Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč

Posl. br.  P-52/2025-13

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici Ivo Pranjić i Mariana Pilat Rudan, odvjetnici u Poreču, protiv tuženice JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Rozani Fabris, odvjetnici iz Poreča, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene 27. svibnja 2025., u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, te punomoćnice tuženice, dana 27. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 5480 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, zatražiti i izvršiti uknjižbu prava vlasništva rečene nekretnine u svoju korist u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč – Parenzo, u cijelosti, uz istodobno brisanje prava vlasništva na rečenoj nekretnini upisano u korist tuženice JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ive [adresa].

II Dužna je tuženica naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 653,10 eura, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 23. siječnja 2025. godine podnio tužbu protiv tuženika kojom traži utvrđenje prava vlasništva nekretnine. U tužbi navodi da je tuženica upisana kao vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 5480 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Tuženica je predmetnu nekretninu kao obdarenica stekla od svoje majke LU kao darovateljice na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 01.10.2013. godine te je na temelju tog ugovora izvršena uknjižba prava vlasništva u korist tuženice JU. Međutim, predmetnu nekretninu je tužitelj kupio odnosno stekao u izvanknjižno vlasništvo 31. siječnja 1997. godine i to na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine koji je bio sklopljen između pravne prednice tuženice pok. LU i ovdje tužitelja. Na temelju tog ugovora iz 1997. godine tužitelj nije na predmetnoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i formalno izvršio uknjižbu prava vlasništva budući da je u ugovoru omaškom i zbog pravne neukosti stranaka u trenutku sastava ugovora pogreškom naznačena oznaka nekretnine kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], umjesto ispravno 640 u k. o. [katastarska općina]. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje u k. o. [katastarska općina] su neposredno susjedne nekretnine. Premda je u ugovoru oznaka nekretnine bila pogrešna, tužitelj i pravna prednica tuženice su dogovorili prodaju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], upravo je za tu nekretninu isplaćena ugovorena kupoprodajna cijena, a nakon sklapanja ugovora tužitelj je stupio u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Ugovor je bio sklopljen na inicijativu pok. LU odnosno pravne prednice ovdje tuženice koja je tužitelju ponudila nekretninu na prodaju te je neposredno prije kupnje nekretnine predmetnu nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] pokazala tužitelju, a nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji i predala tužitelju posjed te nekretnine. Tužitelj nije nikada posjedovao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i nikada nije držao da je ta nekretnina njegovo vlasništvo. Na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 31. siječnja 1997. godine tužitelj je stupio u posjed predmetne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te od tada do danas posjeduje tu nekretninu kao pošteni, zakoniti, istiniti i samostalni posjednik. Tijekom 1990-tih godina tužitelj je zajedno sa svojim zetom DU ogradio nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i u njoj se od tada pa do danas nalaze ovce i koze, a predmetna nekretnina je posjedovana i na način da su se u njoj povremeno pilila drva. Tužitelj se od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji nalazi u kvalificiranom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je cijelo proteklo vrijeme neprekidno posjedovao predmetnu nekretninu, ponašajući se kao njezin jedini gospodar te mu nikada nitko nije to pravo osporavao ili se na bilo koji način miješao u njegovo izvanknjižno vlasništvo i posjed predmetne nekretnine. Neposredno prije podnošenja ove tužbe tužitelj se u više navrata bio obratio tuženici radi pokušaja mirnog rješenja ovog spora, ali se tuženica na pozive tužitelja oglušila. S obzirom na svoj samostalni, istinit, zakonit i pošten posjed u trajanju neprekidno duljem od 20 godine, tužitelj je kao kvalificirani posjednik dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretnini u vlasništvu tuženice označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 5480 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], u cijelosti. Konačno, tužitelj predlaže donijeti presudu sukladno odredbi čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2. Rješenjem posl.br. P-52/2025-2 od 27. siječnja 2025. godine određena je zabilježba spora na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. U odgovoru na tužbu tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tvrdi da je u dobroj vjeri, sa povjerenjem, u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga stekla vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da sukladno čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama uživa zaštitu povjerenja u zemljišne knjige. Dana 01.10.2013. da je sa majkom zaključila ugovor o darovanju temeljem kojeg je stekla u vlasništvo tri nekretnine među kojima je i predmetna nekretnina i zato da njezina pok. majka nije nikada tužitelju prodala niti predala u posjed predmetnu nekretninu. Tužena da je pošteni stjecatelj predmetne nekretnine i da nikada nije imala razloga posumnjati u pravo vlasništva svoje majke na predmetnoj nekretnini. Tužena da je vlasnik i posjednik predmetne nekretnine. Osporava da bi tužitelj bio pošteni kvalificirani posjednik jer da nikada nije kupio niti na drugi način stekao vlasništvo po bilo kojoj pravnoj osnovi. U ugovoru o kupoprodaji od 31.01.1997. da je izričito napisano da je predmet kupoprodaje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Vrtlača, u naravi šuma površine 2016 m2. Dalje tvrdi da je tužitelj kupio i primio u posjed k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i za istu isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti te da su ugovorne strane platile porez na promet nekretnina svaka u ½ dijela. Nakon kupnje tužitelj da je sastavio molbu i zatražio uknjižbu za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prilikom osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] tužitelj da se izjasnio, a nakon što mu je predočen posjedovni list br. 64 k. o. [katastarska općina], da sve katastarske čestice u tom posjedovnom listu su njegovo vlasništvo, a koje da je stekao ili Rješenjem o nasljeđivanju iza svojih pok. roditelja ili kupnjom od FU i ŠU. Za k. č. [katastarska čestica] da je izjavio da ju je stekao kupnjom od LU. Dalje ističe da je za života LU s istom trebao urediti odnose ako je smatrao da je kupio k. č. [katastarska čestica], a ne 646/2 k. o. [katastarska općina]. Ističe da tužitelj nikada nije bio u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je samovlasno ušao u posjed iste, ali da nije pošteni posjednik jer da je znao da istu nije ni kupio ni dobio u posjed. LU da tužitelju nikada nije prodala niti predala u posjed predmetnu nekretninu. U postupku osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], majka tužene da je upisana kao vlasnica predmetne nekretnine i taj upis da joj nitko nije osporavao. Tužitelj da je sa svojom kćerkom MU dana 12.12.2013. sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju u kojem je navedena k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]., a ne 640 k. o. [katastarska općina]. Dalje osporava da bi tužitelj sa svojim zetom DU tijekom 1990-tih godina ogradio predmetnu nekretninu i na njoj od tada pa do danas držao ovce i koze, a povremeno i pilio drva. Tužena da je od punomoćnika tužitelja primila dopis (kao punomoćnica CU – zeta tužitelja) da se izvrši zamjena k. č. [katastarska čestica] sa k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] te da će troškove zamjene snositi CU. Konačno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da ima površinu od 5480 m2, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da ima površinu od 2061 m2. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: izvadak iz zemljišne knjige (6), izvod iz kat. plana (7), ugovor o darovanju nekretnina (8-10), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige (11), raspravni zapisnik - rješenje (iz postupka osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]) (12), rješenje (13 i 34), ugovor o kupoprodaji nekretnina (30- 32), molbu (33), rješenje Ureda za katastarsko-geodetske poslove Poreč (35-36), posjedovni list (38 i 46), izvadak iz matice umrlih (39-40), ugovor o doživotnom uzdržavanju (41-45), izvod iz posjedovnog lista (47), dopis(48-51), e-mail (52), izvršen je očevid lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke koji je u spis priložio orto foto snimku sa prijepisom posjedovnog lista (65-66), te su saslušani svjedoci KU, GUI, NU, DU i tužitelj kao parnična stranka.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (6) utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 5480 m2 u vlasništvu tuženice.

7. Uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige (11) utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije tuženice bila upisana u vlasništvu FU r. GUI (majke tuženice) te da je tuženica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 01.10.2013.

8. Uvidom u izvod iz katastarskog plana (7) utvrđeno je da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je vlasništvo tužitelja još od ranije) i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je vlasništvo tužitelja upisana temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 31.01.1997. sklopljenog sa LU).

9. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnina (8-10) utvrđeno je da je isti sklopljen kod javnog bilježnika Marije Hrvatin u [adresa] dana 01.10.2013. između LU , u svojstvu darovateljice i tuženice, u svojstvu obdarenice (majka i kćerka) te da su predmet darovanja bile k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Između ostalog u čl. 3. Ugovora se navodi da obdarenica (tuženica) ima pravo stupiti u posjed darovanih joj nekretnina sa danom potpisivanja tog ugovora.

10. Uvidom u raspravni zapisnik sastavljen u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bile su spaljene odmah nakon 2. svjetskog rata, te se postupak osnivanja nove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] provodio 2001.) utvrđeno je daj e 24.03.2001. tužitelj pristupio glede osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], da mu je predočen posjedovni list br. 64 k. o. [katastarska općina] (u kojem posjedovnom listu je između ostalih bila upisana k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) te da je izjavio da su sve katastarske čestice popisane u tom posjedovnom listu njegovo vlasništvo jer da ih je stekao ili rješenjem o nasljeđivanju iza svojih pok. roditelja ili kupnjom od FU i ŠU. Raspravnim rješenjem određen je upis prava vlasništva, između ostalih, i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime tužitelja.

11. Uvidom u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Poreč Zp-48/97 (13 i 34) utvrđeno je da je na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina od 31.01.1997. položena isprava u svrhu stjecanja uknjižbe prava vlasništva na nekretnini LU k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist tužitelja.

12. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina (30-32) utvrđeno je da je između LU (majke tuženice) kao prodavateljice i tužitelja kao kupca dana 31.01.1997. sklopljen ugovor o kupoprodaji nekretnina, a predmet kupoprodaje je označena k. č. [katastarska čestica] – Vrtlača – šuma površine 2016 m2, za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 3.500,00 kn te da će porez na promet nekretnine platiti kupac i prodavatelj, svaki u ½ dijela. Prodavateljica je ovjerila potpis kod javnog bilježnika 11.02.1997., te je porez na promet nekretnina plaćen 19.05.1997.

13. Iz molbe (33) utvrđeno je da je tužitelj predložio Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč da uknjiži k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njegovo ime.

14. Uvidom u rješenje Ureda za katastarsko-geodetske poslove Poreč od 13.02.1998. (35-36) utvrđeno je da je u katastarskom operatu za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do promjene uslijed kupoprodaje te je kao posjednik, prema novom stanju na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan tužitelj.

15. Uvidom u posjedovni list br. 64 (38) utvrđeno je da je, između ostalih, upisana k. č. [katastarska čestica] Vrtlača – šuma površine 2061 m2 te da se kao posjednik vodi upisan tužitelj i to prema promjeni pod br. 93/98.

16. Uvidom u posjedovni list br. 66 (46) utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k.o. Baderna

– Vrtlača – šuma površine 5480 m2 upisana kao posjed FU.

17. Uvidom u izvadak iz matice umrlih (39-40) utvrđeno je da je LU (majka tuženice) umrla **.**.2014. u Pazinu.

18. Uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju (41-45) utvrđeno je da je isti sklopljen kod javnog bilježnika Đordana Pahovića u [adresa] dana 12.12.2013. između tužitelja i ŠU, kao primatelja uzdržavanja i MU (kćerke )kao davateljice uzdržavanja, kojim se davateljica uzdržavanja obvezala uzdržavati primatelja uzdržavanja do njihove smrti, a GU kao vlasnik imovine, nekretnina, između ostalih i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obvezao se po smrti kao naknadu za primano uzdržavanje, ostaviti sve svoje nekretnine, a uknjižba na ime davateljice uzdržavanja je odgođena do smrti primatelja uzdržavanja.

19. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista (47) utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Vrtlača – šuma površine 5480 m2 dolazi upisana u posjedovnom listu br. 66 na ime FU (majke tuženice).

20. Uvidom u pozive za formalnu zamjenu nekretnina od 26.05.2023. i 29.11.2024. (48-51) utvrđeno je da se tužitelj (i njegov zet CU), putem punomoćnika obraćao tuženici sa pisanim dopisima u kojima je opisano da je GU formalno upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], šuma, površine 2061 m2 temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljen s ZU, međutim, u stvarnosti da je kupio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da nikada nije ni bio u posjedu niti koristio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već da je kupio i da je u posjedu i da koristi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je u ugovoru o kupoprodaji nekretnine došlo do pogreške u pisanju ili pogreške u identifikaciji nekretnine koja je bila predmetom kupoprodaje te predlaže tuženici da se izvrši zamjena navedenih nekretnina.

21. Iz e-maila (52) utvrđeno je da se tuženica (sa maila ĆU) javila punomoćniku tužitelja te da prema njezinom mišljenju proizlazi da su i tužitelj i njegov zet CU kupili predmetnu nekretninu. Međutim iz sadržaja poziva za formalnu zamjenu nekretnina (48-51) nesporno je da se radi samo o jednom kupoprodajnom ugovoru, a ne o dva kupoprodajna ugovora, kako bi to proizlazilo iz e-maila sa lista 52 spisa.

22. Očevidom lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke struke utvrđeno je da je tužitelj pokazao nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tvrdeći da je tu nekretninu kupio od LU. Mjernični vještak je identificirao pokazanu nekretninu navodeći da se radi od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja prema službenom kat. stanju ima površinu od 5480 m2, u naravi je prorijeđena šuma, sa istočne strane omeđena bijelim putem, sa sjeverne strane omeđena suhozidom, dok sa ostalih strana nije vidljiva fizička međa (graniči sa ostalim nekretninama tužitelja) te su susjedne parcele iste i slične kulture. Prilikom očevida lica mjesta mjernički vještak je pokazao i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja katastarska čestica je u naravi gusta šuma, neprohodna i obraštena te se znatno razlikuje od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom da je k. č. [katastarska čestica] prorijeđena šuma i prohodna i pogodna za napasivanje ovaca i koza, dok k. č. [katastarska čestica] nije prohodna niti pogodna za napasivanje ovaca i koza. Nadalje je, prilikom očevida lica mjesta, utvrđeno da je između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] suhozid i žičana ograda.

23. Svjedok KU, rođen 1949., iskazao je da od 1991. živi u selu [adresa], u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, a njegovi roditelji da su 1980. kupili kuću s imanjem u [adresa] i od tada ima saznanja za predmetnu nekretninu budući da je LU upravo spornu nekretninu tada nudila na prodaju njegovim roditeljima te da se radilo o šumi velike površine. Međutim, njegovi roditelji da nisu bili zainteresirani za kupnju šume. Dalje je iskazao da mu je tužitelj 1990-tih godina rekao da je kupio upravo predmetnu nekretninu od LU, da ju je ogradio zajedno sa svojom nekretninom koju ima neposredno uz nju (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Iz iskaza svjedoka proizlazi da je tužitelj odmah po kupnji predmetnu nekretninu očistio, ogradio zajedno sa drugom svojom nekretninom, da ju je očistio te da ju od tada koristi za ispašu prije stoke, sada ovaca i da nikada nije čuo niti vidio da bi itko tužitelju prigovarao ili osporavao što koristi predmetnu nekretninu. Predmetna nekretnina da se djelomično ograđivala u određenim dijelovima kako bi se mogla držati stoka te kada ovce pojedu travu na određenom dijelu tada da se ograđivao drugi dio iste nekretnine sve dok se nije pojela trava i na drugom dijelu i to sve da je bilo tako od 1990-tih godina pa do danas. Žičana ograda koja omeđuje predmetnu nekretninu i koja je neposredno uz put da je postavljena 1990-tih godina te da se obnavlja žicom i novim palunom ukoliko je prethodni istrunuo. Dalje je iskazao da je LU kada je roditeljima nudila šumu na prodaju rekla da se šuma nalazi do tužiteljeve šume ali nije spominjala površinu već samo kupoprodajnu cijenu od 30.000,00 din. Inače LU da je njegovim roditeljima prodala kuću sa imanjem te da su kasnijih godina imali problema s njom jer da je stalno tražila još novaca.

23.1. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 1990-tih godina do dan danas, da istu koristi za napasivanje ovaca a prije i druge stoke te da nema saznanja da bi itko ikada tužitelju osporavao posjed predmetne nekretnine.

24. Svjedok GUI, rođen 1964., koji živi u [adresa] u neposrednoj blizini predmetne nekretnine iskazao je da na predmetnoj nekretnini viđa tužitelja unazad 30 godina, da istu tužitelj koristi za ispašu ovaca, da ju čisti i nikada nikog drugo da nije vidio na predmetnoj nekretnini. Tužitelj da je predmetnu nekretninu kupio od Eveline Jakus 1997. i od tada da ju koristi. Odmah po kupnji da ju je i ogradio sa stupovima i žicom, a prije toga da predmetna nekretnina nije bila ograđena. Prije žičane ograde sa stupovima uz cestu da je bio mali niski kameni zidić. Tužitelj da predmetnu nekretninu oduvijek koristi na način da na njoj napasuje ovce i da ovce mogu doći slobodno do žičane ograde koja je neposredno uz put.

24.1. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 1997. godine do dan danas, da istu koristi za napasivanje ovaca a prije i druge stoke te da nema saznanja da bi itko ikada tužitelju osporavao posjed predmetne nekretnine.

25. Svjedok NU, rođen 1947. u [adresa], u neposrednoj blizini predmetne nekretnine iskazao je da svakodnevno, po dva puta, prolazi putem uz predmetnu nekretninu te zna da tužitelj istu koristi posljednjih 25-30 godina jer da je istu kupio od FU, koja je rođena i živjela u [adresa]. Prije kupnje predmetne nekretnine ista nije bila ograđena, a posljednjih 25-30 godina da je ograđena i čini jednu cjelinu sa tužiteljevom parcelom (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Tužitelj da predmetnu nekretninu prije svake zime čisti sa rankunom, na istoj napasuje ovce po cijeloj šumi jer je cijela šuma prohodna i jer ju tužitelj čisti. Nikada nikog drugog nije vidio u posljednjih 25-30 godina na predmetnoj nekretnini osim tužitelja.

25.1. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 1997. godine do dan danas, da istu koristi za napasivanje ovaca a prije i druge stoke te da nema saznanja da bi itko ikada tužitelju osporavao posjed predmetne nekretnine.

26. Svjedok DU, rođen 1967., zet tužitelja, iskazao je da od 1991. živi u [adresa] kada se oženio za kćerku tužitelja. Predmetnu nekretninu da je tužitelj kupio 1997. od jedne gospođe (svjedok da je dva puta u životu vidio tu gospođu), odmah po kupnji nekretnine da su on i tužitelj zajedno sa nekretninom koja je od ranije bila od tužitelja (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ogradili ju žicom i palunima uz put kao što je i danas. Prije kupoprodaje 1997. predmetna nekretnina da nije bila ograđena. Predmetna nekretnina da se koristi na način da se na njoj drže ovce, da se istu svake godine čisti, kosi, da se posječu trula drva, da su ranijih godina držali krave. Predmetna nekretnina da sa nekretninom tužitelja (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) čini cjelinu i da od 1997. nikada nitko nije tužitelju prigovarao što koristi predmetnu nekretninu. Dalje je iskazao da je njegov sin, tj. unuk tužitelja, nedavno na internetu primijetio da predmetna nekretnina nije upisana u vlasništvu tužitelja i nakon toga da je počelo rješavanje problema. Svjedok izričito tvrdi da tužitelj nije nikada koristio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetnu nekretninu je zadnji puta između stabala pokosio prije par mjeseci i svake godine ju kose u dijelovima. Između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] postoji žičana ograda i nije moguć pristup sa jedne parcele na drugu. Tužitelj i dan danas na predmetnoj nekretnini napasuje ovce, a koje ovce drže u dvoru, štali u selu blizu kuće.

26.1. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 1997. godine do dan danas, da istu koristi za napasivanje ovaca a prije i druge stoke te tvrdi da tužitelju nikada nitko nije tužitelju osporavao posjed predmetne nekretnine.

27. Tužitelj GU, rođen 1946. u [adresa] gdje i živi u blizini predmetne nekretnine iskazao je da je 1997. kupio predmetnu nekretnju od LU, da mu je ona osobno pokazala međe koju nekretninu prodaje te da mu je izričito pokazala upravo predmetnu nekretninu tj,. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dalje u iskazu izričito tvrdi da mu je LU nudila na prodaju upravo predmetnu nekretninu jer da se nalazi neposredno uz njegovu nekretninu tj. uz njegovu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tom prilikom kada mu je pokazala nekretninu koju mu prodaje da su otišli njegovim autom u [adresa], ne sjeća se u koji ured, niti gdje niti kod koga niti zna tko je i na koji način napisao ugovor i upisao broj parcele. Izričito je iskazao da je bio uvjerenja da je kupio točno onu nekretninu koju mu je pokazala FU na terenu, a to je k. č. [katastarska čestica] kako je i pokazao na licu mjesta prilikom očevida u ovom postupku. Predmetna nekretnina da se zove Vrtlača, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je također bila od FU, ali neke druge FU koja je bila udana blizu Vodnjana i da se zove Blog. LU je platio kupoprodajnu cijenu za predmetnu nekretninu i ona da je tražila da se u ugovor upiše manji iznos kako bi se platio manji porez, ali da će on njoj platiti onoliko koliko su se dogovorili. Platio joj je 2.000,00 DEM. Prije prodaje LU da je popilila i uzela drva, a nakon toga da mu je prodala tu nekretninu. Nikada ni LU ni tuženica, koju ni ne poznaje, da mu nisu branile niti prigovarale što koristi predmetnu nekretninu. Dalje je potvrdio iskaze saslušanih svjedoka da su on i njegov zet odmah po kupoprodaji ogradili predmetnu nekretninu koja graniči sa njegovom nekretninom koju je imao od ranije. Dalje je iskazao da ne zna tko je pisao niti sastavljao kupoprodajni ugovor, on da ga nije čitao jer da je imao povjerenje u ljude koji su bili tamo gdje su ugovor potpisali. Ugovor je potpisao s uvjerenjem da kupuje predmetnu nekretninu. Ne zna točno koliku površinu ima predmetna nekretnina, a prilikom pokazivanja od strane LU na terenu oni da su išli i FU da je pokazivala po kunfinu za k. č. [katastarska čestica], a ne drugu nekretninu.

27.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je on bio uvjerenja da je od LU kupio upravo predmetnu nekretninu budući da mu je LU na terenu pokazala upravo predmetnu nekretninu, a ne neku drugu nekretninu pa tako ni k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je prilikom iskazivanja sa svojim stavom i govorom nastojao uvjeriti sud da je od LU kupio upravo spornu nekretninu te je sud i prihvatio iskaz tužitelja vjerodostojnim jer je isti logičan, životan, uvjerljiv i u cijelosti suglasan sa iskazima svih ostalih saslušanih svjedoka. Iskaz je logičan, životan i uvjerljiv i iz razloga jer je predmetna nekretnina upravo uz nekretninu tužitelja koju je imao od ranije, a i drugi svjedoci su iskazivali da je LU prodavala predmetnu nekretninu drugima (roditeljima svjedoka KU), a opisujući je da prodaje nekretninu

– šumu koja je neposredno uz nekretninu tužitelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u potpunosti neprohodna, a svi saslušani svjedoci su vjerodostojno iskazivali, te konačno tužitelj nije nikada ni bio u posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da bi tužitelj imao zle namjere i tražio vlasništvo nekretnine koju nije u stvarnosti i kupio, tada bi tužitelj zasigurno bio ogradio i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (na kojoj je i uknjižen u zemljišnim knjigama), međutim, tužitelj prema provedenim dokazima ne traži ništa drugo osim onog što je kupio, tj. predmetnu nekretninu i spreman je odmah tuženici prepisati vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

28. Sud je prihvatio iskaze svjedoka vjerodostojnim jer su iskazivali sigurno, uvjerljivo, iskazi svih svjedoka su sukladni u odnosu na miran kontinuiran, samostalan i pošten posjed predmetne nekretnine, a posebno je sud prihvatio iskaz tužitelja vjerodostojnim jer je isti logičan, uvjerljiv, životan, a konačno i sukladan sa iskazima svih drugih saslušanih svjedoka koji su, osim jednog svjedoka, zeta tužitelja, nesrodni i nemaju nikakvih interesa za uspjeh bilo koje strane u postupku. Iz iskaza tužitelja je utvrđeno da prilikom pokazivanja predmetne nekretnine na terenu od strane pravne prednice tuženice, koja je bila predmet kupoprodaje, dana 31.01.1997. između pravne prednice tuženice kao prodavateljice i tužitelja kao kupca, na licu mjesta nije bio mjernički vještak, a prilikom sačinjavanja i sklapanja ugovora o kupoprodaji također nije utvrđeno da je bio prisutan mjernički vještak odnosno nije utvrđeno tko je predočio broj katastarske čestice koja bi bila predmet kupoprodaje. Tuženici je u ovom postupku bila dana prilika da dadne iskaz o svojim saznanjima kao i o eventualnim saznanjima po pričanju svoje majke na koji način je došlo do sklapanja kupoprodajnog ugovora i tko je sačinio i pisao kupoprodajni ugovor odnosno tko je identificirao nekretninu prilikom unošenja broja kat. čestice u kupoprodajni ugovor. U ovoj pravnoj stvari s obzirom na postavljen tužbeni zahtjev predmet odlučivanja je da li je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. A kao osnov da je stupio u posjed iznio je kupoprodajni ugovor za kojeg tvrdi da je upisan pogrešan broj katastarske čestice.

29. Iz provedenih dokaza je utvrđeno da je posjed tužitelja na predmetnoj nekretnini samostalan, pošten, miran i istinit od 31.01.1997. te da je tužitelj prva saznanja da bi tuženica bila upisana kao vlasnica imao tek u svibnju 2023. kada se pisano obratio tuženici sa pozivom za formalnu zamjenu nekretnina opisavši da je kupio od pravne prednice tuženice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

30. U parničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvjesnosti u smislu da uvjerenje o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

31. Provedenim dokazima nesporno je utvrđeno da posjed predmetne nekretnine od 31.01.1997. do danas nije nikad bio oduzet niti smetan tužitelju, te da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine najmanje 27 godina.

32. Tuženica osporava tužitelju da bi bio pošteni posjednik i kao dokaze je predložila isprave koje se odnose na postupak osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. U odnosu na postupak osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] valja posebno naglasiti da se raspravni zapisnik sastavljao u zgradi suda samo na temelju posjedovnih listova, bez prisustva mjerničkog vještaka i osobama koji su bili pozvani na temelju upisa u posjedovne listove nisu u naravi predočene nekretnine koje su popisane u posjedovnim listovima već su osobe kao upisani posjednici nastupali s uvjerenjem da su podaci iz posjedovnih listova točni. Međutim, upravo u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu stoji naznaka da je vezano za tu katastarsku česticu došlo do promjene broj 93/98, a koja promjena se odnosi na Zp- 48/97, a to je kupoprodajni ugovor od 31.01.1997. A s obzirom da je postupak osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] vođen 2001. tj. tek par godina nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, sud zaključuje, a u ukupnosti svih provedenih dokaza, da je tužitelj u odnosu na spornu nekretninu za koju je smatrao da je bila predmet kupoprodaje, potvrdivši i posjedovni list 64 k. o. [katastarska općina] išao s uvjerenjem da se radi o nekretnini koja je bila stvarno predmet kupoprodaje, neovisno o broju katastarske čestice koji je upisan i u kupoprodajnom ugovoru i koji je bio upisan u posjedovnom listu u postupku osnivanja zemljišne knjige na ime tužitelja.

33. Tuženica osporava da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine i, kako u odgovoru na tužbu tako i tijekom postupka tvrdi da je ona posjednica predmetne nekretnine. Međutim, iz svih personalnih dokaza tj. dokaza saslušanja svih svjedoka i tužitelja nesporno je utvrđeno da je upravo tužitelj u posjedu predmetne nekretnine i da tuženica nije nikada bila u posjedu. Naime, u ugovoru o darovanju nekretnina od 01.10.2013. u čl. 3. se navodi da tuženica ima pravo stupiti u posjed darovanih nekretnina što znači da još nije bila stupila u posjed, niti je ikada kasnije stupila u posjed predmetne nekretnine što je nesporno utvrđeno iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja.

34. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj kroz cijelo vrijeme posjedovanja i to od 31.01.1997. do 2023. nije znao ili da je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno utvrđeno da tužitelju nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetnu nekretninu, pa tako ni tuženica. Nadalje, u postupku nije dokazano ni da je tužitelj u posjed ušao silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja.

35. U ovom postupku, primjenom instituta dosjelosti, poštenje posjeda se pretpostavlja. Sama činjenica da je kao vlasnica na predmetnoj nekretnini upisana tuženica, ne čini posjed nepoštenim, jer u protivnom institut dosjelosti ne bi imao smisla.

36. Što se tiče posjeda predmetne nekretnine niti jedan od svjedoka, niti tužitelj, nisu iskazivali kontradiktorno onome drugome, niti demantirali iskaz ovog drugog, a što se tiče materijalnih dokaza u spisu, vlasništva (izvatka iz zemljišne knjige i dr.), te isprave se odnose na vlasništvo, a ne posjed. Kako je već naprijed navedeno tužitelj je u poštenom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina, više od 25 godina. Teret dokaza glede poštenja posjeda bio je na tuženici, međutim tuženica niti jednim dokaznim prijedlogom nije dokazala nepoštenje posjeda tužitelja.

37. Odredba čl. 159 st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), koji je stupio na snagu 01. siječnja 1997. propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost). Prema čl. 3 istog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost).

38. Prema čl. 160. st. 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema st. 3. istog članka nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Prema čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao, niti je morao s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

39. Provedenim dokazima nije utvrđeno da bi tužitelj znao, a niti je to morao znati da predmetna nekretnina koju koristi i koju mu je pokazala pravna prednica tuženice da ju prodaje tužitelju, dakle, nije morao znati da predmetna nekretnina ne bi bila njegovo vlasništvo.

40. Prema čl. 18 st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

41. Prema čl. 11 st. 1. ZV-a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik samostalni je posjednik.

42. Prema čl. 11 st. 2. i čl. 18. st. 5. ZV-a samostalnost i poštenje posjeda se presumiraju, ali se može dokazati i suprotno. Na tuženici je bio teret dokaza da posjed tužitelja nije pošten, međutim tuženica to nije dokazala, niti je u ukupnosti svih provedenih dokaza utvrđeno nepoštenje posjeda tužitelja.

43. Kroz posjedovanje predmetne nekretnine u primjeni je bio ZOVO, a konačno sada i važeći ZV. Svi navedeni zakoni propisivali su savjesnost, odnosno poštenje posjeda nekretnine, te da se savjesnost odnosno poštenje posjednika presumira sve dok se ne dokaže suprotno. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, a također i za vrijeme važenja ZOVO-a (čl. 72. st. 3.).

44. U konkretnom slučaju utvrđeno je da stvarno ekonomsko stanje, odnosno da posjed izvršava samo tužitelj, pa je taj raskorak trebalo uskladiti sa pravnim stanjem.

45. Prema čl. 130. st. 1. ZV-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona (a tu spada dosjelost), ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

46. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u točki I izreke.

47. I tužitelj i tuženica su zatražili naknadu parničnih troškova. Odredba čl. 154. st. 1. ZPP-a propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi parnične troškove. Tuženica je izgubila ovu parnicu pa je dužna tužitelju naknaditi parnične troškove. Tužitelju su priznati troškovi za sastav tužbe, za zastupanje na ročištu 19.03.2025. i 27.05.2025., za svaku radnju po 200,00 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu, za svaku radnju po 26,55 eura, a što ukupno iznosi 653,10 eura. Tužitelju nije priznat trošak za sastav prijedloga za zabilježbu spora jer je isti u sastavu tužbe te se radi o jednom podnesku, a nije mu priznat niti trošak sudske pristojbe za zabilježbu spora 13,28 eura jer istu nije ni platio. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura jer je navedenu pristojbu u tom iznosu i platio, a ne 53,09 eura.

47.1. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na Tbr. 7.1., 8.1., 9.1., 52. i 54. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014,107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023, dalje: Tarifa), te tarifnom broju 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi.

48. Tuženica je izgubila ovu parnicu, pa joj ne pripada pravo na naknadu parničnog troška.

49. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču - Parenzo 27. lipnja 2025.

S u t k i nj a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana i počinje teći danom objave Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. tuženice.