Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    SPLIT

    Poslovni broj: K-1171/2024-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu Danielu Banu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Perišić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv prvookrivljenika TZ i drugookrivljene LZ, zbog kaznenih djela iz članka 179. a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22) i članka 117. stavka 2. istog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-630/2023, izmijenjene 22. svibnja 2025., nakon javne rasprave održane i zaključene 22. svibnja 2022. u nazočnosti prvookrivljenika TZ i drugookrivljene LZ te Lovorke Kraljević, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Splitu, 27. svibnja 2025. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Prvookrivljeni TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. T i LZ rođene L, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, konobar, sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlen, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, neosuđivan,

    k r i v  j e

    što je dana 19. ožujka 2023. u vremenu od 19,00 do 24,00 sati u mjestu [adresa], na adresi [adresa], u spavaćoj sobi obiteljske kuće u kojoj boravi njegova baka OZ, u nakani da je tjelesno ozlijedi istu uhvatio za njenu lijevu ruku i snažno je povukao s kreveta, prilikom čega je ista pala na pod spavaće sobe, pri čemu je zadobila tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podljeva lijeve podlaktice a nakon čega ju je uhvatio rukama za usne i snažno stiskao gurajući svoje prste i wc papir u njena usta, uslijed čega je OZ zadobila tjelesnu ozljedu u vidu oguljotine desne strane gornje usnice,

    dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisano i kažnjivo po članku 117. stavku 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: KZ/11)

    II. Na temelju članka 117. stavka 2. KZ/11 prvookrivljeni TZ se

    o s u đ u j e

    NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE

    III. Na temelju članka 56. KZ/11 prvookrivljeniku TZ se izriče

    UVJETNA OSUDA

    te se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo

    IV. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 80/22, 36/24, dalje: ZKP/08),

    prvookrivljeni TZ, (osobni podaci kao pod I. izreke)

    drugookrivljena LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer O i pok. S, rođene K, rođena **.**.1967. u mjestu Strugama, Sjeverna Makedonija, s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, nezaposlena, udovica, majka troje djece, neosuđivana

    OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

    da bi dana 19. ožujka 2023. u vremenu od 19,00 do 24,00 sati u mjestu [adresa], na adresi [adresa], u spavaćoj sobi obiteljske kuće zajednički i dogovorno, protivno odredbi članka 10. stavka 1. alineje 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19 i 84/21), prvookrivljeni TZ u nakani da kod svoje bake OZ izazove strah za njezinu sigurnost i da je ponizi, istoj uputio prijetnje riječima: "Šuti gudo stara, ubit ću te", što je ponovio tri do četiri puta te joj se obraćao uvredljivim riječima: "Stara gudo, što si govorila protiv nas!", a za koje vrijeme je drugookrivljena LZ u nakani da kod OZ izazove strah za njezinu sigurnost i da je ponizi istoj sprječavala izlaz iz sobe na način da je stala na vrata sobe te je svojim tijelom i rukama gurala ujedno joj se obraćajući riječima: "Nećeš iz ove sobe izaći do jutra gudo stara!", te joj se više puta obraćala uvredljivim riječima: "Stara gudo, što si govorila protiv nas!", što je sve kod OZ izazvalo osjećaj poniženja i straha za vlastiti život,

    dakle, teško kršili propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvali strah za njezinu sigurnost i doveli je u ponižavajući položaj,

    pa da bi time svaki od okrivljenika počinio po jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje: KZ/11)

    V. Na temelju članka 148. stavka 1. i članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 dužan je okrivljeni TZ naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 EUR (stopedeset eura), dok troškovi kaznenog postupka u odnosu na drugookrivljenu LZ, iz članka 145. stavka. 2. točke 1. do 5. istog zakona te nužni izdaci drugoookrivljene LZ padaju na teret proračunskih sredstava

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je 13. srpnja 2023. podnijelo Općinskom sudu u Splitu optužnicu pod brojem KO-DO-630/2023, protiv prvookrivljenika TZ zbog kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece – nasilja u obitelji, opisanog i kažnjivog po članku 179.a i kaznenog djela protiv protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, opisano i kažnjivo po članku 117. stavku 2. u vezi stavka 1. KZ/11 te protiv drugookrivljene LZ zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilja u obitelji, opisanog i kažnjivog po članku 179.a KZ/11.

    2. Optužno vijeće suda je rješenjem poslovnog broja Kov-477/2023 od 2. listopada 2024. potvrdilo optužnicu kao osnovanu.

    2.1. Zastupnica optužbe je na raspravi 22. svibnja 2025. izmijenila optužnicu, u stvarnosti precizirala činjenični opis djela na način da je precizno identificirala tjelesne ozljede kod oštećenice-žrtve.

    3. Prvookrivljeni TZ, pozvan da se očituje o optužnici, navodi da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

    4. Drugookrivljena LZ, pozvana da se očituje o optužnici, navodi da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se stavlja na teret.

    5. Kako su se okrivljenici očitovali da se ne smatraju krivim, sukladno čl. 417.a ZKP/08 ispitani su na završetku dokaznog postupka.

    6. Prvookrivljeni TZ u obrani navodi da baka nikada nije prihvatila njegovu majku koja je rođena u [adresa], naročito nakon što je otac umro. Po bakinom mišljenju, da majka kao takva ne bi mogla imati nikakvu imovinu ili nasljeđivati u odnosu na predmetnu kuću. Navodi da baka često, zapravo, po čitave dane šeta okolo po vrtu, zemlji i često bude s ogrebotinama, a oko njenog odnosa prema njegovoj majci, jer su čuli da i prije govori degutantne stvari, su ugradili kameru u dnevni boravak, tako da su, nakon što mu je to sestra rekla, čuli da je baka prethodno taj dan govorila razne ružne stvari svome bratu koji je tada došao iz Švedske. Navodi da je taj dan bio u šparogama sa prijateljicom, došao tek navečer, a nakon što je vidio snimak i čuo što govori, da je istina da je došao u bakinu sobu da pita što je govorila. Baka da se odmah digla i počela otresavati po odjeći, ušla je i majka, a nakon što je majka ušla da je baka i čupala kosu, po krevetu se micala, išla prema dolje, pa ju je njegova majka uhvatila da je digne. Oko toaletnog papira da se radi o tome da baka pije rakiju, da je bilo prolivene rakije po podu i on uzeo papir i počeo da briše rakiju sa poda, a onda je baka rekla u smislu „još ćeš me i vezati.” Navodi da je nije dirao po licu, niti za usta, da je završilo je na način da, kada je baka podignuta na krevet, počela je vikati i pozivati " SZ, SZ," oni da to nisu mogli više slušati i otišli smo iz sobe. Đ da je došao ujutro i navodno odvezao baku, nisu to vidjeli. Nakon tri dana da su se pojavile muške osobe koje su šetale oko kuće, njegovu majku nisu pustili u kuću, odnijeli su bakine stvari, jedan pršut, hranu za pse, maslinovo ulje. On da je to išao prijaviti policiji, a završilo je tako da smo majka i on uhićeni.

    7. Drugookrivljena LZ se u svojoj obrani pridružuje obrani koju je iznio prvookrivljeni TZ. Dodaje tome da je prva tko je vidjela što je baka govorila, a što je prethodilo događaju bila njena kćer i bila uznemirena oko toga. Dalje navodi da je OZ nije nikada prihvatila, da je pokojni muž, sin OZ bio alkoholičar te ju je i napao u dva navrata i bio u zatvoru zbog jednog od tih slučajeva, umro od tumora u roku od mjesec dana zbog alkohola, tako da je ona OZ do danas kriva zbog njegove smrti. Ova da je uvijek govorila da neće dobiti ništa od kuće u kojoj živi, a to se stalno ponavlja. Oko samog događaja u sobi gdje su došli TZ i ona da upitaju što je bilo, što je govorila s bratićem iz Švedske, da nije bilo nikakvih prijetnji, a završilo je na način kako je TZ u obrani ispričao. Sutradan su vidjeli da je OZ otišla u Svinca i nije se nikome javila.

    7.1. Na upit suda, u kakvim su sada odnosima sa oštećenicom, obzirom da ista sada stanuje u [adresa], odgovara da ova povremeno dolazi, svako mjesec dana u [adresa], da je TZ vrati natrag u Svinca i razgovaraju svi troje bez svađa o maslinama i sličnom. Misli da čak OZ ne bi ništa ni prijavljivala policiji, ali da je svjedokinja KZ njezin savjetodavac, pa misli da je sve išlo po njenom nagovoru, a zastrašivanja od KZ i ostalih iz Svinca da je bilo i proteklih godina.

    7.2. Na pitanje zastupnice optužbe, kako bi procijenila stanje OZ te večeri, drugookrivljena navodi da se radi o osobi koja se zna zlo ponašati, a na daljnji upit da li su smatrali da joj je potrebna liječnička pomoć, pa i zbog ozljeda koje su u obranama opisali, prvookrivljeni odgovara da se radi o ozljedama koje predstavljaju ogrebotine od prolaska kroz vrt, od motike i slično i da za to nije trebalo zvati hitnu pomoć. Na daljnji upit, da li su smatrali da je zbog njezina opisanog ponašanja, kretanja po sobi te spuštanja sa kreveta i obzirom da je sama sebe čupala trebalo zatražiti liječničku pomoć, oboje okrivljenika odgovaraju da nije. Prvookrivljeni TZ dodaje da je to njezino vikanje počelo nakon što ju je pozvao da pogleda snimak njezina razgovora. Na upit, jesu li prethodno baku upozorili da je postavljena, kamera i da će snimati, prvookrivljeni odgovara da kamera inače svijetli, ima i naljepnicu na kameri, a misli da joj nisu rekli za postavljanje kamere.

    8. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao u svojstvu svjedoka SZ i KZ, pročitao i pregledao obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu OZ Ispostave hitne medicine Trogir od 21. ožujka 2023. (list 23 spisa), DVD s fotografijama nastalih ozljeda kod OZ (list 24), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir KU-63/23 od 24. ožujka 2023. (list 31-34), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir serijskog broja [serijski broj] od 24. ožujka 2023. (list 36), izvadak iz Kaznene evidencije za okrivljenika TZ od 27. ožujka 2023. (list 83), izvadak iz Kaznene evidencije za okrivljenu LZ od

    27. ožujka 2023. (list 84).

    9. Suglasnošću stranaka pročitani su i pregledani zapisnik o ispitivanju osumnjičenika TZ temeljem članka 208.a Zakona o kaznenom postupku sastavljen u prostorijama Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir dana 25. ožujka 2023. uz DVD snimku (list 12-15 i 49), zapisnik o ispitivanju osumnjičene LZ temeljem članka 208.a Zakona o kaznenom postupku sastavljen u prostorijama Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir dana 25. ožujka 2023. uz DVD snimku (list 18-20 i 48), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika TZ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu dana 25. ožujka 2023. uz DVD snimku (list 63-68), zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika LZ sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu dana 25. ožujka 2023. uz DVD snimku (list 73-77), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića o ozljedama oštećene OZ od 22. svibnja 2023. (list 100-101), zapisnik Županijskog suda u Splitu o ispitivanju svjedokinje-žrtve OZ od 4. svibnja 2023. (list 94-95).

    10. Stranke su pozvane na stavljanje daljnjih dokaznih prijedloga navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, niti primjedbi na provedeni dokazni postupak.

    11. Sud je na kraju pročitao i pregledao izvatke iz kaznene evidencije za okrivljenika TZ (list 284 spisa) i okrivljenicu LZ (list 285).

    12. Oštećenica-žrtva OZ, na raspravi, kao osoba oslobođena obveza svjedočenja je uskratila svoj iskaz

    13. Primjenom čl. 431. st. 1. t. 4. ZKP/08, jer se radi o oštećenici–žrtvi kao svjedoku koja je iskazivala na dokaznom ročištu prilikom čega je bila upoznata sa svojim pravima i upozorena da nije dužna svjedočiti te se odrekla tog prava i iskazivala na dokaznom ročištu, a na raspravi uskratila iskaz, pročitan je zapisnik Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Kir-398/2023 od 4. svibnja 2023. o ispitivanju svjedokinje

    – žrtve OZ, čitanjem kojeg proizlazi iskaz iste u kojemu u bitnom navodi da nevistu i njenu djecu doživljava kao svoju obitelj, sve svoje unuke voli, ali mora svima dati do znanja da je kuća njenog supruga i nje, što znači da je kuća sada njena, ona će kuću ostaviti kome bude htjela, a nitko neće biti zakinut. Navodi da će se što prije vratiti svojoj kući i da je nitko neće maltretirati kao što je bila maltretirana 19. ožujka 2023. Toga dana u večernjim satima, kada je bila u svojoj sobi i već legla u krevet, do nje je došao unuk TZ, povukao posteljinu s kreveta, a onda i nju povukao na pod, uhvatio za livu ruku, bolilo je i poslije je tu bila modrica. Pri svemu joj je govorio "gudo stara, što ti misliš." Bila je jako prepadnuta, on nije prestajao sa svojim napadima, već joj je gurao prste u usta, a onda motao i papir od WC-a i tako smotani papir stavljao u usta, Bojala se da će se ugušit. Ona je htjela pobjeći iz sobe, ali je došla nevjesta, a Mateova majka LZ te je stala leđima na vrata sobe i govorila joj da neće izići iz sobe do ujutra, da je guda stara. To da je ponovila najmanje pet puta. Naglašava da je govorila "nećeš noćas vanka izać". Navodi da joj nije falilo dvije minute da umre, bila je na smrtnom času, boljela je vilica od onih prstiju koje joj je TZ gurao u usta. Osjećala se tužno, nikako. To da je trajalo negdje do ponoći, a počelo je možda oko devet sati. Imala je predosjećaj da će joj se nešto dogoditi te večeri. Kada su se oni povukli iz sobe, da je izišla do svoje jetrve, pa je njen sin odveo u Svinca kod zeta i kćerke.

    13.1. Na upit zastupnice optužbe, oštećenica navodi da joj je unuk te večeri rekao "ubit ću te večeras gudo stara," a nevista joj nije pritila, samo joj nije dala izići iz sobe i govorila "nećeš večeras ići gudo stara."

    13.2. Na upit provookrivljenika, oštećenica navodi da je događaj prijavila tek nakon 4-5 dana, nitko je nije nagovarao i učinila je to svojom voljom. Liječniku je odvela policija i utvrđene su joj ozljede. Kod kćerke da je otišla sutra, a ne te noći i kod kćerke ju je odveo jetrvin sin. Ponavlja da je nitko nije nagovarao za prijavu nego njen život, a nije bilo drugih razloga kojima je bila potaknuta za prijavu. odlučila se na prijavu da popravi svoj život.

    13.3. Prvokrivljeni TZ je u pogledu iskaza svjedokinje naveo da je sve neistina što je izgovarala, da svoju baku te večeri nije maltretirao, nije ju udarao, nije joj nanio nijednu ozljedu. Sve da je bilo suprotno. WC papirom da je brisao rakiju po podu koja joj se izlila iz čašice.

    13.4. Drugookrivljena LZ navodi da je sve neistina što govori svekrva OZ, a da se prema njoj i njenoj djeci u kući provodi velika nepravda.

    14. Svjedokinja SZ, kćer drugogokrivljene LZ i sestra prvookrivljenika TZ u iskazu navodi da je došla u sobu od OZ, da je OZ bila tamo. Prethodno da je pogledala snimak kamere, gdje je baka govorila u smislu da je stariji brat kriv za očevu smrt, što da nije istina, jer je ovaj umro od bolesti, tumora pluća. Svjedokinja navodi da ju je to pogodilo, pa je i otišla u sobu zbog toga, a iza nje su došli brat i majka. Upitali su baku što je govorila, a ona je počela vikati, urlikati, histerično se ponašati, bacati se po podu. Dalje navodi da je majka uhvatila baku da se digne s poda, nitko ništa nije prijetio, samo se išlo smiriti. Nikakvih nepristojnih riječi tu da nije bilo. Baka se nakon toga smirila, a nitko drugi nije više ulazio, niti je itko bio u sobi osim njih četvero. Baka da je sutradan otišla kod svoje kćeri u Svinca.

    14.1. Na pitanje zastupnice optužbe, sjeća li se kojeg datuma i u kojem vremenskom razdoblju se dogodio inkriminirani događaj, svjedokinja navodi 19. ožujka 2023. te da je ona došla oko 23,00 sata s posla, a zna da se nešto i prije događalo kada joj je brat poslao poruku u popodnevnim satima, ali da je s posla došla tek oko 23,00 sata. Navodi da je bakina kćer KZ došla po baku u popodnevnim satima sutradan, da baka i danas živi kod kćeri u [adresa], ponekad bi dolazila u [adresa], ali bi se vratila u kćeri te ne bi ostala prespavati.

    15. Svjedokinja KZ, kćer oštećenice, iskazuje oko predmetnog događaja da ona nije toga dana vidjela postupanje TZ i LZ prema OZ, da se sjeća samo da ju je rođak doveo, a prethodno ona nije razgovarala na telefon oko toga sa OZ. Sjeća se da je ova imala ranu na usni i negdje na licu oko desne obrve, bila je uplašena. Navodi da je njena kćerka je bila u kontaktu sa trogirskom policijom te ih oni uputili da ju odvezu na hitnu pomoć u Trogiru. OZ da je tada ispričala u smislu da su je doveli u sobu, nisu joj dali pričati, gurali su joj maramicu u usta, govorili u smislu da neće ići vani. Svjedokinja da nije bila u kontaktu sa TZ, ni LZ. Bila je uznemirena od njih putem mobitela usred noći i to sa mobitela njenog pokojnog brata. OZ, od tada je kod nje, a i da odlazi do [adresa].

    15.1. Na pitanje prvookrivljenika svjedokinji, kada je zvana policija, svjedokinja odgovara nakon dva - tri dana, ona da nije htjela tu noć slučaj prijaviti policiji, ali je bilo poziva od strane okrivljenika njenoj kćeri, pa i da će joj poslati djelatnika Centra za socijalnu skrb, tako da je kćer otišla i sve to prijavila policiji pa i taj slučaj.

    16. Čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića o ozljedama OZ od 22. svibnja 2023. proizlazi mišljenje vještaka da iz stanja spisa, medicinske i fotodokumentacije proizlazi kako je kritične prigode oštećena OZ zadobila oguljotinu desne strane gornje usnice koja predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu pritiskom prsta, odnosno djelovanjem nokta silom slabijeg intenziteta. Nadalje je oštećena kritične prigode zadobila krvni podljev lijeve podlaktice koji predstavlja (laku) tjelesnu ozljedu nastalu stiskanjem / povlačenjem silom srednje jakog intenziteta. Prema tome da je kritične prigode oštećena zadobila tjelesnu ozljedu.

    17. Prvookrivljenom TZ se optužnicom na teret stavlja počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji i kaznenog djela tjelesne ozljede, sve u odnosu na OZ, a drugookrivljenoj LZ se na teret stavlja počinjenje kaznenog djela nasilja u obitelji.

    18. Odredbom čl. 179.a KZ/11, važećoj u vrijeme počinjenja djela koje se okrivljenicima stavlja na teret je propisano da će se onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.

    19. Odredbom čl. 117. st. 1. KZ/11 je propisano da će se onaj tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje, kazniti kaznom zatvora do jedne godine.

    20. Odredbom čl. 117. st. 2. KZ/11 je propisano da će se onaj tko djelo iz stavka 1. počini iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti, kazniti kaznom zatvora od jedne do tri godine.

    21. Odredbom čl. 87. t. 9. KZ/11 je propisano da su bliske osobe članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

    22. Sukladno odredbi čl. 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: ZZNO), žrtva LZ, prvookrivljenik TZ kao unuk i LZ, kao nevjesta, odnosno supruga žrtvinog pok. sina i majka unuka prvookrivljenika, a koji žive u zajedničkom kućanstvu i u tom svojstvu članovi obitelji podliježu primjeni odredaba ZZNO i odredbe čl. 179.a KZ/11, obzirom na kazneno djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret predmetnom optužnicom.

    23. Odredbom čl. 10. ZZNO je između ostaloga propisano da je nasilje u obitelji; primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost .

    24. Naglasiti je da je sud vezan činjeničnim opisom kaznenih djela koja se okrivljenicima stavlja na teret optužnicom i može odlučivati samo u okviru činjeničnog opisa.

    25. Prilikom utvrđivanja odlučnog činjeničnog stanja i utvrđivanja obilježja kaznenih djela koja se okrivljenicima stavlja na teret, sud se oslanja na iskaz LZ kao žrtve - oštećenice iznijet pred Županijskim sudom u Splitu od 4. svibnja 2023. u kojemu ista u bitnom opisuje radnje okrivljenika i način zadobivanja tjelesnih ozljeda, što se po stajalištu suda u tom dijelu potvrđuje mišljenjem vještaka u pogledu identifikacije ozljeda, težina i mogućnosti načina nastanka ozljede, s tim da sud mišljenje vještaka utemeljeno na nalazu vještačenja smatra potpunim, utemeljenim na izvedenim radnjama i stoga prihvaća kao dokaz nastalih tjelesnih ozljeda i načina nastanka ozljeda.

    26. U odnosu na okolnost da se oštećenica LZ naknadno, nakon vremenskog razdoblja duljeg od dvije godine, na raspravi pred sudom pozvala na svoju blagodat da ne svjedoči, po stajalištu suda ne otklanja vjerodostojnost njenog iskaza pred županijskim sudom koji je dala uz sudjelovanje oba okrivljenika na dokaznom ročištu

    27. Dakle, oštećenica kao svjedokinja opisuje radnje prvookrivljenika TZ koji dolazi u njenu sobu i dok se nalazi u krevetu, hvata je za lijevu ruku, očigledno tolikom silom da bi ova zadobila krvni podljev lijeve podlaktice koja nastaje stiskanjem / povlačenjem silom srednjeg intenziteta kako opisuje vještak sudske medicine i patološke anatomije.

    28. Dalje, sud utvrđuje i da je prvookrivljeni, a kako to opisuje oštećenica, gurao prste u usta oštećenici, dovodeći isto u vezu sa utvrđenom ozljedom oguljotine desne strane gornje usnice usta koja predstavlja laku tjelesnu ozljedu nastalu pritiskom prsta silom slabijeg intenziteta. Dakle, po vještaku utvrđene tjelesne ozljede kod oštećenice, nastaju takvim radnjama koje odgovaraju opisu radnji u činjeničnom opisu djela u optužnice, a odgovaraju i opisu koji proizlazi iz iskaza oštećenice OZ, uz napomenu da se mišljenje vještaka tijekom postupka ne ukazuje spornim, niti stranke imaju primjedbi na isto,

    29. Sud stoga, ocjenom izvedenih dokaza, zasebno te ih dovodeći u međusobnu vezu, a posebno se, kako je navedeno, oslanjajući na iskaz oštećenice OZ, koji se potvrđuje mišljenjem vještaka na temelju izvedenog vještačenja oko vrste i načina nastanka tjelesnih ozljeda utvrđuje da bi tjelesne ozljede nastale baš radnjama prvookrivljenog TZ.

    30. U konkretnom slučaju je uzeti u obzir da je oštećenica-žrtva OZ je u starijoj životnoj dobi, tada u dobi od 83 godine, dakle, znatno starija u odnosu na prvookrivljenika TZ koji je u mlađoj životnoj dobi, time je i ne samo u odnosu na pokretljivost i tjelesne sposobnosti, već i stariju životnu dob u inferiornom položaju prema njemu, pa je uzeti u obzir i da prvookrivljeni pristupa oštećenici u noćnim satima, dok se ova nalazi u krevetu u ležećem položaju.

    31. Navodi iz obrane prvookrivljenika kojim otklanja počinjenje kaznenog djela nisu uvjerljivi, niti se potvrđuju, već se suprotno, kako je naprijed opisano potvrđuje izvedenim dokazima, slijedom čega nije prihvaćena obrana prvookrivljenika usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti. .

    32. Radnjama koje prvookrivljeni TZ poduzima prema svojoj baki kao ženskoj osobi starije životne dobi,, pa i u dok se ova nalazi na krevetu u ležećem položaju, koje okolnosti su poznate okrivljeniku, pa i da stoga uporabom tjelesne sile prema oštećenici i njenom tijelu na način kako je naprijed utvrđeno mogu nastati tjelesne ozljede, to isti radnjom guranja prstiju u usta oštećenice, dakle, uporabom tjelesne sile i hvatanjem oštećenice stiskom u predjelu lijeve ruke, jačom silom i povlačenjem, što po stajalištu suda upućuje na zaključak da je prvookrivljeni svjestan opisanih okolnosti na strani oštećenice i da kod istoga uslijed toga postoji svijest da o mogućem nastanku tjelesnih ozljeda kao posljedice takvih radnji, na što prvookrivljeni takvim načinom poduzimanja radnji pristaje da joj nanese tjelesne ozljede, čime je konačno radnje poduzeo prema bliskoj osobi i djelo počinio s neizravnom namjerom, u ubrojivom stanju, što se nije ukazalo spornim tijekom postupka, pa time i ostvario sva objektivna obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede prema bliskoj osobi iz čl. 117.st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, kako je to opisano u izreci pod I.

    33. U pogledu subjektivnog odnosa okrivljenika prema utvrđenom kaznenom djelu, kako je naprijed opisano i utvrđeno, radnje usmjerene prema okrivljenici poduzima u ubrojivom stanju u naizravnoj namjeri, svjestan protupravnosti svojih radnji i djela ne nalazeći ispričavajućih razloga, a obzirom na poduzete radnje i vrstu radnji, takav razlog ne mogu opravdati kakve moguće nesuglasice ili poremećeni odnosi sa bakom – oštećenicom, jer iz izvedenih dokaza ne proizlazi kakva radnja oštećenice koja bi opravdavala takve okrivljenikove radnje, slijedom čega konačno i jasno proizlaze sva obilježja krivnje okrivljenika za počinjeno kazneno djelo, opisana u čl. 23. KZ/11.

    34. Zaključno, sud smatra utvrđenim da je prvookrivljeni TZ počinio kazneno djelo tjelesne ozljede prema OZ kao bliskoj osobi iz čl. 117.st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, kako je to opisano u izreci pod I.

    35. Prilikom odlučivanja o kazni prvookrivljeniku za počinjeno kazneno djelo, sud je uzeo u obzir težinu i način počinjenja djela, vrstu povrijeđenog zaštićenog dobra, okrivljenikovo počinjenje djela u neizravnoj namjeri.

    36. Olakotne okolnosti sud nalazi u okrivljenikovoj dosadašnjoj nekažnjavanosti za počinjenje kakvih kaznenih djela, lošem imovnom stanju, a kao takvu okolnost je uzeti u obzir i da je oštećenica u međuvremenu u kontaktu sa okrivljenikom i da povremeno doalzi u svoju kuću u [adresa] u kojoj i dalje stanuju prvookrivljeni i drugookrivljena, kao i okolnost da iza predmetnog događaja, više nije bilo pokretanja kakvih novih kaznenih postupaka, što upućuje da se stanje iidnosi sa oštećenicom poboljšali.

    37. Otegotne okolnosti sud nalazi u načinu počinjenja kaznenog djela koje upućuje na bezobzirnost u odnosu na oštećenicu kao osobu starije životne dobi.

    38. Sud je cijeneći sve opisane okolnosti, posebno olakotne naravi, prihvaćajući prijedlog optužbe o visini predložene kazne za počinjeno kazneno djelo, okrivljenika za počinjeno kazneno djelo osudio na minimalno zakonom propisanu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine koju smatra primjerenom naprijed opisanim i utvrđenim okolnostima, da bi se ostvarila svrha kažnjavanja u vidu specijalne i generalne prevencije, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod III.

    39. Uzimajući u obzir opisane olakotne okolnosti na strani okrivljenika, sud je stajališta da bi osuđivanje okrivljenika na bezuvjetnu zatvorsku kaznu i izvršenje iste imalo otežavajućeg utjecaja na okrivljenika i njegovu mogućnost zapošljavanja i stjecanja prihoda, pa i dovelo do pogoršanja obiteljskih odnosa, zbog čega sud smatra da će se u konkretnom slučaju i bez izvršenja izrečene kazne zatvora u dovoljnoj mjeri utjecati na istoga da ubuduće ne čini kaznena djela. Slijedom toga, daljnjom primjenom čl. 56. KZ/11 prvookrivljeniku je izrečena uvjetna osuda i određeno da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja u trajanju od tri godine ne počini novo kazneno djelo, koje razdoblje provjeravanja sud smatra primjerenim i potrebnim, obzirom na sve postojeće okolnosti, vjerujući da prvookrivljeni neće zlouporabiti takvom odlukom ukazano povjerenje suda i da će se ubuduće kloniti počinjenja kaznenih djela bilo kakve vrste, zbog čega je odlučeno kao u izreci pod IV.

    40. U pogledu kaznenog djela nasilja u obitelji koje se stavlja na teret prvookrivljeniku TZ i drugookrivljenici LZ, a koje bi bilo počinjeno prema oštećenici-žrtvi OZ, sud nije mogao nedvojbeno utvrditi postojanje svih traženih i zakonom propisanih obilježja tog kaznenog djela.

    41. Sud na temelju izvedenih dokaza nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi okrivljenici predmetne prilike postupali zajednički i dogovorno i u nakani da oštećenicu OZ ponize i kod iste izazovu strah i to kako proizlazi, svaki svojim radnjama, sa takvim posljedicama, a da bi to predstavljalo kazneno djelo nasilja u obitelji.

    42. Obzirom na prihvaćeni iskaz oštećenice-žrtve OZ sud utvrđuje da je prvookrivljeni TZ, unuk oštećenice, pored naprijed utvrđenih radnji kojima je počinio kazneno djelo tjelesne ozljede, svojoj baki u sobi govorio „gudo stara, što ti misliš”, kao uvredljivo nazivanje, a njegova majka, drugookrivljena LZ nevjesta oštećenice stajala na vratima sobe i govorila oštećenici „nećeš noćas vanka izać” , odnosno joj da neće izići iz sobe do ujutra, nazivajući je da je guda stara, ponavljajući riječi najmanje pet puta.

    43. Sud, međutim ne može sa sigurnošću utvrdit radnju prvookrivljenika u vidu guranja wc papira u usta oštećenice, jer bez obzira, što se obrana prvookrivljenika ukazuje sudu neuvjerljivom, pa i pored utvrđenog tjelesnog ozlijeđivanja oštećenice guranjem prstiju u usta oštećenice, za radnju guranje papira nema dovoljno dokaza.

    44. Dalje, sud smatra utvrđenim da su oboje okrivljenika svojim naprijed utvrđenim radnjama mogli izazvali uznemirenost i strah kod oštećenice, što se može jasno zaključiti iz njenog iskaza i navoda da se „osjećala tužno, nikako,” s tim da do takvih posljedica dolazi i naprijed utvrđenim radnjama prvookrivljenika kojima je počinjeno kazneno djelo tjelesnog ozljeđivanja oštećenice.

    45. Uputiti je i na navod oštećenice „.. da joj nije falilo dvije minute da umre, bila je na smrtnom času, boljela je vilica...” što se očigledno odnosi na radnju tjelesnog ozljeđivanja.

    46. S tim u vezi, sud, nije mogao utvrditi sve okolnosti, a posebno subjektivan osjećaj oštećenice uslijed radnji okrivljenika prema njoj što bi bilo bitno, a da bi se utvrdile posljedice tih radnji kod oštećenice u vidu moguće uznemirenosti, straha i vrste straha, a posebno mogućeg osjećaja poniženosti, jer oštećenica-žrtva nije iskazivala na raspravi.

    47. Sud nedvojbeno nije mogao utvrditi niti postojanje zajedničkog dogovora okrivljenika izazvati strah i poniziri oštećenicu, jer za utvrđivanje postojanja takvog dogovora nije izveden kakav relevantan dokaz, s tim da postoji realna mogućnost da bi odlazak okrivljenika u sobu oštećenice bila reakcija nakon saznanja za snimljeni razgovor oštećenice.

    48. Opisane radnje prvookrivljenika i drugookrivljenice sve poduzeto i usmjereno oštećenici, sud smatra neprimjerenim, bez obzira na razloge zbog kojih bi bile i poduzete, dalje smatra ih podobnim izazvati uznemirenost kod oštećenice, pa i izazvati mogući strah, uzimajući u obzir da su radnje kod oba okrivljenika poduzeta nedvojbeno u namjeri nametanja svoje volje, a sve kao oblik psihičkog nasilja koje kao posljedicu kod žrtve može prouzročiti uznemirenost, dalje i strah te se takvim radnjama krše propisi o zaštiti od nasilja u obitelji, međutim, zbog svih okolnosti, sud ne nalazi da bi takvim utvrđenim radnjama okrivljenici ili neki od okrivljenika teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji.

    49. Za postojanje kaznenog djela nasilja u obitelji, pored teškog kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, nužno je i da se kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili se dovede u ponižavajući položaj.

    50. Dakle, za postojanje kaznenog djela nasilja u obitelji nisu dovoljne samo radnje u vidu nasilničkog ponašanja, zlostavljanja ili osobito drskog ponašanja, nego je potrebno i da član obitelji bude doveden u ponižavajući položaj. Ponižavajući položaj pretpostavlja stalan osjećaj uznemirenosti, straha, nesigurnosti, gubitak samopouzdanja i izravna je posljedica radnji počinitelja.

    51. Dalje, za postojanje kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji je potrebno da dovođenje žrtve u ponižavajući položaj bude obuhvaćeno počiniteljevom namjerom, odnosno da postoji svijest i htijenje okrivljenika da zlostavljanjem i nasiljem dovodi žrtvu u ponižavajući položaj. Potrebno je i da se radi o ustrajnom ponašanju počinitelja, što proizlazi iz smisla zakonske odredbe, premda u vrijeme počinjenja djela nije bila propisana ustrajnost.

    52. Sud, pored naprijed utvrđenih radnji kojima bi okrivljenici kršio propise zaštite nasilja u obitelji, nije mogao nedvojbeno utvrditi, postojanje subjektivnog elementa predmetnog kaznenog djela, jer niti jedan izvedeni dokaz na to sa sigurnošću ne upućuje, da bi postojala okrivljenikova namjera utvrđenim radnjama dovesti tadašnju suprugu ĐZ u ponižavajući položaj, dalje i održavati u tome, jer se to iz naprijed opisanih okolnosti ne utvrđuje, a na to ne upućuje niti iskaz oštećenice- žrtve.

    53. Uputiti je i na okolnost da ne postoje kakvi dokazi, niti se to okrivljenicima stavlja na teret da bi se u nekom drugom vremenskom razdoblju ili neke druge prilike prethodno predmetnom nasilnički ponašali prema oštećenici.

    54. Sud smatra, kako je naprijed opisano i obrazloženo, da je utvrđenim radnjama poduzetim prema oštećenici i to s namjerom, kao posljedicu izazvao kod iste izazvana uznemirenost, dalje mogao biti izazvan i strah za vlastitu sigurnost, posebno jer je oštećenica osoba starije životne dobi, ali sve to ne tolikog intenziteta da bi predstavljao dugotrajan, stvaran strah za sigurnost oštećenice kao žrtve, pa da bi takve radnje predstavljale teško kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, sve još i s okrivljenikovom namjerom stavljanja oštećenice u ponižavajući položaj, jer postojanje takve namjere, na temelju izvedenih dokaza nije utvrđeno, čime konačno, nisu ispunjena sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11.

    55. Dalje je naglasiti da, u postupku utvrđene radnje oboje okrivljenika ipak ne predstavljaju dopušteno ponašanje, one i dalje predstavljaju povrede propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, međutim, istima se ne ostvaruje obilježja kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11, već bi se istima ostvarivala obilježja prekršaja nasilja u obitelji opisanog u čl. 22. ZZNO, o čemu sud ne može odlučivati u ovom postupku.

    56. Slijedom naprijed opisanog, sud je stajališta da u postupku nije dokazano da bi prvookrivljeni TZ i drugookrivljena LZ počinili predmetno kazneno djelo nasilja u obitelji koje im se stavlja na teret i to na način opisan u optužnici, jer u postupku nije izveden niti jedan dokaz koji bi nedvojbeno i izvan sumnje upućivao da bi okrivljenici ili neki od okrivljenika ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11, zbog čega je sud primjenom odredbe čl. 453. t. 3. ZKP/08 okrivljenike oslobodio od optužbe za počinjenje tog djela i odlučio kao u izreci presude pod IV.

    57. Na temelju članka 148. stavka 1. i članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 dužan je prvookrivljeni TZ naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 EUR (stopedeset eura), dok troškovi kaznenog postupka u odnosu na drugookrivljenu LZ, iz članka 145. stavka. 2. točke 1. do 5. istog zakona te nužni izdaci drugoookrivljene LZ padaju na teret proračunskih sredstava, kako je to u izreci pod V.

    U Splitu, 27. svibnja 2025.

    S U D A C

    Daniel Ban

    Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

    Dostaviti:

    - ODO Split

    - okrivljeni TZ

    - okrivljena LZ

    - ošt. OZ

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.