REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-7524/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenika pravne osobe Zagrebački Holding d.o.o., podružnice Zagrebačke ceste, zastupane po opunomoćenom predstavniku KZ, i II okrivljenika odgovorne osobe PZ, oboje zastupanih po branitelju Odvjetničkom društvu Leko & partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 6. stavak 2., 5. i 6. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 114/22.), u povodu prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU zagrebačke, I postaje prometne policije, pod brojem: KLASA: 211-07/25-4/31955, URBROJ: 511-19-44-25-1 od 27. ožujka 2025., nakon provedenog žurnog postupka, 27. lipnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I I okrivljenik: pravna osoba Zagrebački Holding d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste, zastupana po opunomoćenom predstavniku KZ, sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavana, i

II okrivljenik: odgovorna osoba PZ, sin K, rođen **.**.1988. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo

k r i v i  s u

što je 20. siječnja 2025. u 10,20 sati u Zagrebu, na adresi [adresa], utvrđeno da nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno poklopac šahta nije sigurno i od ispadanja postavljen u svoje postolje, uslijed kojeg propusta je došlo do prometne nesreće koja se dogodila na način da je IZ upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] krećući se zapadnim kolnikom [adresa], desnom prometnom trakom u smjeru juga i dolaskom do stupa javne rasvjete 2662- 825, donjim više lijevim dijelom - podvozjem vozila i stražnjim lijevim kotačem naletio na željezni poklopac šahta kanalizacije koji se nalazio na kolniku izvan svojeg postolja, u istoj prometnoj traci, a koji je izbačen iz svojeg postolja - ležišta, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

čime su počinili djelo prekršaja iz članka 6. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 114/22.), kažnjivo po članku 6. stavak 5. i 6. u svezi članka 293. stavak 1. istog Zakona

pa im se na osnovi citiranog propisa, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

izriče

I okrivljeniku pravnoj osobi

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 500,00 (pet stotina) eura, a

II okrivljeniku odgovornoj osobi

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (jedna stotina i pedeset) eura.

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 (petnaest) eura SVAKI u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 15 dana po primitku presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I postaja prometne policije, pod oznakom KLASA: 211- 07/25-4/31955, URBROJ: 511-19-44-25-1 izdala je 27. ožujka 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude koji je u povodu prigovora okrivljenika stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. U svojoj zajedničkoj pisanoj obrani ovlašteni predstavnik I okrivljenika pravne osobe i II okrivljenik odgovorna osoba su suglasno naveli da ostaju kod navoda iz prigovora i da se ne smatraju krivima za navedeno prekršajno djelo zbog pogrešno utvrđenog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji nisu počinili. Navode da je ovlašteni tužitelj izdao obavezni prekršajni nalog kojim su proglašeni krivima za počinjeni prekršaj iz članka 6. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali potrebne mjere glede omogućavanja sigurnog prometa, tj. da poklopac šahta nije sigurno i od ispadanja postavljen u svoje postolje, uslijed čega je došlo do prometne nesreće, slijedom čega im je izrečena novčana kazna prema odredbi članka 6. stavak 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Suglasno ističu da se ne smatraju odgovornima za isti prekršaj, s obzirom na to da [adresa] predstavlja nerazvrstanu cestu. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta (pozivanje na odluku Visokog prekršajnog suda RH broj: PŽ-8859/11 od 6. ožujka 2014.). Zakon o komunalnom gospodarstvu u članku 2. stavku 2. propisuje kako je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, a prema odredbi članka 3. istog Zakona komunalnu djelatnosti, između ostalog predstavlja održavanje javnih površina. Sukladno članku 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne samouprave i komunalni redari koji su odgovorni za održavanje tog dijela nerazvrstane ceste, odgovorni su i za nebrigu glede omogućivanja i sigurnog odvijanja prometa. Sama činjenica da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila I okrivljeniku ne može na njega i odgovornu osobu prenijeti prekršajnu odgovornost. Nadalje je navedeno da članak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da se odredbe tog podzakonskog akta primjenjuju u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da oni ne mogu prekršajno odgovarati za štete nastale na cestama čije im je održavanje povjereno od strane jedinice lokalne samouprave. Osim toga, postavljanje, održavanje i popravak metalnog poklopca kao otvora odvodnje oborinskih voda nije dio njihove poslovne djelatnosti, već trgovačkog društva nadležnog za pružanje vodnih usluga i zbrinjavanja otpadnih i oborinskih voda. Posebno skreću pozornost na odredbe Zakona o cestama kao lex specialis u odnosu na Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije odredbu članka 83. u vezi s člankom 26. istog Zakona, a kojim je između ostalog, propisana obveza upravljanja nerazvrstanim cestama, a koja je povjerena jedinici lokalne samouprave, odnosno njezinom komunalnom gospodarstvu. Smatraju da je slijedom navedenog pogrešno primijenjeno materijalno pravo te da stoga niti po jednoj osnovi ne mogu odgovarati za utvrđeni prekršaj jer bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi članka 113. Zakona o cestama, kao lex specialis, utvrdila prekršajna odgovornost upravo jedinice lokalne samouprave, a koja je isključivo nadležna i za upravljanje područjem nerazvrstanih cesta, između ostalog i cestom na kojoj se dogodila materijalna šteta, kako je opisano u obaveznom prekršajnom nalogu. Iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta, prema članku 3. proizlazi da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja jednom mjesečno na lokalnim cestama, što I okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito i obavlja, dok su o nastanku prometne nesreće na [adresa] saznali tek nakon što je do štete došlo, bez ranijih prijava o pogrešnom ulegnuću šahta, i to nakon provedenog očevida od strane MUP-a. Iz svega proizlazi da oni nisu imali saznanja za pogrešno postavljeni šaht u trenutku nastanka prometne nesreće, tako da isto nisu mogli sanirati ili obilježiti sve dok nisu zaprimili dojavu o šteti. Prijave po toj osnovi oni niti ne zaprimaju jer za navedeno nisu nadležni. U njihovu nadležnost ne ulazi postavljanje šahtova za oborinske vode, već navedeno postavlja vlasnik, odnosno korisnik tih šahtova, a to je pravna osoba koja se bavi opskrbom i odvodnjom oborinskih voda. Kako je iz prekršajnog naloga proizlazi da šaht nije dobro postavljen, a iz njega nije vidljivo je li bilo propusta u samom održavanju ceste, in dubio pro reo ne može ih se teretiti za štetu čiji uzrok nije jasno određen niti iz njega proizlazi osnovana sumnja u njihovu krivnju. Šaht ne predstavlja njihovo vlasništvo niti su oni nadležni za njihovo postavljanje u sklopu vodno - komunalne infrastrukture. Opreza radi ističu kako je sukladno odredbi članka 134. Zakona o gradnji izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je dužan napraviti detaljno je opisan istim Zakonom. Također, u članku 162. stavak 1 točka 11. propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova. Nedostatak održavanja otvora oborinskih voda i metalnog poklopca predstavlja odgovornost osobe u čiju poslovnu djelatnost navedeno ulazi, a podredno izvođača radova, ako je takav postojao u trenutku nastanka materijalne štete. Kako od strane I okrivljenika nije izdana suglasnost za obavljanje radova na navedenoj adresi, zbog nedostatka dokaza nije moguće s potrebitom sigurnošću utvrditi da bi se u njihovom ponašanju ostvarila bitna obilježja djela prekršaja koje im se stavlja na teret. Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelja smatraju da ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku, a koja šteta je mogla nastati jedino od strane trećih osoba koje su po zakonu odgovorne. Stoga pobijanom obaveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, a sukladno načelu in dubio pro reo oni ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost (stav prema presudama Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu u presudama Pp-3676/2020 i Pp-223/2019). Posebice skreću pozornost na nepotpunost prekršajnog naloga u pogledu vremena počinjenja prekršaja s obzirom na to da je u istom naznačeno samo vrijeme nastanka materijalne štete, dok izostaje vrijeme počinjenja samog prekršaja (presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-1523/2024 i Pp-16572/2023). Uslijed svih gore navedenih razloga pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Zaključno ističu da se ne smatraju krivima za prekršaj određen pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom te predlažu sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom ih se oslobađa od optužbe.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o očevidu i izvješće o poduzetom s priloženom skicom mjesta događaja u svezi prometne nesreće koja se dogodila 20. siječnja 2025. u 10,20 sati u [adresa]. Iz zapisnika o očevidu i izvješća o poduzetom je vidljivo da je navedenog dana i vremena IZ kao vozač osobnog vozila registracijske oznake [registarska oznaka] upravljao istim vozilom zapadnim kolnikom [adresa], desnom prometnom trakom u smjeru juga i da je dolaskom do stupa javne rasvjete 2662-825, donjim više lijevim dijelom - podvozjem vozila i stražnjim lijevim kotačem naletio na željezni poklopac šahta kanalizacije koji se nalazio na kolniku izvan svojeg postolja, u istoj prometnoj traci, a koji je izbačen iz svojeg postolja - ležišta, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta. Nadalje, u zapisniku o očevidu navedeni su podaci o vrsti i osobinama ceste, stanju prometa, vremenskim prilikama, vidljivosti, osobama koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, opis mjesta događaja i nastala šteta te poduzete radnje, dok je dinamika prometne nesreće opisana u skici mjesta događaja. Iz priloženog je razvidno da su na osobnom vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] oštećeni lijevi prag, stražnji lijevi kotač s pneumatikom prilikom naleta na metalni poklopac šahta.

4.1. Sud je u postupku izvršio uvid u dopis I postaje prometne policije Zagreb od 23. siječnja 2025. upućen I okrivljeniku putem kojeg se traži očitovanje od odgovornoj osobi u pogledu navedenog prekršaja. Dopisom od 28. siječnja 2025. I okrivljenik se očitovao da je vezano za navedeni prekršaj odgovorna osoba II okrivljenik PZ.

4.2. Nadalje, izvršen je uvid u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu iz kojeg su vidljivi osnovni podaci za I okrivljenika te da u njegovu djelatnost, između ostalog, spada i održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija i izgradnja regionalnih lokalnih cesta i drugih javnoprometnih površina te održavanje opreme na cestama, upravljanje, redovito i pojačano održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, cestovnih objekata, pješačkih i biciklističkih prometnih površina, parkirališta, terminala, stajališta taksija i okretišta te ostalih javnih cesta, kao i upravljanje, redovito i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa.

4.3. Isto tako, izvršen je uvid u izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 2. lipnja 2025. iz kojih je vidljivo da je I okrivljenik pravna osoba prekršajno kažnjavana, dok II okrivljenik odgovorna osoba nije prekršajno evidentiran.

5. Na temelju rezultata provedenog postupka, cijeneći obranu I i II okrivljenika te izvršenim uvidom u obavezni prekršajni nalog i priloženu dokumentaciju, sud smatra dokazanim da su okrivljenici počinili djelo prekršaja kako im se stavlja na teret.

5.1. Naime, odredbom članka 6. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna osoba ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje cesta dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

5.2. Prema izvatku iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi da je kao djelatnost I okrivljenika, između ostalog, upisano održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija izgradnja regionalnih i lokalnih cesta i drugih javno prometnih površina te održavanje opreme na cestama, kao i upravljanje, redovno i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa. Sukladno navedenom, nesporno proizlazi da je I okrivljenik kao pravna osoba bio nadležan za održavanje ceste na navedenom dijelu pa samim tim i za osiguranje sudionika u prometu u okviru svoje redovne djelatnosti. Iz zapisnika o očevidu i priložene dokumentacije nesporno proizlazi da je do prometne nesreće došlo uslijed toga što poklopac šahta kanalizacije nije bio adekvatno i sigurno postavljen, odnosno osiguran od ispadanja iz ležišta, iz kojeg razloga je došlo do naleta vozila na isti, a koji šaht se nalazio na kolniku izvan svojeg postolja, koju dokumentaciju je sud ocijenio vjerodostojnim dokazom kojem je poklonio vjeru.

5.3. Vezano za navod obrane okrivljenika da u konkretnom slučaju oni ne mogu biti odgovorni za navedeni prekršaj, već da to spada u odgovornost trgovačkog društva nadležnog za pružanje vodnih usluga i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda valja naglasiti da se u ovom postupku utvrđuje odgovornost za prometnu nesreću, vrijeme koje je i vrijeme počinjenja prekršaja, a koja je nastala kao posljedica propusta u poduzimanju primjerenih mjera u pogledu odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a I okrivljenik pravna osoba je nadležna za održavanje ceste. Stoga se isti navod obrane ukazuje neosnovanim i usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. Nadalje, pozivanje okrivljenika na druge zakone koji u dijelu reguliraju istu materiju, kao što je Zakon o cestama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakona o gradnji te Pravilnik o održavanju cesta nije od utjecaja na utvrđenu odgovornost okrivljenika u postupanju u okviru svoje djelatnosti, budući da je predmet ovog postupka odgovornost za prometnu nesreću sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kako je to i određeno obaveznim prekršajnim nalogom ovlaštenog tužitelja.

5.4. Nadalje, navod obrane okrivljenika da sama činjenica da je jedinica lokalne samouprave njima povjerila održavanje cesta ne može na njih prenijeti i prekršajnu odgovornost, kao i odgovornost za nastalu štetu, ocjenjuje se neosnovanim, budući da je sud isključivo vezan navodima iz optuženja ovlaštenog tužitelja i u ovom postupku sud ne odlučuje o nastaloj šteti već isključivo o odgovornosti za prometnu nesreću koja je za posljedicu imala štetu na vozilu. S obzirom na to da se prometna nesreća dogodila na prometnoj površini, nesporna je odgovornost pravne osobe u čijoj je nadležnosti održavanje ceste, a time i odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi. U pogledu sudskih odluka na koje se okrivljenici pozivaju u svojoj obrani valja naglasiti da je riječ o prvostupanjskim odlukama, koje se temelje isključivo na stavu prvostupanjskog suda koje kao takve ne obvezuju ovaj sud. Isto tako vezano za stav izražen u presudi Visokog prekršajnog suda RH, broj: Pž-8859/11 od 6. ožujka 2024., na koji se okrivljenici pozivaju u svojoj obrani, napominje se da isti nije moguće primijeniti na konkretni slučaj, budući da nije riječ o istoj pravnoj situaciji.

6. Slijedom navedenog, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da okrivljenici nisu u okviru svoje redovne djelatnosti poduzeli propisane mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno da nisu adekvatno osigurali željezni poklopac šahta od ispadanja iz svog postolja, čime su isti ostvarili bitna obilježja djela prekršaja koji im se stavlja na teret.

6.1. Zbog svega navedenog sud nije prihvatio obranu I i II okrivljenika cijeneći je neuvjerljivom, već je odlučio kao u izreci ove presude.

7. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona), pri čemu je okrivljenicima olakotnom cijenjena činjenica da počinjenim prekršajem nisu nastupile teže štetne posljedice, a II okrivljeniku i dosadašnja nekažnjavanost pa je sud, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja i stupanj povrede zaštićenog dobra, primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio, odnosno okrivljenicima je izrekao novčane kazne u označenim iznosima.

7.1. Pri tome je sud uvjerenja da su izrečene novčane kazne primjerene težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, a cijeneći da će se izrečenim novčanim kaznama u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.

7.2. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, iste će se smatrati plaćenima u cjelini.

8. Trošak prekršajnog postupka u odnosu određen je u paušalnom iznosu koji se smatra primjerenim s obzirom na trajanje i složenost postupka.

9. Ova presuda je pravomoćna.

10. Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

U Zagrebu 27. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Kraljić

Katarina Jurišić

Dostavna naredba:

1. I okrivljenik pravna osoba: Zagrebački Holding d.o.o., [adresa] Zagreb

2. II okrivljenik odgovorna osoba: PZ, [adresa]

3. branitelj okrivljenika: Odvjetničko društvo Leko i partneri, Domagojeva 18, [adresa] Zagreb

4. tužitelj: PU zagrebačka, I postaja prometne policije

5. spis