Pr-178/2023-12
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Santica & Đapić iz Splita, odvjetnicima u Splitu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB:22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupano po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, odvjetnicima u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 12. svibnja 2025. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, a po objavi presude dana 27. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e:
I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, isplatiti tužitelju LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete iznos od 1.500,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 31.01.2023., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te na ime imovinske štete iznos od 180,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatražene kamate tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
II. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.370,65 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje na troškove parničnog postupka teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glave operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.U tužbi koja je podnijeta ovom sudu dana 28. veljače 2023., tužitelj navodi da se dana 23. kolovoza 2022. dogodila radna nezgoda dok je tužitelj bio zaposlen kod HP –Hrvatske pošte d.d. , prema Ugovoru o radu na određeno vrijeme broj HP- 02/2-5/22 od 29. 07. 2022. i Aneksu ugovora o radu broj HP-02/2-5/22 od 27. rujna 2022. Naime, radnik da je stradao dok je obavljao poslove dostavljača tiskovina za poslodavca i zadobio ozljede potkoljenice i gležnja te da je i udario i glavom o pod. Članak 111. Zakon o radu da navodi da je radniku koji pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava dok je čl. 25. Zakona o zaštiti na radu propisano kako se smatra da ozljeda na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Pošto je Hrvatska pošta s tuženikom kao osigurateljem sklopila policu osiguranja od odgovornosti broj 804328780, tako da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Tužitelj da je po zadobivenoj povredi hospitaliziran u Općoj bolnici Dubrovnik, gdje da mu je dijagnosticirana povreda u vidu nagnječenja desne potkoljenice i gležnja stopala. Pretrpljene ozljede na radu kod oštećenog da su uzrokovale strah i fizičke bolove, a da je trpio i brojne neugodnosti u procesu liječenja. Nakon zadobivene ozljede tužitelj da je bio privremeno nesposoban za rad i da nije mogao obavljati poslove za poslodavca te da je isti i dan danas na bolovanju zbog zadobivene povrede. Naime, desna potkoljenica i stopalo i dalje da su mu bolni i otečeni, osjeća trnce u stopalu i otežano hoda, ima mučnine i vrtoglavice. Također, tužitelj da je zbog povreda bio izložen nizu neugodnosti u vidu RTG i EKG snimanja, specijalističkih pregleda i kontrola, mirovanja, uzimanja analgetika i ostalog. Dakle, s osnova povrede stopala i potkoljenice kod njega da je zaostalo smanjenje životne aktivnost i trajne posljedice koje će osjećati cijelog života. Tužitelj da je trebao i tuđu pomoć i njegu u trajanju od najmanje dva tjedna po zadobivenoj povredi pošto je morao mirovati s nogom u povišenom položaju, te za to vrijeme nije mogao samostalno obavljati uobičajene životne aktivnosti. Tužitelj da je imao troškove liječenja i to troškove putovanja na specijalističke preglede kao i za kupovinu masti, lijekova za bolove i smirenje te ostale troškove koje ne pokriva osnovno zdravstvenog osiguranje. Ovakvi troškovi da se podrazumijevaju prema redovitom tijeku stvari da je opće poznato da se lijekovi u ljekarnama plaćaju i da je za odlazak na pregled potrebno potrošiti određenu količinu goriva, platiti parking i sl. Slijedom svega navedenog, tužitelj smatra da bi mu s osnova pretrpljene neimovinske štete te tuđe njege i pomoći pripadala naknada u ukupnom iznosu od 1.680,00 eura. Tužitelj da se tuženiku obratio s odštetnim zahtjevom dana 31. siječnja 2023., ali da mu je tuženik odbio zatražene iznose ističući kako je njegov odštetni zahtjev pravno neosnovan, što nikako nije točno, što su uvodno citirane odredbe Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu jasne kad govore o objektivnoj odgovornosti poslodavca, a spisu prileži i priznata prijava ozljedi na radu.
2.U odgovoru na tužbu od dana 30. kolovoza 2023. tuženik navodi kako priznaje kao neprijepornu činjenicu da je HP- Hrvatska pošta kao ugovaratelj osiguranja imao sa tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti broj 804328780. Kako je za nastanak nezgode isključivo odgovoran sam tužitelj, tuženik osporava osnovu odgovornosti budući da su se u konkretnom slučaju ostvarili zakonski razlozi isključenja odgovornosti poslodavca, time i tuženika kao osiguratelja. Isto tako da nije sporno kako je odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi na radu ili u svezi sa radom objektivna, no da to ne znači i bezuvjetna. Iz dokaza priloženih spisu te onima koje prilažu da nedvojbeno proizlazi kako je tužiteljev poslodavac poduzeo i sve potrebne i sve propisane mjere zaštite na radu u cilju sigurnog odvijanja radnog procesa, ujedno upoznavši i obučivši tužitelja pravilima o zaštiti na radu. Do štetnog događaja da je došlo isključivo propustima u postupanju samog tužitelja prilikom parkiranja motocikla, budući da je navedenu radnju obavljao protivno poznatim mu i pravilima o zaštiti na radu i uputama poslodavca. Time da se ostvario zakonski razlog oslobođenja od odgovornosti. Dalje, tuženik da u ovom postupku postoji isključivo zbog postojanja ugovora o osiguranju od odgovornosti po Polici broj [broj police], sklopljenog sukladno Uvjetima za osiguranje izvan ugovorne odgovornosti. Stoga da je pravni položaj i obveze tuženika sagledati isključivo kroz ugovoreni sadržaj predmetnog ugovora o osiguranju. Uzimajući u obzir sadržaj sklopljenog ugovora o osiguranju prema mišljenju tuženika tužbeni zahtjev da je neosnovan budući zbog isključive odgovornosti tužitelja sukladno članku 4. stavak 1. navedenih Uvjeta osiguratelj/tuženik da nije u obvezi isplatiti osigurnine za štete kada se po zakonu ne odgovara. Slijedom navedenoga predlaže se odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan Iako da je prema mišljenju tuženika tužbeni zahtjev neosnovan, isključivo opreza radi tuženik da osporava visinu tužbenog zahtjeva i po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega, troškovi liječenja), jer da je isti postavljen značajno iznad uobičajenih kriterija sudske prakse. Prema odredbi čl.1100/1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,78/15 - dalje ZOO) dosuda, a i potom i visina naknade neimovinske štete ovisi o težini povrede prava osobnosti i okolnostima slučaja. Cijeneći težinu povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja, kao zakonski odlučne pretpostavke od kojih zavisi dosuda i visina naknade neimovinske štete, te uobičajene kriterije sudske prakse, da se osporava visina tužbenog zahtjeva. Ukoliko je tužiteljevo liječenje okončano i stanje stabilizirano, a imajući u vidu karakter povrede, tuženik da se ne protivi predloženom dokazu medicinskog vještačenja, te predlaže pribaviti zdravstveni karton tužitelja u izvorniku. Tuženik ujedno ističe kako isključivo opreza radi osporava dosudu zatraženog iznosa tuđe pomoći i njege na ime imovinske štete u iznosu od 130,00 eura. Dalje, tuženik osporava potraživanje troškova liječenja u iznosu od 50,00 eura jer da nema nikakvih dokaza da su isti bili objektivno potrebni, a uobičajene troškove liječenja tužitelju kao zdravstveno osiguranoj osobi plaća HZZO (što da je tuženik HZZO-u već refundirao kroz funkcionalnu premiju). Opreza radi, tuženik da osporava zatraženi početak tijeka zateznih kamata. Za slučaj da se u ovom sudskom postupku tuženika i obveže na nekakvu isplatu naknade štete, takva obveza da bi bila utvrđena tijekom sudskog postupka i na temelju dokaza izvedenih u sudskom postupku, pa i kamata na možebitno daljnju naknadu štete može teći sa danom presuđenja (tako i VsRH Revr- 655/12 od 23.10.2013. godine). Kako nema dokaza da je tužitelj plaćao usluge tuđe njege i pomoći, radi se o imovinskoj nenovčanoj šteti, pa kamata na utuženi iznos može također teći isključivo od dana presuđenja.
3. U dokaznom postupku sud je pregledao Prijavu o ozljedi na radu, Izjavu očevica o ozljedi na radu, Ugovor o radu od 29. srpnja 2022., Aneks ugovora o radu od 29. srpnja 2022. Potvrda MUP-a, Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske od 30. kolovoza 2022., med. dokumentacija, cjenik usluga Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Odluka o cijenama usluga u Domu Lovret, Split od 28. travnja 2023., Izjava osiguranika povodom zahtjeva za naknadu štete iz osiguranja odgovornosti, saslušanje tužitelja, vještačenje po vještakinji dr. VŠ.
4.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5.Među strankama u ovom postupku nije sporno:
- da je tužitelj bio zaposlen kod HP prema Ugovor o radu na određeno vrijeme br. HP-02/2-5/22 od 29. srpnja 2022. i Aneksa ugovora o radu br. HP-02/2-5/22 od 27. rujna 2022. na radno mjesto dostavljač tiskovina I, u organizacijsko jedinici Divizija pošta, Sektor za distribuciju tiskovina, na području Dubrovačko-neretvanske županije,
- da je HP sa tuženikom kao osigurateljem sklopila policu osiguranja od odgovornosti br. 804328780 tako da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari,
- da je dana 23. kolovoza 2022. došlo do radne nezgode u kojoj je tužitelj zadobio ozljede dok je obavljao poslove dostavljača tiskovine za tuženika i to potkoljenice i gležnja, te je udario glavom o pod.
Kao sporno ostalo je za raspraviti:
- da li je do predmetno štetnog događaja došlo isključivo propustima u postupanju samog tužitelja prilikom parkiranja motocikla iz razloga što bi navedenu radnju obavljao protivno pravilima o zaštiti na radu i uputama poslodavca,
- visina zatražene naknade štete.
6. Odredbom čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17 dalje: ZR) određeno je da ukoliko radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
7. Prema čl. 3. st. 1. t. 13. Zakona o zaštiti na radu (''Narodne novine„ broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 I 96/18, dalje: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. U smislu tog zakona pojmovima mjesto rada i radni okoliš obuhvaćaju se sva mjesta i prostori pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se zaposlenici moraju nalaziti ili do kojih moraju dolaziti u tijeku rada. Pojam nezgode na radu nije usko vezan za izvršavanje radnih zadataka radnog mjesta ,već je dovoljno da je šteta nastala pod nadzorom poslodavca na mjestu na kojem radnik treba dolaziti tijekom rada.
8. Odredba članka 25. st.1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. Načelo objektivne odgovornosti poslodavca za štetu radniku sadržano je i u Direktivi 89/391/EEZ koja je implementirana u ZZR.
9. Prema odredbi članka 25. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati. Pregledom prijave ozljede na radu od 25. kolovoza 2022. kao opis predmetno štetnog događaja navodi se da se tužitelj ozlijedio dok je podizao moped na nogare, da mu je isti proklizao i pao na nogu.
10. U svom iskazu na ročištu od dana 19. ožujka 2025. tužitelj navodi da je bio zaposlen kod HP d.d. prema ugovoru o radu na određeno vrijeme otprilike tri ili četiri mjeseca. On da je bio zaposlen u poslovnici u Splitu, Hercegovačka ulica, međutim odmah da su ga poslali na zamjenu za rad u Dubrovniku za obavljanje poslova dostavljača tiskovina. Kad se zapošljavao bio je upoznat da će se dostava vršiti na skuteru, isto tako da je on upoznao poslodavca da ima vozačku dozvolu B kategorije koja pokriva i vožnju skutera međutim da on nikad nije vozio skuter i da nema s tim iskustva. Unatoč tome odmah je upućen kao zamjena za rad u Dubrovnik, koliko se sjeća to da su bili ljetni mjeseci, a kad mu se spominje da se radi o kraju kolovoza, on da se toga sad više ne može sjetiti. Kad je došao u Dubrovnik, nakon 30 sati, on da je već počeo raditi na način da je zadužio skuter, s tim da ne poznaje Dubrovnik i da ne zna niti ulice niti način na koji se obavlja dostava da mu je postavljen mentor odnosno osoba koja je zajedno sa njim sa skuterom obavljala dostavu, sjeća se da se zvao D, a prezimena da se ne sjeća. Prije nego što je počeo voziti skuter i raditi poslove dostavljača da nije prošao nikakvu internu obuku poslodavca vezano za način obavljanja poslova dostave na skuteru kakvi su uobičajeni ne samo za dostavu sa skuterom i već za sam grad, obzirom da mu je Dubrovnik nepoznat. Sjeća se da je voditelj bio MŠ, a od kad je počeo raditi radio je sve do predmetno štetnog događaja, samo noćne smjene, od 23,30 do 5,30 ujutro. U tim smjenama da je radio zajedno s navedenim mentorom D, a do predmetno štetnog događaja da je došlo kad su vršili dostavu ispred stambene zgrade gdje da su morali parkirati na uzbrdici te da su morali stati sa strane nogostupa sa skuterima iako da se radilo o asfaltnom nogostupu na istom da je bilo nešto sitnog šljunka. Kad je kolega D parkirao svoj skuter on da je pokušao istu radnju iza njega, staviti skuter na nogaru, međutim u tom momentu isti da je proklizao i cijelom težinom pao na njega, na njegovu desnu stranu kako je imao kacigu na glavi, od težine skutera isti da je pao te glavom udario u rubnik, od čega da je kaciga pukla ali da mu je spašen život. Čim je kolega vidio da je skuter pao na njega pritrčao mu je u pomoć, obzirom da je počeo vikati spašavaj D spašavaj, on da je uspio dignuti skuter sa njega. Od toga da je zadobio teške tjelesne ozljede, nagnječenje desne potkoljenice, gležnja i stopala. Bio je cijelu noć na hitnom prijemu, te da je bio na bolovanju po njegovoj procjeni mjesec do dva. Dok je još bio na bolovanju, nakon nekih mjesec dana on da je kući zaprimio izvanredni otkaz ugovora o radu, a obzirom da nije imao financijskih mogućnosti da nije pobijao otkaz, te da je opet završio na birou. Želi napomenuti da nije svaku noć radio sa kolegom D, već da je on bio mentor tu noć i možda noć prije, s tim da je često mijenjao mentore ovisno o kvartovima u kojima je dostavljao tiskovine, obzirom da nije mogao raditi sam nije poznavao grad i ulice. Napominje kako je dostavljao tiskovine skuterom i sam skuter da je bio opterećen težinom tiskovina kako s prednje tako i sa zadnje, obzirom da su košare na skuteru. Po njegovoj procjeni sama tiskovina da je težila minimalno 10 kg, što da je sve zajedno palo na njega. Isto tako napominje da je kolega jedva podigao skuter sa njega, obzirom na težinu. Napominje da nije mogao nakon predmetne nezgode sam šetati već da ga je hitna prenijela na nosila. O tome kakvi su bili motori koje su koristili za dostavu, navodi da je ustvari prije svake vožnje morao birati skuter koji je donekle ispravan za noćnu vožnju te da se savjetovao sa kolegama dostavljačima koji bi mu preporučili donekle ispravan, a generalno da su svi bili loši. O tome koliko dana je nakon potpisivanja ugovora o radu bio raspoređen na rad u Dubrovniku, tužitelj navodi da je bio raspoređen isti dan te krenuo u Dubrovnik sa kombijem od HP. O tome da li je imao problem sa parkiranjem skutera, navodi da nije na ravnome, a u konkretnom slučaju da se radilo o uzbrdici. O tome da li je kolega D uspio parkirati svoj skuter, navodi da je ali kako je već opisao da on nije uspio zbog noći i nepoznavanja terena.
11. Poslodavac odgovora za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po objektivnoj odgovornosti, te i kao vlasnik opasne stvari, a teret dokaza da su ispunjene pretpostavke za oslobođenje ili umanjenje odgovornosti na temelju odredbe čl. 25. st. 2. ZZR je na poslodavcu odnosno na tuženiku. Naime, poslodavac a time i tuženik može biti oslobođen od odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je radnik postupao protivno odredbama ZZR i to namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Namjera je oblik krivnje koji se određuje subjektivno i postoji kad je radnik svjestan da će svojom radnjom ili propuštanjem izazvati štetu odnosno kad radnik želi i uzrok, a krajnja nepažnja postoji kad se radnik ponaša onako kako se ne bi ponašao prosječno pažljiv radnik. Uz navedeno poslodavac mora dokazati i kumulativni uvjet za oslobođenje od odgovornosti da na te okolnosti nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
12. Po ocjeni ovog suda šteta nije nastala isključivom radnjom tužitelja koju tuženik nije mogao predvidjeti ili čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti pa se u tom smislu ukazuju neosnovani prigovori tuženika. Naime, u obavljanju posla poštara, poštari po prirodi svoga posla dolaze u situacije u kojima im je život ugrožen radi raznih uzroka što spada u profesionalni rizik, a za koji rizik odgovara poslodavac. Poslodavac se može osloboditi objektivne odgovornosti samo pod pretpostavkom iz čl. 1067.st.1. i 2. ZOO/15. Tužitelj je kritične prigode bio raspoređen za obavljanje radnih zadataka poštara dostavljača tiskovina na skuteru (mopedu). Skuter je sam po sebi opasna stvar posebno u situaciji kritične prigode kada je bio opterećen težinom tiskovina kako s prednje tako i sa zadnje strane, obzirom da su košare na skuteru. Činjenica da je sa tužiteljem bio i mentor ukazuje na činjenicu da tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način, jer tuženik to nije dokazao. Ovaj sud poklanja vjeru tužitelju gdje navodi da prije nego što je počeo voziti skuter i raditi poslove dostavljača da nije prošao nikakvu internu obuku poslodavca vezano za način obavljanja poslova dostave na skuteru kakvi su uobičajeni ne samo za dostavu sa skuterom i već za sam grad, obzirom da mu je Dubrovnik bio nepoznat grad. Stoga nedvojbeno proizlazi kako tužiteljev poslodavac nije poduzeo sve potrebne i sve propisane mjere zaštite na radu u cilju sigurnog odvijanja radnog procesa, ujedno obučivši tužitelja prema pravilima o zaštiti na radu. Slijedom navedenog ovaj sud smatra utvrđenim da je šteta tužitelju nastala uslijed pada skutera natovarenim poštanskim pošiljkama na njega, nakon neuspješnog podizanja istog na uzbrdici, na što on nije mogao utjecati, iako je u svemu postupao s dužnom pažnjom i po nalogu svoga mentora, jer suprotno tuženik nije dokazao, a što podrazumijeva objektivnu odgovornost poslodavca, a time i tuženika za nastanak konkretne štete. Stoga je u cijelosti neosnovan paušalan prigovor tuženika o isključivoj odgovornosti tuženika za nastalu štetu jer isti nije dokazan u ovom postupku.
13. Na okolnost visine pretrpljene neimovinske štete kao posljedice povrede prava osobnosti te imovinske štete kroz naknadu tuđe njege i pomoći, ovaj sud je proveo medicinsko vještačenje po vještakinji spec. ortopedu VŠ.
U svom iskazu na ročištu od dana 12. svibnja 2025., sudska vještakinja dr. spec. ortoped VŠ, navodi da je pregledala sudski spis i priloženu med. dokumentaciju iz koje vidi da je tužitelj dana 23. kolovoza 2022. pregledan u općoj bolnici Dubrovnik zbog ozljede koju je zadobio na radu. Postavljena mu je dijagnoza udarac u desnu potkoljenicu i stopalo, klinički da je nalaz bio uredan što se tiče neurovaskularnog statusa. Nije bilo znakova kompartmenta preporučeno da je mirovanje u povišenom položaju s nogom, analgetici po potrebi i kontrola za dva dana. Rendgen desnog koljena i potkoljenice i gležnja da je bio uredan, a inspekcijski da je bila minimalna oteklina potkoljenice. Nakon toga se javio u Split i to na hitni prijem 25. kolovoza 2022. te je na pregledu bio od 21,00 sat do 1,00 sati po noći. Kod bolesnika da je isključena duboka venska tromboza, predloženi analgetici , zatim da je ponovno napravio kontrolu 14. rujna 2022. kod traumatologa , klinički da je desna potkoljenica bez oteklina, bezbolna, varipozni sindrom hod na prste i pete izvodi i kontrola za mjesec dana ako se tegobe nastave. U osobnom zdrav. kartonu da nije pronašla slični ozljedu prije štetnog događaja. Pregledala je tužitelja u uvjetima sudnice te da nije pronašla da su nastale promjene od udarca. Mišljenja je da se radilo o tjelesnoj ozljedi koja nije ostavila umanjenje životnih aktivnosti. Bolove jakog intenziteta zbog načina i težine ozljeđivanja da su trajali tri dana, srednjeg intenziteta dva tjedna, te još slabog intenziteta tri do četiri tjedna. Tuđa njega i pomoć da je bila potrebna dok je tužitelju trajalo liječenje, dok je noga bila otečena, dok je morao ležati s povišenom nogom, kao pomoć kod obavljanja osobne higijene i trajala je jedan tjedan, dva sata dnevno, te još dva tjedna jedan sat dnevno. Naruženosti nema. Strah da je bio primarni, jakog intenziteta prve dvije minute, a poslije toga sekundarni strah jakog intenziteta još dva dana. Zatim, srednjeg intenziteta još deset dana i slabog intenziteta još jedan mjesec. O tome kada je kod tužitelja završeno liječenje u predmetnoj ozljedi, vještakinja navodi dva mjeseca nakon ozljede, a to zaključuje na temelju težine same ozljede, s obzirom da je bila velika oteklina koja ne može tako brzo ni proći. O tome na temelju čega je iznijela mišljenja o trajanju slabih bolova, obzirom da je u nalazu od 14. rujna 2022. navedeno da je desna potkoljenica bezbolna, navodi da je kod pregleda napisano da je desna potkoljenica bezbolna međutim vjerojatno se mislilo dok je tužitelj mirovao, međutim kod pokreta se mora javljati neka određena blaga bolnost jer da noga u tom slučaju malo otekne.
14. Na vještvo sudske vještakinje spec. ortopeda dr. VŠ tužena je istakla prigovor da se radi o nepravilnom i neobjektivnom vještvu koje nije u skladu s medicinskom dokumentacijom te je predložila provesti novo medicinsko vještačenje. Kako se radi o paušalnom i ničim argumentiranom prigovoru pun. tuženika ovaj sud je odbio prijedlog za novim medicinskim vještačenjem jer za isto tužena nije priložila nikakve dokaze kojim bi pobila provedeno medicinsko vještačenje, a isto bi bilo protivno načelu ekonomičnosti ovog postupka. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja vještakinje spec. ortopeda dr. VŠ jer je isti dan od strane stručnjaka i po pravilima struke, te na temelju priložene medicinske dokumentacije. Cijeneći naprijed navedeno vještvo, a imajući u vidu duljinu i intenzitet trajanja fizičkih bolova, koje je tužitelj pretrpio, dob tužitelja (rođ.1966.), te lokaciju i težinu ozljede, popratne neugodnosti pri liječenju, intenzitet i trajanje straha, okolnosti ozljeđivanja, liječenja, te imajući u vidu načelo individualizacije naknade, primjenu pravnog standarda pravične naknade, to ovaj sud smatra primjerenim dosuditi tužitelju s osnove neimovinske štete, pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.500,00 eura. Sukladno odredbi iz čl. 943. st.4., tuženik duguje tužitelju zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju što u konkretnom slučaju znači od podnošenja tužbe obzirom nije priložen odštetni zahtjev, a sve sukladno odredbi članka 15. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti i članka 965. ZOO-a. Stoga su tužitelju na dosuđenu naknadu neimovinske štete priznate zatražene zatezne kamate koje teku počevši od dana podnošenja tužbe ovom sudu 28. veljače 2023. god., a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga,), pa do isplate, a kao u točki I izreke presude, po stopi kako je pobliže navedeno u izreci presude, primjenom odredbe čl. 29. ZOO-a i Uredbe 156/22., dok je za duži tijek zakonske zatezne kamate ne neimovinsku štetu valjalo odbiti kao neosnovan.
15.Tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio i naknadu imovinske štete i to s naslova troškova tuđe njege i pomoći, te troškova liječenja. Naknada za tuđu njegu i pomoć izvorno je naknada troškova pa je tako ista novčani oblik materijalne štete tj. predstavlja onaj iznos novčanih sredstava koje bi tužitelj platio trećoj osobi za pruženu uslugu tuđe njege i pomoći stoga u situaciji kada tužitelj nije imao novčanih izdataka za tuđu njegu i pomoć, jer nije sporno da isti nije plaćao trećoj osobi naknadu za tuđu njegu i pomoć, pripada mu pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge platio da je osoba koja je pružala uslugu tuđe njege i pomoći tu naknadu zahtijevala. Prema mišljenju vještaka spec. ortopeda tužitelju je zbog zadobivene ozljede bila potrebna tuđa njega dok je tužitelju trajalo liječenje, dok je noga bila otečena, dok je morao ležati s povišenom nogom, kao pomoć kod obavljanja osobne higijene i trajala je jedan tjedan, dva sata dnevno, te još dva tjedna jedan sat dnevno. Polazeći od navedenog kao i od cijene sata tuđe njege i pomoći od 5,30 eura ( Cijena usluge u Domu Lovret 40 kn – list spisa 104), na koju tuženik nije imao posebnih primjedbi, a obzirom na procijenjenu potrebu tužitelja za tuđom njegom i pomoći od ukupno 21 dan po dva odnosno jedan sat dnevno, naknada tužitelju s ovog osnova bi iznosila i više od zatraženih 130,00 eura. Tužitelju je priznat i iznos od 50,00 eura s osnova troškova liječenja koji je postavljen paušalno, jer je notorno da je tužitelj imao troškove prijevoza u vidu troškova goriva, kojih ne bi bilo da nije bilo predmetne ozljede. Kako je tužitelju naknada za tuđu njegu i pomoć utvrđena prema cijena u vrijeme presuđenja na dosuđeni iznos zatezna kamata mu je priznata od presuđenja pa do isplate, kao i za naknadu štete troškova liječenja obzirom da tužitelj za isto nije dostavio račun kada je ista i nastala, a sve sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a, a po stopi određenoj člankom 29. st. 2. ZOO, Uredba 156/22, stoga je za više zatraženu zakonsku zateznu kamatu s osnova tuđe njege i pomoći i troškova liječenja tužbeni zahtjev valjalo odbiti.
16. Slijedom navedenog valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te odlučiti kao u izreci ove presude.
17.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 5. i 155 . Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07 , 84/08 , 25/13,89/14 i 70/19– u daljnjem tekstu ZPP), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ br. 148/09) VPS, te popisu troška punomoćnika tužitelja. Tužitelju je priznat trošak : za sastav tužbe- 100 bodova, za sastav podneska od 12. rujna 2023. – 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 5. veljače 2025, 19. ožujka 2025. i 12. svibnja 2025. – za svako po 100 bodova, za zastupanje na ročištu za objavu – 50 bodova ( vrijednost 1 boda sa paušalom = 2,00 eura), što daje 450 bodova, odnosno 900,00 eura + 25 % PDV, što daje iznos od 1.125,00 eura. Tom iznosu valja pridodati materijalni trošak vještačenja od 245,65 eura, što daje ukupno obistinjen trošak tužitelju u iznosu od 1.370,65 eura. Tužitelju nije priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva jer isti nije priložen u spisu.
U Splitu, 27. lipnja 2025.
Sudac:
Jelena Kvarantan Karuza
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.
