REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Pp-1995/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna službe u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. AUTOCENTAR MUŽAR d.o.o., kao pravne osobe i 2. TG, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, državljanke RH, radi prekršajnih djela iz članka 229.st.1.t.3. i st. 2., članka 229.st.1.t.1. i st. 2. i članka 228.st.1.t.1. i st. 2. sve Zakona o radu (NN 93/14, 127/1, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), članka 172.st.2.t.5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i članka 150.st.1.t.2. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN80/13, 137/13, 98/19, 33/23), povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, broj: Klasa:116-02/24-01/4193, Urbroj: 443-2-04-16-24-8 od 17.10.2024., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene dana 26. lipnja 2025. u prisutnosti 2. okr. odgovorne osobe ujedno i predstavnika 1. okr. pravne osobe, a odsutnosti punomoćnika ovl. tužitelja, te Presude javno objavljene istog dana, u odsutnosti 2. okr. odgovorne osobe ujedno predstavnika 1. okr. pravne osobe i punomoćnika ovl. tužitelja,
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenici:
1. Tvrtka: AUTOCENTAR MUŽAR d.o.o., pravna osoba, zastupana po predstavniku TG, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja održavanje i popravak motornih vozila, broj žiro-računa : [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb, MBS:080409103, OIB:06934399821, dobit po godišnjem obračunu oko 10. 000,00 eura, broj zaposlenih -14, neosuđivana, protiv pravne osobe ne vodi se drugi prekršajni postupak,
2. TG, bez nadimka, sin VG i T djev. TG, rođ. **.**.1964. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], pismen, SSS, po zanimanju automehaničar i direktor prave osobe Autocentar Mužar d.o.o., oženjen, otac dvoje punoljetne djece, s mjesečnim primanjima od 1.400,00 eura, vlasnik poljoprivrednog zemljišta, nije odlikovan, neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,
k r i v i s u
što nisu:
1) 1. okr. pravna osoba i 2. okr. odgovorna osoba, poslodavci, kod kojih je u Prodavaoni br.2.u Krapini, Zagrebačka cesta 26 c, na poslovima prodavača auto dijelova radio od **.**.2024.g., VG OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], s navedenom radnikom prije početka rada dana 19.07.2024.g. nisu sklopili ugovor o radu niti su mu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku,
dakle, 1. i 2. okr. kao poslodavci, nisu prije početka rada radniku izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru u radu, a ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku,
čime su 1. i 2. okr. počinili prekršaj iz čl. 14.st.3. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229.st.1. toč. 3. i st. 2. istog Zakona,
2) da je kod okrivljenih na poslovima prodavača auto dijelova u Prodavaoni br.2.u Krapini, Zagrebačka cesta 26 c, radio od **.**.2024., VG OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], a da ga nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, što su bili dužni jer je prethodno imenovani radnik obavljao poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada, dakle najkasnije do dana 19.07.2024.g.,
dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao poslodavac, odnosno obveznik doprinosa nisu prijavili osiguranje za osiguranika u propisanom roku,
čime su 1. i 2. okr. počinili prekršaj iz čl. 112.st.1.t.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po čl. 172.st.2. i 3. t.5. istog Zakona,
3) da je kod okrivljenih na poslovima prodavača auto dijelova u Prodavaoni br.2.u Krapini, Zagrebačka cesta 26 c, radio od **.**.2024.g., VG OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], a da nisu za imenovanog radnika u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što su bili dužni jer je prethodno imenovani radnik obavljao poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to zaključno osam dana nakon početka rada, dakle najkasnije do 29.07.2024.,
dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao poslodavac, u propisanom roku nisu dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje radnika,
čime su 1. i 2. okr. počinili prekršaj iz čl.120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po čl. 150.st.1. i st.2.al.2. istog Zakona,
4) da okrivljeni evidencije o radnom vremenu za radnika u Prodavaoni br.2.u Krapini, Zagrebačka cesta 26 c, ne vode na propisan način, odnosno evidenciju o radnom vremenu ne vode uredno, razumljivo i ažurno sukladno važećem Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine”, br. 73/17) jer u evidencijama o radnom vremenu nisu vodili točno posebne podatke o radnom vremenu koji se odnose na prekovremeni rad za radnika ŠG OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u evidenciji o radnom vremenu od 01.08. 2024. g. do 09.09.2024. g. razvidno je da isti radio od ponedjeljka do petka 8 sati dnevno ili od ponedjeljka do petka 7 sati dnevno, te subotom 5 sati, a radnik je izjavio da je od 19.07. 2024.g. do 09.09. 2024.g. radio od ponedjeljka do petka od 08 do 16 sati, te svaku drugu subotu od 07 do 12 sati, te je u 08. mj. 2024.g. odradio dvije subote,
dakle, kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu vodili evidenciju o radniku i o radnom vremenu ili je nisu vodili na propisan način,
čime su 1. i 2. okr. počinili prekršaj iz čl. 5.st.1., 2. i 4. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. istog Zakona,
5) da su okrivljeni sa radnikom ŠG OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme dana 01.08.2024.g. s početkom rada 01.08.2024.g. i trajanjem do 30.09. 2024.g. te u tom ugovoru o radu nisu naveli objektivan razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme,
a što je nađeno u obavljenom inspekcijskom nadzoru 24.09.2024., 02.10.2024., 03.10, 2024., 10.10.2024., o čemu su sačinjeni Zapisnici o izvršenom inspekcijskom nadzoru,
dakle, 1. okr. pravna osoba i 2. okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi sklopili su ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog,
čime su 1. i 2. okr. počinili prekršaj iz čl.12. st.1., 2. i 3. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 228. st.1. toč.1. i st. 2. istog Zakona,
II. pa im se na temelju citiranih propisa, uz primj. čl. 37. st. 3. t. 1. i 2. Prekršajnog zakona,
u t v r đ u j e
1. okr. AUTOCENTAR MUŽAR d.o.o.
novčana kazna
za djelo pod 1) u iznosu od 2.500,00 eura,
za djelo pod 2) u iznosu od 400,00 eura,
za djelo pod 3) u iznosu od 3.000,00 eura,
za djelo pod 4) u iznosu od 2.300,00 eura,
za djelo pod 5) u iznosu od 1.500,00 eura,
2. okr. ŽG
novčana kazna
za djelo pod 1) u iznosu od 450,00 eura,
za djelo pod 2) u iznosu od 100,00 eura,
za djelo pod 3) u iznosu od 300,00 eura,
za djelo pod 4) u iznosu od 300,00 eura,
za djelo pod 5) u iznosu od 250,00 eura,
te uz primjenu članka 39. st. 1. t.2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
1. okr. AUTOCENTAR MUŽAR d.o.o.
ukupna novčana kazna u iznosu od 9.700,00 eura (devet tisuća sedamsto eura),
2. Okr. ŽG
ukupna novčana kazna u iznosu od 1.400,00 eura (tisuću četiristo eura).
III. Na temelju odredbe čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) prvookrivljena pravna osoba AUTOCENTAR MUŽAR d.o.o. i drugookrivljena odgovorna osoba TG su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna u navedenom roku ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično, primijenit će se odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona.
IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenik 1. i 2. u cjelini platio novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 1. okr. pravna osoba 6.466,67 eura, odnosno 2. okr. odgovorna osoba u iznosu od 933,33 eura novčane kazne, u određenom im roku.
V. Ukoliko okrivljenik 1. i 2. novčanu kaznu ne plati u određenim im rokovima, u iznosima obroka od dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona u odnosu na 2. okr. odgovornu osobu, dok će se u odnosu na 1. okr. pravnu osobu podnijeti nalog za naplatu nadležnom tijelu za ovrhu, na novčanim sredstvima sukladno posebnom Zakonu.
VI. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. u svezi s odredbom čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, prvookrivljena pravna osoba i drugookrivljena odgovorna osoba su obvezni naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) SVAKI, u istom roku kao i kaznu, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u [adresa], pod brojem: Klasa:116-02/24-01/4193, Urbroj:443-02-04-16-24-8 od 17.10.2024., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika 1. i 2. zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenik 2. TG, jedina osoba za zastupanje pravne osobe, iznio je obranu i ime pravne osobe i u svoje ime odgovorne osobe u pravnoj osobi, očitujući se na navode optuženja iskazao je da se pravna osoba i odgovorna osoba smatraju krivima za djela prekršaja kako im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret. U obranu je iskazao da je točno da je angažirao radnika VG na radnom mjestu prodavača rezervnih auto dijelova koji je radio u prodavaonici u [adresa], s istim radnikom sklopio je i Ugovor o radu na određeno vrijeme, s time da je Ugovor sklopio nekoliko dana kasnije i upisao početak rada 1.8.2024. iako je radnik stvarno započeo s radom 19.7.2024. kao na probnom radu, jer nikada prije nije radio na takvom radnom mjestu. Iskazao je da nije mogao prijaviti radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje odmah s danom kada je radnik pristupio na rad zbog toga, jer mu nije dao niti potpunu svoju dokumentaciju da bi mogao sklopiti ugovor o radu i prijaviti ga tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja po njihovom računovodstvu, već je to učinjeno naknadno. U odnosu da je radnik radio prekovremeno iskazao je da to nije točno, radio je u razdoblju od 19.7. do 9.9.2024. u rasporedu radnog vremena od 7-15 sati, iako je radno vrijeme prodavaone do 16 sati koju je preuzela druga smjena, tako da nije dolazilo do prekovremenog rada. Navedeni radnik nije radio niti jednu subotu, ali prihvaća da je imao prekovremene sate kako je rekao jer je sve obveze prema zdravstvenom i mirovinskom osiguranju podmirio te i radniku isplatio plaću o čemu je u spis priložio dokumentaciju. Iskazao je da doista na Ugovoru o radu na određeno vrijeme nije bio naveden razlog sklapanja ugovora na određeno vrijeme, zbog toga što se radnik prvi puta zapošljavao na takvom radnom mjestu i želio ga je najprije naučiti raditi i da mu to bude probni rok. Izvanredni otkaz Ugovora o radu morao je radniku dati jer je internom kontrolom kase utvrdio da je u kasi višak novaca za koji nije izdao račune, a kada su učinili inventuru, vidjeli su i da ih je potkradao uzimajući gotovinu iz kase i to je razlog zbog čega mu je uručio putem pošte izvanredni otkaz ugovora o radu. Kao poslodavac u firmi koji posluje od 2004. na temeljima obrta od 1997. doista nikad nije na nikakav način povrijedio prava radnika jer niti firma niti on nisu nikada osuđivani, niti u ovom slučaju ne bi došlo do djela kako mu se stavljaju na teret njemu i pravnoj osobi, da je bio na vrijeme upozoren i upućen da ne smije dozvoli rad niti na probnom roku bez sklopljenog ugovora o radu. Zamolio je za blagost jer je i samo vođenje postupka dovoljno djelovalo u cilju upozorenja poslovanja sukladno Zakona o radu i pravima iz radnog odnosa. U cijelosti priznaje počinjenje prekršajnih djela te ne traži provođenja daljnjeg dokaznog postupka.
3. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 26. lipnja 2025., izvršen uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br.1-3), Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 24.9.2024. i od 2.10.2024. sa priloženom dokumentacijom Odluka o raskidu ugovora radu, Ugovor o radu na određeno vrijeme i Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 10.10.2024. (list spisa br. 4-13 i 16-17), Zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠG **.**.2024. (list spisa br. 14-15), Obavijest počinitelju prekršaja za 1. i 2. okr. (list spisa br. 18-20), Potvrda iz prekršajne evidencije MP za 1. i 2. okr. (list spisa br. 24-27), Izvadak iz sudskog registra (list spisa br. 29-31) i Izvješće o primicima obrazac JOPPD, Prijava o početku mirovinskog osiguranja, Obrazac za 9. i za 8. mjesec i Izvod o transakcijskom računu (list spisa br.37-46).
4.Temeljem okolnosnog priznanja okrivljenika i uvidom u materijalne dokaze u spisu, posebno Zapisnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima od 24.9.2024., od 2.10.2024. i od 10.10.2024., analizirajući svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sve cijeneći prema odredbi članka 88. Prekršajnog zakona, ovaj Sud uzeo je dokazanim prekršajna djela okrivljenika 1. i 2., kao poslodavca, našavši u njihovim djelima sva bitna obilježja prekršaja za djelo pod 1) iz čl. 229.st.1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu, za djelo pod 2) iz čl. 172.st.2. i 3. t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju, za djelo pod 3) iz čl. 150.st.1. i st.2.al.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, za djelo pod 4) iz čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu i za djelo pod 5) iz čl. 228. st.1. toč.1. i st. 2. Zakona o radu, te ista djela u dokaznom postupku neosporno dokazanim.
5. Stoga je Sud okrivljenika 1. i 2. proglasio krivima i utvrdio im novčanu kaznu u ublaženom iznosu u smislu odredbe članka 37. st. 3. t. 1. i 2. Prekršajnog zakona, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći okolnosti počinjenja djela i težinu obzirom na vrijednost zaštićenog dobra, za koju ukupnu novčanu kaznu se uzima da je srazmjerna težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti 1. i 2. okrivljenika, te ocijenivši da će se istom kaznom postići cilj i svrha kažnjavanja.
6. Naime, u odnosu na djelo pod 1) izreke, prema odredbi čl. 14.st.3. Zakona o radu, a prema odredbi čl. 14.st.3. Zakona o radu, propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, dok čl. 229.st.1. istog Zakona novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura za rečeni prekršaj kaznit će poslodavac pravna osoba, dok st. 2. istog članka istog Zakona, novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura kazniti će se poslodavac odgovorna osoba pravne osobe, a u ovosudnom predmetu nije sporno da je imenovani radnik kod poslodavca započeo s radom 19.7.2024. bez da je sklopljen Ugovor o radu s tim danom početkom rada, niti kao poslodavac 1. i 2. okr. nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući nije ugovor sklopljen u pisanom obliku, što je 2. okr. kao odgovorna osoba u cijelosti i priznao na način kako ga se i tereti.
7. U odnosu na djelo pod 2) izreke, prema odredbi članka 112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, propisano je da podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Prema odredbi članka 172. st. 2.t. 5. Zakona poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura, a odgovorna osoba prema st. 3. istog članka istog Zakona novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
7.1. U konkretnom slučaju nije sporno da 1. i 2. okr. kao odgovorna osoba je iste obveze ispunio naknadno, nakon 1.8.2024., što je 2. okr. kao odgovorna osoba u cijelosti i priznao na način kako ga se i tereti optužnim prijedlogom.
8. U odnosu na djelo pod 3) izreke, a prema odredbi članka 120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, dok čl. 150.st.1. al.2. i st.2. istog Zakona zapriječena je novčana kazna u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura za pravnu osobu, dok je za odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana novčana kazna u iznosu od iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura, ako kao poslodavac ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
8.1. U konkretnom slučaju uvidom u materijalne dokaze kao što je rečeno pod točkom 6. ovog obrazloženja, radnik je počeo raditi s danom 19.7.2024., to je i obveza 1. i 2. okr. kao poslodavca bila da podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje nadležnom tijelu, zaključno 8 dana nakon početka rada, odnosno konkretno 29.7.2024., što je 2. okr. kao odgovorna osoba u cijelosti i priznao na način kako ga se i tereti.
9. U odnosu na djelo pod 4) izreke, prema odredbi čl. 5.st.1., 2. i 4. Zakona o radu, propisano je da poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije, Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 73/2017, 55/2024), propisano je da evidencija mora sadržavati podatke o svakom pojedinom radniku, a posebno prema čl. 8. Pravilnika, podatke o radnom vremenu, a posebno mora sadržavati najmanje 1) ime i prezime radnika, 2) datum u mjesecu, 3) početak rada, 4) završetak rada, 5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, 6) ukupno dnevno radno vrijeme, …te drugo, a iz Evidencije koju su vodili 1. i 2. okr. za navedenog radnika razvidno je da nisu vodili i unosili točne podatke o radnom vremenu, koji se odnose na prekovremene sate rada od 1.8.2024. do 9.9. 2024., jer je vidljivo da je od ponedjeljka do petka upisano da radi 8 sati dnevno, ili od ponedjeljaka do petka 7 sati dnevno, te subotom 5 sati, dok je u stvari radnik radio od 19.7.2024. do 9.9.2024. od ponedjeljka do petka od 8-16 sati te svaku drugu subotu od 7-12 sati, zbog čega je u mjesecu kolovozu odradio dvije subote, to je i tim djelom ostvareno bitno obilježje djela prekršaja kako se okrivljenima stavlja na teret.
9.1. Iako, 2. okr. kao odgovorna osoba ističe da radnik nije radio u prekovremenim satima rada, međutim, prihvatio je da je radnik ostvario prekovremene sate rade jer je iste obveze podmirio prema zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te i radniku isplatio plaću, što je potvrdio priloženom dokumentacijom u spisu.
10. Nadalje, u odnosu na djelo pod 5) izreke, prema odredbi čl.12. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/1, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) općenito je određeno da se Ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Prema st. 3. istog članka istog Zakona, propisano je da pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Člankom 228.st.1.t.1. istog Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine, dok je propisana st. 2. istog članka novčana kazna od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka za odgovornu osobu pravne osobe.
10.1. U konkretnom slučaju nije sporno, kao što je razvidno iz Ugovora o radu na određeno vrijeme, list spisa br. 11-13, radi se o ugovoru o radu na određeno vrijeme kao iznimci prema citiranim odredbama Zakona, pa doista u ugovoru nije naveden razlog određenog vremena rada od jedan mjesec, to je i tim djelom ostvareno bitno obilježje djela prekršaja kako se okrivljenima stavlja na teret.
11. Nadalje, pravna osoba odgovorna je za prekršaj ako je do prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od strane odgovorne osobe, dok je odgovorna osoba fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, a u konkretnom slučaju, bila je ovlaštena za postupanje odgovorna osoba 2. okr. TG, kako prema svom radnom mjestu, tako i prema ovlastima, za koju je nedvojbeno utvrđeno da je odgovorna za počinjenje prekršaja.
12. Pri odmjeravanju kazne okrivljeniku 1. i 2. sud je cijenio sve okolnosti opisane čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, posebno stupanj krivnje, opasnost djela te svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje 1. i 2. okrivljenika, otegotne okolnosti nisu nađene, a od olakotne okolnosti nađene su neosuđivanost 1. i 2. okr. , pa je okrivljeniku 1. i 2. odmjerio i izrekao novčanu kaznu u ublaženom iznosu, razmjerno težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti, ocijenivši da će se istom ukupnom novčanom kaznom kao u izreci, ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljene 1. i 2. da ubuduće ne čine prekršaje, a ujedno da će se primjenom kazne utjecati na svijest okrivljenika 2. o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti koje se zakonom žele zaštiti.
12.1. Sud je u konkretnom slučaju na 1. i 2. okrivljenika primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ukoliko okrivljenici 1. i 2. u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne ista smatrati plaćenom u cijelosti, u roku od 90 dana od dana primitka ove Presude.
13. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Odluci Vlade RH o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju 2. okrivljenika, a okrivljenici 1. i 2. su ih dužni platiti jer su proglašeni krivima za prekršaj.
Temeljem iznijetog valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zaboku 26. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Ivanka Vinković, v.r.
Marija Bračun, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama, odnosno iz odredbe čl. 194.st.1. t. 4. i st. 2. Prekršajnog zakona.
Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Okrivljenicima, 1. i 2.,
2. Ovlaštenom tužitelju,
3. Pismohrana, ovdje,
Po pravomoćnosti:
1. Referadi za izvršenje ovog Suda. -
