REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ulica Ivana Gundulića 27

P-1895/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Željku Boriću, u pravnoj stvari tužitelja DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Rajčiću, odvjetniku u Splitu protiv tuženika LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tihomiru Luetiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, nakon zaključene glavne rasprave 7. svibnja 2025. godine u prisustvu tužitelja osobno, sa punomoćnikom Antom Rajčićem, odvjetnikom u Splitu te tuženika osobno, sa punomoćnikom Tihomirom Luetićem, odvjetnikom u Splitu, dana 27. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "I. Utvrđuje se da je tužitelj DZ, SLAVKO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo suvlasničkog dijela od 1/2 idealnih dijelova cjeline sada upisanog na ime tuženika na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik LZ dužan trpjeti, pa se ovlašćuje tužitelj DZ temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, izvršiti upis navedenog suvlasničkog dijela na svoje ime za cijelo uz istovremeni izbris toga prava sa imena tuženika LZ u navedenom idealnom dijelu. II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, samo ako se opre tužbenom zahtjevu".

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tuženiku iznos od 1.812,50 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu (listovi 1-4 spisa) protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini.

1.1. Ugovorom o kupoprodaji nekretnine sklopljenim u Splitu dana 4. srpnja 2003. godine i ovjerenog u potpisu po Borici Kovačević, javnom bilježniku sa sjedištem u [adresa] dana 04.08.2003. godine pod brojem OV-3829/2003, tužitelj DZ kao kupac zajedno sa MZ, također kao kupcem, kupili su od JZ, kao prodavateljice svaki za po 1/2 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 654 m2, u naravi pašnjak, i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 251 m2, u naravi put.

1.2. Sporazumom sklopljenim u Splitu dana 22. siječnja 2007. godine tužitelj DZ i MZ izvršili su izvansudsku diobu gore navedenih nekretnina na način da je tužitelju DZ u isključivo vlasništvo i posjed pripao dio gore navedenih nekretnina prikazan pod B, a MZ dio gore navedenih nekretnina prikazan pod A u neslužbenoj situaciji. Ovim Sporazumom tužitelj DZ i MZ uredili su svoje međusobne odnose i glede udaljenosti na kojoj od granične crte mogu graditi svoje obiteljske kuće.

1.3. Tužitelj DZ i MZ su temeljem ovako izvršene diobe, a odmah nakon sklapanja Sporazuma od 22. siječnja 2007. godine, stupili u posjed onog dijela koji im je pripao u isključivo vlasništvo i posjed, označili na licu mjesta graničnim oznakama što predstavlja vlasništvo tužitelja DZ, a što MZ, s time da je tužitelj DZ kratko nakon toga izgradio betonski ogradni zid kojim je jasno odvojen njegov dio od dijela MZ, a koji se ogradni zid i danas nalazi na licu mjesta. Taj betonski ogradni zid po nalogu tužitelja DZ radio je VZ iz [adresa]. Odmah nakon izvršene diobe tužitelj je početkom 2007. godine na svojoj nekretnini izgradio obiteljsku stambenu kuću - prizemnicu u kojoj stanuje sa svojom obitelji.

1.4. Ugovorom o kupoprodaji nekretnine sklopljenim u Splitu dana 05. lipnja 2007. godine i ovjerenog u potpisu po Domagoju Matejčiću, javnom bilježniku sa sjedištem u [adresa] dana 05.06.2007. godine pod brojem: OV-7212/07, tuženik LZ, kao kupac, kupio je od MZ njegov suvlasnički dio od 1/2 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 654 m2, u naravi pašnjak, i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 251 m2, u naravi put, s time da je jasno kazano da tuženik LZ, kao kupac, preuzima sva prava i obveze iz Sporazuma kojega je MZ sklopio sa tužiteljem DZ, i koji je Sporazum sastavni dio navedenog Ugovora o kupoprodaji nekretnina.

1.5. Aneksom Ugovoru o kupoprodaji nekretnina sklopljenim u Splitu dana 10. listopada 2007. godine i ovjerenog u potpisu po Domagoju Matejčiću, javnom bilježniku sa sjedištem u [adresa] dana 10.10..2007. godine pod brojem: OV-13030/07, tuženik LZ i MZ precizirali su predmet kupoprodaje navodeći da je tuženik LZ kupio ½ čest. zem. [katastarska čestica] za 654 m2 – sjeverna strana k. o. [katastarska općina] i 1/6 čest. zem. [katastarska čestica] za 251 m2, u naravi put k. o. [katastarska općina].

1.6. S obzirom da u vrijeme sklapanja gore navedenih pravnih poslova za katastarsku općinu [katastarska općina] nije postojala zemljišna knjiga to je tužitelj DZ u kartonu zemljišta za čest. zem. [katastarska čestica] izvršio upis prava vlasništva predmetne nekretnina na svoje ime za 1/2 dijela pod poslovnim brojem: ZP-15/07, dok je tuženik LZ u kartonu zemljišta za čest. zem. [katastarska čestica] izvršio upis prava vlasništva predmetne nekretnina na svoje ime za 1/2 dijela pod poslovnim brojem: ZP-293/07.

1.7. U 2008. godini otvoren je postupak preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] kojom prigodom je novom izmjerom predmetna nekretnina prije označena kao čest. zem. [katastarska čestica] dobila novu oznaku kao čest. zem. [katastarska čestica] površine 792 m2. Povodom navedenog preoblikovanja zemljišne knjige dana 17. siječnja 2013. održano je ročište o čemu je sastavljen zapisnik iz kojeg je razvidno da je na ročište pristupio tuženik LZ, dok tužitelj DZ nije bio nazočan navedenom ročištu jer nije bio uredno pozvan, dok je sam zapisnik uredno zaprimio. Te prigode je određeno da će se čest. zem. [katastarska čestica] površine od 792 m2 upisati u novi zemljišno knjižni uložak broj: [broj ZK uloška], a tužitelj DZ i tuženik LZ kao suvlasnici predmetne nekretnine svaki za po 1/2 idealnog dijela cjeline.

1.8. Tužitelj DZ ishodio je dana 18. studenog 2019. godine od nadležnog Odsjeka za izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada Kaštela, Rješenje o utvrđivanju građevne čestice pod poslovnim brojem:

Klasa: UP/I-350-05/19-05/000081, Ur.broj: 2134/01- 07-01/1-19-0006, kojim je utvrđeno da građevnu česticu odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade čini dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana koji čini sastavni dio ovog rješenja. Činjenica postojanja zgrade dokazana je pravomoćnim i izvršnim Rješenjem o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361- 03/13-02/1478, Ur.broj: 2134/01-07/9-13-10 od 22. listopada 2013. godine izdanom po Upravnom odjelu za prostorno ueđenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Kaštela. Tuženik LZ zaprimio je navedeno rješenje i na isto nije imao primjedbi. Temeljem navedenog Rješenja o utvrđivanju građevne čestice od 18.11.2019. godine pod poslovnim brojem: Klasa: UP/I-350-05/19-05/000081, Ur.broj: 2134/01-07-01/1-19-0006, izrađen je Prijavni list kojim je izvršeno cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nove čest. zem. [katastarska čestica] površine 373 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 418 m2. Tuženik LZ nije imao primjedbi na navedeni Prijavni list. Novostvorena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 418 m2 predstavlja onaj dio koji je tužitelju DZ prema Sporazumu sklopljenom u Splitu dana **.**.2007. sa MZ pripao u isključivo vlasništvo i posjed, a odredbe kojeg Sporazuma je tuženik LZ u cijelosti prihvatio gore navedenim Ugovorom o kupoprodaji nekretnine sklopljenim u Splitu dana 05. lipnja 2007. godine i ovjerenog u potpisu po Domagoju Matejčiću, javnom bilježniku sa sjedištem u [adresa] dana 05.06.2007. godine pod brojem: OV- 7212/07, jer je taj Sporazum sastavni dio navedenog Ugovora o kupoprodaji nekretnina. Također, novostvorena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 418 m2, predstavlja onaj dio koji je tužitelj DZ u 2007. godini, nakon gore navedene diobe sa MZ, ogradio betonskim zidom i na istom izgradio obiteljsku kuću u kojoj i sada stanuje sa obitelji.

1.9. Tužitelj DZ je u nesmetanom posjedu predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od trenutka kupnje predmetne nekretnine, što je precizirano Sporazumom sklopljenim u Splitu dana 22. siječnja 2007. godine kojim su tužitelj DZ i MZ izvršili izvansudsku diobu gore navedenih nekretnina. Iz gore navedenog jasno proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja DZ jer je predmetna nekretnina u njegovom vlasništvu i zakonitom, istinitom i poštenom posjedu od navedenog vremena, pa tužitelj DZ očekuje da tuženik LZ neće osporiti tužbu i tužbeni zahtjev u kom slučaju tužitelj neće tražiti naknadu parničnih troškova, pa predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom prihvaća osnovanim tužbeni zahtjev.

2. Odgovor na tužbu tuženik je podnio u podnesku od 24. lipnja 2022. godine (listovi 39-40 spisa).

2.1. Tuženik poriče navode tužbe kao neosnovane, protivi se tužbenom zahtjevu s prijedlogom da isti bude odbijen uz obvezu tužitelja da mu naknadi troškove postupka.

2.2. Naime, točno je da su tužitelj i MZ kupili po 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da su su isti 22. siječnja 2007. godine sačinili Sporazum kojim su izvršili izvansudsku diobu navedenih nekretnina kako je to prikazano u Situaciji na način da dio označen pod A pripada MZ, a dio pod B DZ.

2.3. Na navedenoj Situaciji je navedeno da dio označen slovom A ima površinu od 437,70 m2, a dio označen slovom B površinu od 437,30 m2, odnosno ukupno 875,00 m2.

2.4. Dakle, tužitelj od tuženika ne može tražiti niša više od onoga što je navedeno u spomenutoj situaciji, a tuženik samo traži isto ono što je navedeno u predmetnoj situaciji.

2.5. Svi ostali dokumenti koje tužitelj navodi u tužbi ne daju za pravo tužitelju da ostvari ništa više od 1/2 kupljenog zemljišta jer druga 1/2 kupljenog zemljišta pripada tuženiku.

3. Sud je: pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz tužbu (listovi 5-34 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu (listovi 41- 42 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu u podnesak tužitelja od 26. rujna 2022. godine (listovi 46-50 spisa), izveo dokaz očevidom na licu mjesta 22. ožujka 2023. godine (listovi 55-56 spisa), pregledao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjaka (listovi 64-70 spisa), saslušao tužitelja u svojstvu parnične stranke na ročištu od 22. listopada 2024. godine (listovi 82-83 spisa), saslušao tuženika u svojstvu parnične stranke na ročištu od 22. listopada 2024. godine (listovi 83-85 spisa), saslušao svjedoka VZ na ročištu od 4. ožujka 2025. godine (listovi 86-87 spisa), saslušao svjedoka MZ na ročištu od 4. ožujka 2025. godine (listovi 87-88 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Naime, među strankama nije sporno da su tužitelj i MZ kupili po jednu polovinu dijela čestice zemljišta 3995/5 i 3995/6 K. O. [katastarska općina] te su oni dana 22. siječnja 2007. godine sačinili sporazum kojim se izvršili izvansudsku diobu navedenih nekretnina, kako je to prikazano u situaciji (list 42 spisa), na način da dio označen pod A pripada MZ, a dio označen pod B DZ (tužitelju).

6.1. Nije sporno nadalje da je tuženik LZ, temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. lipnja 2007. godine, kupio od MZ kao prodavatelja njegov suvlasnički dio od jedne polovine idealnog dijela čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za 654 m², u naravi pašnjak i dio čestice zemljišta 3995/6 K. O. [katastarska općina] za 251 m², u naravi put.

6.2. Nije sporno konačno da je 2008. godine otvoren postupak preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], kojom prigodom je novom izmjerom predmetna nekretnina prije označena kao čestica zemljišta prije 3995/5 dobila novu oznaku kao čestica zemljišta 1828 površine 792 m². Te prigode je određeno da će se čestica zemljišta 1828 površine od 792 m² upisati u novi z. k. uložak br. [broj ZK uloška], a tužitelj DZ i tuženik LZ kao suvlasnici predmetne nekretnine, svaki za po jednu polovinu idealnog dijela cjeline.

7. Među strankama jest sporno je li tužitelj vlasnik za cijelo suvlasničkog dijela od jedne polovine idealnih dijelova cjeline sada upisanog na ime tuženika na čestici zemljišta 1828/2 z. k. uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

8. Očevidom na licu mjesta (listovi 55 do 50 spisa) pregledana je predmetna nekretnina oznake čestica zemljišta 1828/2 K. O. [katastarska općina]. Uz navedenu predmetnu nekretninu pregledana je i susjedna nekretnina oznake čestica zemljišta 1828/1 K. O. [katastarska općina].

8.1. Predmet spora je u naravi prizemna kuća s dvorištem anagrafske oznake [adresa]. Nekretnina je sa svih strana omeđena betonskim zidom.

8.2. Navedena opisana nekretnina ima kat. oznaku 1828/2.

8.3. Susjedna sjeverna nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je također prizemna kuća s dvorištem anagrafske oznake [adresa]. Navedena nekretnina sa sjeverne, istočne i južne strane jasno je omeđena betonskih zidom, dok je sa zapadne strane međa dijelom betonski zid, a dijelom u naravi nije jasno omeđena. Na navedenom dijelu vide se ostaci nekadašnjeg zida.

9. U svom nalazu i mišljenju (listovi 64-70 spisa) stalni sudski vještak za geodeziju Ante Bošnjak zaključuje

9.1. U svrhu što točnije identifikacije izvršeno je terensko geodetsko snimanje i fotografiranje.

9.2. Predmet spora je prikaz čestice tužitelja (č. zem. [katastarska čestica]) i tuženika (č. zem [katastarska čestica]) prema trenutno službenom stanju kao i prema stanju iz skice koja je bila prilog sporazumu iz 2007. godine.

9.3. Prema trenutnom službenom stanju digitalnog katastarskog plana nekretnina tužitelja ima oznaku č. zem. [katastarska čestica] i na priloženoj skici definirana je točkama 1-2-3-4-5-6-7-1 u površini od 420 m2. U naravi je riječ o prizemnoj kući s dvorištem anagrafske oznake [adresa]. Nekretnina je sa svih strana jasno omeđena betonskim zidovima. Površina upisana u katastru i zemljišniku iznosi 418 m2. Razlika između izmjerene i upisane površine ulazi u okvir dopuštenog zakonskog odstupanja.

9.4. Prema skici podjele koja je prilog sporazumu o podjeli iz 2007. godine nekretnina tužitelja trebala je imati površinu od 437.30 m2 i označena je slovom B. Rekonstruirana površina iznosi 431 m2. Navedena površina na priloženoj skici označena je točkama 2-13-14-4-5-6-7-2.

9.5. Prema trenutnom službenom stanju digitalnog katastarskog plana nekretnina tuženika ima oznaku č. zem. [katastarska čestica] i na priloženoj skici definirana je točkama 4-5-6-8-9-10-11-12-4 u površini od 379 m2. U naravi je riječ o prizemnoj kući s dvorištem anagrafske oznake [adresa]. Nekretnina je s juga, istoka i zapada jasno omeđena betonskim zidovima. Zapadna međa u naravi nije vidljiva. Površina upisana u katastru i zemljišniku iznosi 373 m2. Razlika između izmjerene i upisane površine ulazi u okvir dopuštenog zakonskog odstupanja.

9.6. Prema skici podjele koja je prilog sporazumu o podjeli iz 2007. godine nekretnina tuženika trebala je imati površinu od 437.70 m2 i označena je slovom A. Rekonstruirana površina iznosi 432 m2. Navedena površina na priloženoj skici označena je točkama 4-5-6-8-9-10-11-12-15-14-4.

9.7. Na predmetnom području tokom 2006. godine rađena je terenska izmjera za potrebe nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] koja je stupila na snagu 2019. godine. Razlika između službenog katastarskog stanja i stanja prema skici podjele iz 2007. vjerojatno je nastala iz razloga što je navedena skica podjele napravljena iza radova na terenskom dijelu katastarske izmjere. I tužitelj i tuženik su sporazumom iz 2007. godine dovedeni zabludu o stvarnom položaju njihovih nekretnina označavajući na terenu granice, a pri tome nisu uzeli u obzir položaj katastarskih granica snimljen koji mjesec ranije za potrebe nove katastarske izmjere i koji je u međuvremenu postao službeno stanje. Riječ je zapadnoj međi i jedne i druge nekretnine. Pogreška je zbog oblika nekretnina došla više do izražaja kod čestice tuženika 1828/1.

10. Ugovor o kupoprodaji nekretnine (listovi 6 i 7 spisa) zaključen je 4. srpnja 2003. godine između JZ žene SZ iz [adresa] kao prodavateljice i DZ sina pokojnog DZI iz [adresa] te MZ sina D iz [adresa] kao kupaca.

10.1. Prodavateljica prodaje, a kupci kupuju za cijelo, svaki za jednu polovinu, česticu zemljišta 3995/5 za 654 m² K. O. [katastarska općina], u naravi pašnjak i dio čestice zemljišta od 3995/6 za 251 m² K.O. kakav Sućurac, u naravi put (članak 1. ugovora).

11. Sporazum (listovi 8 i 9 spisa) je zaključen između DZ pokojnoga DZI iz [adresa] te DZI iz [adresa] dana 22. siječnja 2007. godine.

11.1. Stranke suglasno navode da su dana 4. srpnja 2003. godine kao kupci sa JZ ženom SZ iz [adresa] kao prodavateljicom zaključili ugovor o prodaji nekretnine, kojim su kupili za cijelo, svaki za jednu polovinu dijela, česticu zemljišta 3995/5 površine 654 m kvadratna K. O. [katastarska općina], u naravi pašnjak i dio čestice zemljišta 3995/6, površine 251 m², K. O. [katastarska općina], u naravi put (članak 1. sporazuma).

11.2. Stranke suglasno navode da su ušle u posjed navedenih nekretnina (članak 2. sporazuma).

11.3. Stranke suglasno navode da su izvršile vansudsku diobu nekretnina navedenih u članku 1. sporazuma, da su na lice mjesta izvele osobu geodetske struke koja im je sačinila neslužbenu situaciju (list 42 spisa), koja je sastavni dio ovog sporazuma, u kojoj je prikazana situacija na terenu, a prema kojoj je pod A prikazan dio nekretnine u posjedu DZI, a pod B je prikazan dio nekretnine u posjedu DZ pokojnog DZI, prema kojem posjedu će u dogledno vrijeme uknjižiti vlasništvo, svaki na dijelu nekretnine koji posjeduje (članak 3. sporazuma).

12. Prema izloženom proizlazi da su prvobitni stjecatelji: tužitelj i MZ predmetnu nekretninu česticu zemljišta 3995/ K. O. [katastarska općina] stekli svaki za po jednu polovinu idealnog dijela cjeline.

13. Sporazumom od 22. siječnja 2007. godine izvršena je izvansudska dioba navedene nekretnine na način da je tužitelju DZ u isključivo vlasništvo i posjed pripao dio navedene nekretnine prikazan pod B, a MZ dio navedene nekretnine prikazan pod A u neslužbenoj situaciji. Ovim Sporazumom tužitelj DZ i MZ uredili su svoje međusobne odnose i glede udaljenosti na kojoj od granične crte mogu graditi svoje obiteljske kuće.

13.1. Taj sporazum je vizualno predočen u neslužbenoj situaciji (list 42 spisa).

14. Tome dosljedno, kasnijim preoblikovanjem u zemljišnim knjigama za katastarsku općinu [katastarska općina], kojom prigodom je novom izmjerom predmetna nekretnina označena kao čestica zemljišta 3995 dobila novu oznaku čest. zem. [katastarska čestica], niti kasnijim cijepanjem čestice zemljišta 1828 K. O. [katastarska općina] u nove: česticu zemljišta 1828/1 i česticu zemljišta 1828/2 – nisu se mogli suštinski mijenjati suvlasnički odnosi stranaka u odnosu na predmetnu nekretninu.

15. U svom iskazu (listovi 82-83 spisa) tužitelj DZ, pok. DZI, iz [adresa] izjavljuje: Prvobitno smo predmetnu nekretninu precizirani u tužbi kupili ja i BZ po pola još tamo 2003. godine, te smo se nakon te kupoprodaje stjecatelja podijelili. Podijelili smo se na način da smo vukli šibicu kojega će zapasti koja strana kupljene nekretnine, pa je tako mene slučajno zapala donja strana, a njega je zapala gornja strana. Pozvali smo geometra koji je to točno na terenu označio. Postavili smo kolce na terenu i na taj način definirali stanje na terenu što kome pripada. Kasnije je pak MZ prodao svoju nekretninu ovdje prisutnom tuženiku. Kada sam ja pokušao ishodovati građevinsku dozvolu na svojoj nekretnini, u namjeri da tu nadogradim kat i potkrovlje javio se tuženik koji je tome prigovarao tvrdeći da njemu pripada jedan zapadni dio moje nekretnine, što ja smatram neosnovanim. Naime, tuženik je kupio od MZ njegov dio onako i onoliko kako smo se još ja i BZ podijelili i to iskolčili na terenu.

15.1. Na poseban upit pun. tužitelja, tužitelj odgovara da su on i MZ kupili nekretninu od pok. JZ.

15.2. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da je JZ tom prigodom pokazala i njemu i MZ što točno prodaje, bili su na terenu kolci koji su to točno označavali.

15.3. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da koliko se sjeća tuženik je od MZ kupio nekretninu ili 2006. ili 2007. godine.

15.4. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da je on ogradni zid prema susjednoj nekretnini tuženika postavio i izgradio nakon što je tuženik stekao nekretninu od MZ, a prije su na toj poziciji bili kolci.

15.5. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da mu prilikom izgradnje tog ogradnog zida prema nekretnini tuženika, tuženik pri tom ništa nije prigovarao.

15.6. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da je to onaj isti zid kojega smo vidjeli na očevidu.

15.7. Na poseban upit pun. tuženika, tužitelj odgovara da su on i MZ zajedno kupili od pok. JZ nekretninu u površini od 660 m2; na jednake dijelove, pola ja, a pola MZ; pri tome tužitelj napominje da je prodavateljica pok. JZ stavila kolce na ono što je prodala.

15.8. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da su ti kolci bili postavljeni okolo cijele parcele, omeđivali su je.

15.9. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da on sada u svom posjedu drži nekretninu površine 418 m2.

15.10. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da je on baš doveo geometra kada je dijelio kupljenu nekretninu sa MZ.

15.11. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da s druge strane nekretnina tuženika ima površinu 373 m2 i 374 m2.

15.12. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da on smatra da njega pripada više od pola nekretnine, a tuženiku manje od pola nekretnine iz razloga što je poremećena zapadna strana nekretnine, a nije poremećena granica između njega i tuženika.

15.13. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da on ne zna tko je poremetio tu zapadnu stranu.

15.14. Na daljnji upit, tužitelj odgovara da sada stanje na terenu ne odgovora skici koju je učinio geometar kada su se dijelili on i MZ.

16. U svom iskazu tuženik LZ, pok. SZ, iz [adresa] (listovi 83-85 spisa) izjavljuje: Ja sam kupio svoju nekretninu od Ante Turudića 2007. godine. Prilikom kupnje te nekretnine meni je prodavatelj MZ pokazao situacijsku skicu lica mjesta (list 42 spisa) koju vam pokazujem, te mi je prema toj situacijskoj skici lica mjesta prodao gornju nekretninu označenu slovom A. Jasno se vidi na toj skici lica mjesta da i ta moja kupljena nekretnina od MZ ima 437,70 m2, baš kao i donje položena nekretnina označena slovom B koja također ima 437,70 m2 i ta donja nekretnina i nekretnina tužitelja. Ja sam s punim provom vjerovao i bio uvjeren da sam kupio tu navedenu nekretninu u navedenoj površini od 437,70 m2. Međutim, tek kasnije sam ustanovio na moje iznenađenje, i to baš kada se radila nova granična linija između nekretnina da zapravo moja kupljena nekretnina ima značajno manju površinu u stvarnosti, tj. ona ima površinu od 373 m2, a s druge strane susjedna nekretnina tužitelja ima površinu 418 m2. Naravno da mi je to neprihvatljivo i da sam reagirao na način da sam protestirao zbog toga ovdje prisutnom tužitelja, međutim nisam mogao nikako riješiti taj problem i takvo je dan danas stanje na terenu. Što se tiče postavljanja ogradnog zida koji je tužitelj postavio između svoje susjedne i moje nekretnine ističem da je tužitelj to učinio kad ja nisam bio tamo na terenu i nisam mogao tada niti reagirat. Kada mi je MZ prodavao predmetnu nekretninu predočio mi je skicu lica mjesta i ja sam na temelju te skice kupio od njega nekretninu, a napominjem da pri tome nismo ja i prodavatelj izlazili na lice mjesta to neposredno vidjeti.

16.1. Na poseban upit pun. tužitelja, tuženik odgovara da mu je prodavatelj MZ prilikom prodaje predmetne nekretnine pokazao sporazum o diobi između MZ i tužitelja, ali mu je pri tom tužitelj kazao da u tom i prema tom sporazumu o diobi nije čista situacija. Naime, da su MZ i tužitelj to više onako formalno podijelili, a ne stvarno.

16.2. Na daljnji upit, tuženik odgovara da on je formalno preuzeo u čl. 3. Ugovora o kupoprodaji – prava i obveze iz sporazuma o diobi između MZ i tužitelja.

16.3. Na daljnji upit, tuženik odgovara da je on zapadnu među u vidu zida na svojoj nekretnini, a kako je to razvidno u situacijskoj skici (list 42) postavio zapravo u produžetku na zapadni zid niže položene nekretnine u posjedu tužitelja.

16.4. Na daljnji upit, tuženik odgovara da ga tužitelj ni na koji način nije obavijesti niti ga o ni o kome poručio da će graditi ogradni zid između njegove i parcele tuženika.

16.5. Na daljnji upit, tuženik odgovara da u trenutku kada je kupio od MZ svoju nekretninu postojali su samo kolci na zapadnoj strani kupljene nekretnine, a nisu postojali kolci između nekretnine A i B kako su označene na situacijskoj skici (list 42 spisa); dakle kolci su postojali na zapadnoj strani kupljene nekretnine i to točno na liniji kako je omeđena nekretnina označena slovom A prema situacijskoj skici (list 42 spisa).

16.6. Na daljnji upit, tuženik odgovara da kada je tužitelj radio parcelaciju nekretnine tuženik tada ništa nije potpisao.

16.7. Na daljnji upit, tuženik odgovara da misli da je dobio rješenje Katastra o parcelaciji kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16.8. Na daljnji upit, tuženik odgovara da se na to rješenje katastra nije žalio jer mu je gosp. L koji je radio taj parcelacijski elaborat mu je kazao: ''Štaš se ti žalit, budi sritan šta si to dobia!''

16.9. Na daljnji upit: ''Je li bio stranka u upravnom postupku u kojemu je tužitelj DZ dobio Rješenje o utvrđivanju građevinske čestice na predmetnoj nekretnini?'', tuženik odgovara da baš ne razumije u potpunosti pitanje.

16.10. Na daljnji upit: ''Jeste li bili stranka u postupku u kojem je tužitelj ishodio Rješenje o izvedenom stanju za objekt izgrađen na predmetnoj nekretnini?'', tuženik odgovara da ne zna odgovoriti na to pitanje.

16.11. Na poseban upit pun. tuženika, tuženik odgovara da on zahtijeva svoju polovinu kvadrata koliko je zapravo kupio od MZ.

17. U svom iskazu na ročištu od 4. ožujka 2025. godine (listovi 86-87 spisa) svjedok VZ pok. VZ, iz [adresa] izjavljuje: Ima tome otprilike 15 godina, angažirao me baš tužitelj da dođem i sagradim zid koji razgraničava dvije predmetne nekretnine koje su na skici lica mjesta (list 42 spisa) pregledno prikazane likom A i likom B s time da je tužiteljeva nekretnina ona označena likom B, dok je tuženikova nekretnina označena likom A. Ja sam tada izgradio betonski zid baš koji ide po liniji koja je jasno prikazana na navedenoj skici lica mjesta i koja jasno na toj slici razgraničava dvije navedene nekretnine. Pritom svjedok napominje da je on radio i zid u produžetku koji vodi južno prema cesti. To u naravi čini u biti jedinstveni zid. Svjedok ističe da je on kraj betonski zid sagradio baš na poziciji gdje su se nalazili razgraničavajući željezni kolci (stupovi) koje je postavio geodet. Ti radovi izgradnje betonskog zida su trajali 15 - 20 dana i za te radove je znao tuženik, čak je to osobno vidio i nije se tome protivio.

17.1. Na poseban upit pun. tuženika, svjedok odgovora da zna da je te željezne kolce postavio geodet iz razloga što mu je to rekao tužitelj.

17.2. Na daljnji upit, svjedok odgovora da je taj betonski zid koji je p izgradio visok 70 cm, a možda i manje.

17.3. Na daljnji upit, svjedok odgovora da taj betonski zid koji je izgradio je dug nekih 30 -35 metara.

17.4. Na daljnji upit, svjedok odgovora da mu je u tim radovima pomagao njegov prijatelj ČZ.

17.5. Na daljnji upit, svjedok odgovora da su ti građevinski radovi izgradnje zida trajali 15 -20 dana jer se tu imalo što raditi, šalovati, rašalovati…

17.6. Na poseban upit pun. tužitelja, svjedok odgovara da je on sa svojim pomoćnikom SZ radove izvodio isključivo ručno.

17.7. Na daljnji upit, svjedok odgovara da je u tih 15 - 20 dana koliko su ti radovi trajali vidio u više navrata tuženika i kako je jasno vidio što se i kako radi, i da nije tome ništa proturječio.

18. U svom iskazu na ročištu od 4. ožujka 2025. godine (listovi 87-88 spisa) svjedok MZ pok. D, iz [adresa] izjavljuje: Što se tiče predmeta ovoga spora kojega mi pokazujete na situacijsko planu (list 42 spisa), mogu kazati sljedeće. Još smo ja i tužitelj DZ kupili od jedne starije gospođe kojoj se sada ne mogu sjetiti imena cjelokupnu nekretninu, kao cjelinu prikazanu na situacijskom planu; dakle cjelokupnu nekretninu koja je na tom planu prezentirana sa likom A i likom B. To je bilo tamo 2003. ili 2004. godine. Pritom ističem da se kasnije ispostavilo premjeravanjem cjelokupne nekretnine od strane geometra, kojega smo angažirali ja i tužitelj, da je ta cjelokupna nekretnina stvarno imala više m2 nego što je to bilo prikazano i rečeno u Ugovoru o kupoprodaji kojega smo ja i tužitelj kao kupci zaključili sa spomenutom starijom gospođom kao prodavateljicom. Dakle ja i tužitelj smo angažirali geometra, čijeg se imena sada ne mogu sjetiti i taj geometar je premjerio cjelokupnu nekretninu, parcelirao je na način da je od nje napravio dvije nekretnine koje su prikazane likom A i likom B. Te su dvije nekretnine trebale bili međusobno iste površine. Mi smo vjerovali geometru i njegovu mjerenju, i pošli smo naravno od pretpostavke da te dvije nekretnine označene likom A i likom B uistinu jesu iste nekretnine. Doslovno smo ja i tužitelj vukli međusobno šibice kome će od nas pripasti koja od navedenih nekretnina. Pa je tako slučaj htio da tužitelju pripadne nekretnina B, a meni da pripadne nekretnina označena likom A. Međutim, par godina iza toga ja sam se odlučio na prodaju te moje nekretnine označene likom A, na to sam bio ponukan osobnim razlozima. Posebno ističem da je navedeni angažirani geometar nakon premjera točno odredio gdje treba postaviti željezne kolce kao razgraničenje između tako dobivenih dviju nekretnina označenih likom A i likom B i upravo na to mjesto koje je geodet odredio ja i tužitelj smo postavili te željezne kolce. Da budem precizniji ističem da su već otprije, dakle prije nego smo mi angažirali geometra na licu mjesta postojali željezni kolci koji su se protezali uzduž cjelokupne nekretnine sa zapadne strane, te dijelom sa sjeverozapadne strane. U preostalom dijelu, a kako je to jasno prikazano linijama na situacijskom planu ja i tužitelj smo postavili kolce točno tamo gdje nam je geometar pokazao i to baš na pozicije kako se protežu linije razgraničenja na situacijskom planu. Tu nekretninu ja sam baš prodao tuženiku RZ.

18.1. Na poseban upit pun. tužitelja, svjedok odgovara, a nakon što mu je predočena slika izmjere (list 68 spisa) da je on prodao tuženiku cjelokupnu gornju nekretninu, sjevernu, dakle i onaj okrajak označen brojevima 14-15-12-4-14 i lik označen brojem 3, označen žutom bojom. Sve je on dakle i taj dio prodao tuženiku.

18.2. Na poseban upit pun. tuženika, a nakon što je svjedoku predočena skica očevida (list 68 spisa) svjedok odgovora da je on znao opisane prigode da katastarska granica spomenute gornje nekretnine se proteže linijom 4-12, da bi u tom slučaju on sa tužiteljem to uzeo u obzir i tome dosljedno podijelio cjelokupnu nekretninu, dakle uzevši u obzir spomenuti okrajak koji nedostaje; dakle da bi uzeli u obzir stvarnu površinu i podijelili je na dva dijela.

18.3. Na poseban upit pun. tužitelja, svjedok odgovara da on prilikom prodaje tuženiku gornje (sjeverne) nekretnine, nije uopće bio svjestan eventualne razlike u kvadratima u odnosu na donu nekretninu, već je vjerovao da su obje iste površine i otme dosljedno nije naravno mogao ništa niti spomenuti u tom smislu prilikom prodaje tuženiku.

19. Iz iskaza saslušanih stranaka i svjedoka MZ proizlazi da su prvobitno tužitelj i MZ kupili predmetnu nekretninu, svaki za po jednu polovinu dijela cjeline.

19.1. Kasnije pak kada je MZ prema izloženom prodao svoj dio predmetne nekretnine tuženiku, on je to učinio s jasno izraženom voljom da mu proda cjelokupni svoj dio, tj. jednu polovinu cjeline predmetne nekretnine.

20. Tužitelj prema izloženom nije mogao u međuvremenu steći više prava od onoga što je u odnosu na predmetnu nekretninu stekao prvobitno temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine, kojega je zajedno sa drugim kupcem MZ zaključio 4. srpnja 2003. godine sa prodavateljicom JZ; tj. isključivo ½ prava vlasništva nad predmetnom nekretninom.

21. Prema tome, neosnovan je tužbeni zahtjev kojim se zahtijeva utvrđenje tužitelja vlasnikom za cijelo suvlasničkog dijela od jedne polovine idealnih dijelova cjeline sada upisanog na ime tuženika u odnosu na predmetnu nekretninu česticu zemljišta 1828/2 z. k. uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

22. Radi toga je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

23. Tuženik je prema izloženom u cijelosti uspio u postupku.

23.1. Pripada mu stoga pravo na naknadu parničnog troška od tužitelja (članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu ZPP).

24. Na ime naknade propisanog parničnog troška (list 94 spisa), temeljem navedene zakonske odredbe, u vezi sa odredbom članka 155. ZPP, tuženiku je priznato sljedeće: trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 22. studenoga 2022. godine u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na očevidu od 22. ožujka 2023. godine u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 7. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 23. travnja 2024. godine u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 8. srpnja 2024. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 9. toč. 5. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 22. listopada 2024. godine u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 4. ožujka 2025. godine u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 7. svibnja 2025. godine u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), odnosno ukupno iznos od 1.450,00 EUR.

24.1. Tom je iznosu pridodan iznos od 362,50 EUR na ime PDV-a.

24.2. Tako se dobije sveukupni iznos od 1.812,50 EUR.

25. Radi toga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu, 27. lipnja 2025. god.

S U D A C

ŽELJKO BORIĆ

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti: tužitelju, po punomoćniku; tuženiku, po punomoćniku;