznenog postupka u sveukupnom iznosu od 119.980,00 kuna.

 

1.3. Nasuprot tome, pod točkom II. izreke pobijane presude, na temelju članka 453. točka 1. ZKP/08. optuženi O. K. oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo ubojstvo u pokušaju iz članka 110. u vezi članka 34. KZ/11. činjenično i pravno pobliže opisano u tom dijelu izreke, a na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. troškovi postupka u odnosu na taj dio postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

 

2. Protiv te presude žalbe su podnijeli državni odvjetnik i optuženik po braniteljima Lj. P., odvjetnici u Z. i odvjetnicima zajedničkog odvjetničkog ureda I. S. i M. S. iz S.

 

3. Državni odvjetnik pobija oslobađajući dio prvostupanjske presude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i primjene kaznenog zakona s prijedlogom da se: "preinači taj dio presude i okrivljeniku izrekne osuđujuća presuda ili ukine presuda u oslobađajućem dijelu i vrati predmet na ponovno odlučivanje".

 

4. Optuženik se žali na osuđujući dio presude po braniteljima Lj. P., I. S. i M. S. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni i troškovima postupka s prijedlogom da se presuda preinači i optuženik oslobodi od optužbe, odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

4.1. Optuženik u odgovoru na žalbu po braniteljici Lj. P., odvjetnici u Z., smatra da žalba državnog odvjetnika nije osnovana pa predlaže da se potvrdi presuda Županijskog suda u Splitu u oslobađajućem dijelu pod točkom II.

 

5. Spis je na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

6. Na javnu sjednicu vijeća, određenu sukladno zahtjevu iz žalbe optuženika, pristupila je zamjenica glavne državne odvjetnice B. S., zamjena za braniteljicu optuženika I. K., odvjetnik u Z., dok nije pristupio optuženik koji je uredno izviješten pa je sjednica vijeća održana na temelju članka 475. stavak 3. ZKP/08.

 

7. Državni odvjetnik se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. navodeći da sud obrazlaže da postupanje optuženika ne predstavlja kazneno djelo pokušaja ubojstva već predstavlja kazneno djelo dovođenja u opasnosti života i imovine opće opasnim sredstvom jer nije postupao s namjerom usmrćenja, odnosno lišenja života točno određene osobe nego s namjerom ugrožavanja života i tijela više osoba koje se u toj skupini nalaze pa stoga smatra da nije mogao optuženika osloboditi od optužbe na temelju članka 453. točka 1. ZKP/08., jer je ustvari prvostupanjski sud smatrao da nije dokazano da postoji namjera kao stupanj krivnje kod kaznenog djela pokušaja ubojstva te da je time obrazloženje presude u oslobađajućem dijelu kontradiktorno u odnosu na izreku kojom je oslobođen od optužbe.

 

8. Žalba državnog odvjetnika je osnovana dok je žalba optuženog O. K. djelomično osnovana.

 

U odnosu na oslobađajući dio pobijane presude

 

8.1. Visoki kazneni sud RH je utvrdio da je počinjena bitna povreda kaznenog postupka, na koju upire državni odvjetnik, iz razloga što je prvostupanjski sud optuženika oslobodio od optužbe za kazneno djelo pokušaja ubojstva na temelju članka 453. točka 1. ZKP/08., a naveo je da nije dokazano da postoji namjera kao stupanj krivnje kod tog kaznenog djela te je time obrazloženje presude u oslobađajućem dijelu kontradiktorno u odnosu na izreku.

 

8.2. Time je optuženik oslobođen od optužbe po dvije osnove, da djelo za koje se optužuje nije kazneno djelo i da nije dokazano da je optuženik počinio djelo za koje se optužuje što presudu u oslobađajućem dijelu čini nejasnom, nerazumljivom i proturječna je izreka oslobađajućeg dijela presude s obrazloženjem.

 

8.3. Oslobađajuća presuda se prema izreci temelji na odredbi članka 453. točka 1. ZKP/08., dakle na zaključku suda da djelo za koje se optuženik tereti u odnosu na opis cjelokupne kriminalne aktivnosti po zakonu nije kazneno djelo smatrajući da je optuženik počinio općeopasnu radnju prema većem broju osoba čime je izazvao opću opasnost za život i tijelo više ljudi, a ne samo jedne individualno određene osobe pa se stoga radi samo i isključivo o kaznenom djelu protiv opće sigurnosti iz članaka 215. stavak 1. KZ/11 jer " optuženik pucajući u poveću skupinu ljudi nije postupao s namjerom usmrćenja odnosno lišenja života točno određene osobe nego s namjerom ugrožavanja života i tijela više osoba". Navedeni stav prvostupanjskog suda nije osnovan jer činjenični opis pokušaja ubojstva sadrži sve bitne sastojnice kaznenog djela pokušaja ubojstva i nije potrebno individualno odrediti konkretnu osobu iz skupine navijača prema kojoj je optuženik pucao. Međutim, ukoliko je prvostupanjski sud smatrao da pritom optuženik nije postupao s namjerom da liši života neku osobu, radi se o tome da optužba za to kazneno djelo nije dokazana pa je sud treba optuženika osloboditi na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08.

 

8.4. Kako je iz navedenih razloga prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., ukida se oslobađajući dio pobijane presude.

 

9. Na ponovnom suđenju u odnosu na ukinuti dio presude za kazneno djelo pokušaja ubojstva prvostupanjski sud će biti dužan voditi računa o naprijed izloženom te će donijeti novu na zakonu osnovanu odluku koju je dužan i valjano obrazložiti.

 

U odnosu na osuđujući dio pobijane presude

 

10. Ističući bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. optuženik navodi da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a u odnosu na one koje su navedeni postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika te je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno ustavom i konvencijom.

 

10.1. Međutim, navedene postupovne povrede optuženik ne konkretizira već paušalno navodi svjedoke: D. V., B. B., I. K. K. Š., V. Ć., M. J. i M. B. smatrajući da sud nije mogao u zapisniku konstatirati da svjedoci iskazuju suglasno ranije danim iskazima. Optuženik nije u pravu da sud nije mogao konstatirati kako svjedoci iskazuju, jer na temelju članka 411. ZKP/08. iskazi optuženika, svjedoka i vještaka unose se u zapisnik tako da se prikaže njihov bitni sadržaj. Ako je optuženik ranije ispitan, u zapisnik se unose odstupanja ili dopune takvog njegovog ranijeg iskaza. Ako je svjedok ili vještak ranije ispitan pred sudom ili državnim odvjetnikom u smislu članka 234. i 235. ZKP/08., u zapisnik se unose samo odstupanja ili dopune takvog njegovog ranijeg iskaza i vještačenja. Žalitelj neosnovano smatra da je time suprotno odredbi članka 450. ZKP/08. sud temeljio presudu na činjenicama i dokazima koji nisu izvedeni na raspravi, iako u stvari spori da je sud konstatirao da svjedoci iskazuju suglasno kao ranije, a nije ubilježen njihov cijeli iskaz, jer je prvostupanjski sud na raspravi proveo ispitivanje svjedoka, koji su u nazočnosti branitelja iskazivali i na tim raspravama nije bilo primjedbi na zapisnik. Time nije ostvarena bitna povreda kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08., a niti je ostvarena bitna povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., jer su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama u točkama 63. do 78. prvostupanjske pobijane presude. Međutim osporavanje iskaza navedenih svjedoka je u stvari drugačije interpretiranje značenja njihovog iskazivanja i isticanja dijelova iskaza svjedoka koji potvrđuju obranu optuženika "ispaljivanje hitaca upozorenja pucanjem u zrak" što je ustvari pobijanje presude zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

10.2. U odnosu na osuđujući dio pobijane presude nije ostvarena niti koja od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavak 1.točka 1. ZKP/08.

 

11. Nije osnovana žalba optuženika podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je činjenično stanje ispravno utvrđeno po prvostupanjskom sudu. Naime, ispravno je prvostupanjski sud utvrdio da je optuženik oduzeo D. V. službeni pištolj marke Glock te pucao u pravcu grupe navijača FK S. pristajući ugroziti život i zdravlje osoba, koje su se nalazile u tom prostoru, ali nije utvrđeno da bi ikoga pogodio. Naime, prvostupanjski sud je suprotno stavu žalitelja optuženika, ispravno ocijenio iskaz D. V. kao vjerodostojan, osim što je logičan i uvjerljiv potvrđen je iskazima svjedoka I. K. i B. B. Također i svjedoci B. R. i R. Č. iskazuju da su vidjeli kako je optuženik uzeo pištolj jednom policijskom službeniku. Prvostupanjski sud je cijenio i iskaze svjedoka koji su umanjivali kaznenu odgovornost optuženika smatrajući da se radi o građanima Š. B., koji su se solidarizirali s optuženikom i naveli da je isti "pucao isključivo u zrak", a što je suprotno osporavanju žalbe da se sud nije osvrnuo na iskaze svjedoka koji su potvrdili obranu optuženika. Iako je u obrani optuženika naveo da je ispalio 3. ili 4. metka, svjedok, policijski službenik D. V., je naveo da mu je optuženik vratio pištolj iz kojeg je ispalio sve metke, a koji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim, pa nije ostalo sporno koliko je metaka optuženik ispalio.

 

12. S obzirom na sve navedeno nije osnovana žalba optuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

 

13. Međutim, u pravu je optuženik kada ističe žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona, jer da mu nije u kaznu uračunato vrijeme oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom pa je ovaj drugostupanjski sud uz preinačenje odluke o kazni i uračunao u neuvjetovani dio kazne na temelju članka 54. KZ/11. vrijeme lišenja slobode. Ujedno je Visoki kazneni sud RH ispitao prvostupanjsku presudu u tom dijelu, na temelju članka 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08. i nije utvrdio da bi na štetu optuženika, osim navedene povrede, bio povrijeđen kazneni zakon.

 

14. U odnosu na odluku o kazni ovaj drugostupanjski sud prihvaća sve olakotne okolnosti navedene po prvostupanjskom sudu o kojima ovisi odabir vrste i visine kazne. Naime, optuženiku je kao olakotno ocijenjeno da se zatekao kao ratni veteran u specifičnoj situaciji u kojoj zbog agresivnog ponašanja gostujućih navijača u Š. B. se solidarizirao s građanima Š. B., da je neosuđivan, dok nije naglašen protek vremena od počinjenja kaznenog djela. Navedene otegotne okolnosti ustvari to nisu, a koje su naveden po prvostupanjskom sudu, a to su: društvena osuda ovakvih kaznenih djela, porast broja nasilnih kaznenih djela posebice prilikom sportskih utakmica, zainteresiranost oštećenika, koji to u ovom postupku niti nisu. Naime, u pravu je optuženik da se ne radi o nasilju na sportskom događaju, već na ulicama Š. B. gdje optuženik nije navijač skupine.

 

14.1. Imajući u vidu sve navedene okolnosti te činjenicu da je od kaznenog djela proteklo skoro 14 godina, a optuženik je presuđen za kazneno djelo za koje je zapriječena kazna od 6 mjeseci do 5 godina pa je za ostvarenje svrhe kažnjavanja trebalo preinačiti kaznu i optuženika osuditi na kaznu zatvora od 2 (dvije) godine. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da može počinitelju, temeljem članka 57. KZ/11 izreći djelomičnu uvjetnu osudu, jer je ovom preinačenom odlukom optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju većem od jedne, a manjem od tri godine. Preinačenom odlukom o kazni izrečena je uvjetna osuda za samo dio kazne, jer je ovaj sud ocijenio da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela. Kako neuvjetovani dio kazne zatvora mora iznositi najmanje šest mjeseci, a najviše jednu polovinu izrečene kazne isti je određen da iznosi 1 (jednu) godinu. Uvjetovani dio kazne u trajanju 1 (jedne) godine neće se izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

 

15. Nije u pravu optuženik da je "odluka o troškovima postupka neutemeljena" jer je isto obrazloženo u točkama 88. i 91. prvostupanjske pobijane presude. Prvostupanjski sud je naveo da troškovi koji se odnosi na oslobađajuću presudu padaju na teret državnog proračuna.

 

16. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju članka 482., 483. stavak 1. i 486. stavak 1. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 31. kolovoza 2023.