REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

Pn-39/2024-14

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj – Stalna služba u Imotskom, po sucu Bori Misiru, u građanskopravnoj stvari tužitelja RZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Biočić, odvjetnik iz Imotskog, protiv tuženika SZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Srđan Vrdoljak, odvjetnik iz Splita, radi naknade štete, nakon što je dana 6. lipnja 2025. god., zaključio glavnu raspravu, dana 26. lipnja 2025. god.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužiteljev glavni zahtjev postavljen u ovoj parnici, koji glasi: Nalaže se tuženiku SZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], da isplati tužitelju RZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], iznos od 8.000,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom počev od podnošenja ove tužbe, a po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II Prihvaća se u parnici podredno postavljeni tužiteljev zahtjev, koji glasi: 1. Nalaže se tuženiku da izvrši popravak – sanaciju fasade koja je izgrađena na kući u [adresa], anagrafske oznake Bajića put 17 i Bajića put 19, na način da je tuženik dužan u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe pristupiti i dovršiti u daljnjem roku od 20 dana sanaciju i popravak fasade dovodeći fasadu stanju koje je prethodilo oštećenju iste, tako da onaj dio oštećene fasade crtežima i grafitima na završno dekorativnoj žbuki fasade zgrade, te crteža na pločnicima koji je iscrtan bojom ukloni, te oštećeni dio fasade popravi, a završno dekorativni sloj žbuke fasade sanira i dovede u stanje kakvo je bilo prije utiskivanja grafita-bojanja crvenom bojom, te je dužan tuženik fasadu obojati i oličiti na način da bude istobojna (bijel), a ako tu obvezu tuženik ne ispuni u ostavljenom roku, tužitelj je ovlašten o trošku tuženika izvesti navedene radove.

2. Nalaže se tuženiku da izvrši popravak – sanaciju kamenog zida na dvorišnom prilaznom kolskom putu kući koji je položen sa sjeveroistočne strane kuće, na način da je tuženik dužan u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe pristupiti i dovršiti u daljnjem roku od 5 dana sanaciju i popravak kameno betonskog zida dovodeći izgrađeno stanje kako je bilo prije uklanjanja kamenih vaca po pravilima strune na način da vrati uklonjene kamene "vace" i ugradi ih na prostor uklonjenog zida, iste kamene vace utopi u beton i iste isfugira cementnom fugom kakva fuga je bila prije rušenja, te postavi sa sjeverne strane tih kamenih vaca izolacijski sloj od daske i bitumenske trake koja služi sprječavanju prodora vode na sjeverno položenu susjednu nekretninu, te međuprostor ispuni humusnom zemljom i zasadi lovor u visini od 1,20 – 1,80 u širini od 1,00 m, a ako tu obvezu tuženik ne ispuni u ostavljenom roku, tužitelj je ovlašten o trošku tuženika izvesti navedene radove.

3. Nalaže se tuženiku da izvrši popravak – sanaciju pokrova nadstrešnice pred ulazima u stanove izgrađene u zgradi [adresa], anagrafske oznake Bajića put 17 i Bajića put 19 na način da je tuženik dužan u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe pristupiti i dovršiti u daljem roku od 5 dana sanaciju – popravak nadstrešnice dovodeći izgrađeno stanje kako je bilo prije uklanjanja – rušenja iste na način da polomljene i popilane drvene daske i konstrukciju ukloni i zamjeni ispravnima, od istog materijala, postavi dvoslojnu bitumensku hidroizolaciju, sa grubim pijeskom i vrati ponovno keramičku ukrasnu posudu promjera 60 cm s posađenom čuvarkućom, a ako tu obvezu tuženik ne ispuni u ostavljenom roku, tužitelj je ovlašten o trošku tuženika izvesti navedene radove.

III Nalaže se tuženiku, u roku 15 dana, naknaditi tužitelju, na ime troškova postupka 1.821,48 eura, sa zateznom kamatom, koja na taj iznos, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, teče počev od dana presuđenja (26.6.2025. god.) pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi – u bitnome – naveo da su stranke izvanknjižni suvlasnici i suposjednici niza nekretnina u k. o. [katastarska općina] (i naveo kat. oznake tih nekretnina), nekretnina koje da predstavljaju pašnjake, vrtlove, vinograde, voćnjake i sl., a k tome i suvlasnici nekretnine u naravi kuća i vlasnici posebnih dijelova u toj kući.

1.1.Tuženik pak da je, na toj kući da je on/tužitelj (kao i njenu okućnicu), inače, uredio i opremio, u više navrata kroz tijek 2023. i 2024. god., bez njegovog/tužiteljevog odobrenja, štetno djelovao.

1.2.Naime, tijekom mjeseca listopada 2023. god. da je u više navrata, iscrtavanjem kojekakvih simbola na fasadi sjeverne i južne strane kuće, trajno oštetio izgled fasade te time njemu/tužitelju pričinio štetu u novčanoj vrijednosti 4.000 eura uvećano za PDV.

1.3.Nadalje, 6.11.2023. god. da je uništio pokrov nadstrešnice pred ulazom u njegov/tužiteljev stan i pričinio mu novčanu štetu u iznosu 800 eura uvećano za PDV.

1.4.Pak, još prije prethodno opisanih učina i baš 9.5.2023. god. da je razrušio kameni zid postojeći na prilaznom putu kući sa sjeveroistočne strane i tako prouzročio potrebu popravljanja zida i u tu svrhu utrošak 900 eura uvećan za PDV.

1.5.Na izloženoj osnovi, u tužbi je zahtijevao da mu tuženik isplati ukupnost opisanih vrijednosti popravljanja štete (uz daljnjih 700 eura na ime popravljanja štete na zajedničkoj kuhinji stranaka, koje traženje je naposljetku povukao).

2. Pak, u tijeku postupka, uz glavni zahtjev opisan pod I izreke ove odluke postavio je i podredni zahtjev (zahtjev izložen pod II izreke).

2.1.Naime, zahtijevao je da tuženik popravi nastalu štetu naturalnom restitucijom te je, uz djelomično korigiranje ranije postavljenog zahtjeva opisanog pod II 1. ove odluke, naposljetku postavio zahtjev izložen u izreci.

3. U odgovoru na tužbu, tuženik je aktu podnošenja tužbe ovom sudu suprotstavio prigovor njegove/ovosudbene mjesne nenadležnosti.

3.1. R, u meritumu je tužiteljevim navodima i zahtijevanjima suprotstavio prigovore pomanjkanja aktivne i promašene pasivne legitimacije.

3.2.Naveo je, naime, da tužitelj nije nositelj takvih prava na promatranoj/im nekretnini/ama koja bi ga ovlašćivala na pravno učinkovito podnošenje zahtjeva za naknadu štete/a nastale/ih na toj/tim nekretninama.

3.3. R, u opravdanje prigovora promašene pasivne legitimacije, u opisanom parničnom stadiju, naveo je da on nije ona osoba koja je, ako su i poduzete one radnje koje je tužitelj opisao kao štetne radnje zbog kojih je promijenjeno stanje na predmetnim nekretninama, te i takve radnje poduzeo.

4. U dokaznom postupku pročitan je Ugovor o darovanju i diobi suvlasničke zajednice – U [adresa] 18. travnja 2018. god., pročitana je potvrda Postaje granične policije Imotski od 7. veljače 2024. god., pregledane su fotosnimke koje je tužitelj priložio uz tužbu (listovi 17 – 21 spisa), pročitana je isprava Postaje granične policije Imotski od 8.11.2024. god. (list 45 spisa), pregledane su fotosnimke koje je tuženik dostavio u spis (listovi 46 – 86 spisa), pročitana je potvrda Postaje granične policije Imotski od 21. svibnja 2025. god., pregledane su fotosnimke koje je tužitelj u tijeku postupka predao u spis (listovi 90 – 99 spisa), te su izvedeni dokazi saslušanjima parničnih stranaka.

5. Nakon analize i ocjene stranačkih raspolaganja i dokaza izvedenih u postupku – zbog niže izloženih razloga – ovaj sud je zauzeo stajalište da su tužiteljeva zahtijevanja postavljena u ovom postupku pravno ne/osnovana baš kako je to izloženo pod I i II izreke ove odluke.

6. Propisano je čl. 52. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 – 155/23; dalje ZPP) da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinje i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

6.1.U ovom postupku sagledava se tužiteljev zahtjev za popravljanjem štete, a ta šteta počinjena je u mjestu [adresa], dakle na području mjesne nadležnosti ovog suda.

6.2.Utoliko prigovor mjesne nenadležnosti koji je tuženik suprotstavio podnošenju tužbe ovom sudu ima ne/kvalitetu pravno neosnovanog prigovora i stoga je ovaj sud odlučio raspravljati i odlučivati u stranačkoj parnici.

7. Iako je u izjavi volje (u odgovoru na tužbu) zanijekao da bi učinio kakva, a naročito štetna djelovanja na predmetima na kojima je prema tužiteljevim tvrdnjama ostvarena šteta, tuženik je u izjavi znanja (u stranačkom iskazu) izmijenio takvo raspolaganje jer je jasno iskazao da je baš on/tuženik djelovanjem na predmete/stvari na kojima je po tužiteljevim tvrdnjama ostvarena šteta promijenio njihova dotadašnja stanja, bilo bojanjem (stanje fasade kuće) bilo pilanjem (stanje nadstrešnice) bilo pomjeranjem njegovih dijelova s mjesta ranije položenosti (stanje zida).

7.1.K tome, mada su imali različita stajališta o naoko važnoj, a u kontekstu ove parnice gotovo pa nebitnoj okolnosti (o tome jesu li vlasnici ili suvlasnici posebnih dijelova u ovom postupku naročito promatrane nekretnine/kuće), u pogledu relevantnih okolnosti koje se odnose, kako na promatrani građevni objekt tako i njegovo potporno zemljište, stranke su istovjetno raspolagale.

7.2.Naime, obje stranke su i tvrdile i svjedočile da na svim mjestima na kojima je tuženik učinio uparničene promjene, dakle kako na vanjskom zidu i nadstrešnici promatrane građevine, tako i na ogradnom zidu opisanom pod II 3. ove odluke postoje njihova suvlasnička prava.

8. Pak, kada su se prethodno izložene nesporne okolnosti dovele u međusobni kontekst, naprosto je morao uslijediti i osnovni zaključak za odlučivanje u ovoj parnici, zaključak da je tuženik djelovanjima opisanima u izreci vršio promjene na stvarima nad kojima su u trenutku vršenja tih promjena postojala prava obje ovopostupne stranke, a pak, kako su stranke u tijeku parnice učinile nespornim i to da tužitelj tuženiku nije davao suglasnosti za činjenje takvih promjena – naglašavamo, isključivo na osnovi istovjetnih činjeničnih raspolaganja stranaka u ovoj parnici (dakle, raspolaganja ugrađenih u osnovni zaključak i netom zabilježenih raspolaganja) – uslijedio je i prvi važni zaključak za ovoparnično odlučivanje, baš zaključak da je tuženik, bez tužiteljeve suglasnosti (naglašavamo: ne razmatrajući pritom jeli takva suglasnost bila potrebita) izvršio promjene na suvlasničkim stvarima koje su opisane u izreci.

9. Dakle, suglasnim očitovanjima stranaka u ovoj parnici utvrđen je pretežiti dio relevantnog činjeničnog stanja na osnovi kojeg je valjalo presuditi u ovoj parnici.

9.1.Rekli smo "pretežiti dio", a to pak, podrazumijeva da se bez utvrđenja daljnjih okolnosti ne može donijeti pravilna i zakonita odluka u ovoj parnici.

9.2.Pak, zato što je stajalište o tome predstavljaju li (ili ne predstavljaju) promjene koje su zbiljno zabilježene na stvarima koje se promatraju u ovom postupku očitovanje štete na tim stvarima zavisno o kvantitativno – kvalitativnog iskaza tih promjena, činjenično stanje u ovom postupku valjalo je prvenstveno dopuniti utvrđenjem o ne/kvaliteti promjena i utoliko o ne/nastaloj šteti ostvarenjem tih promjena.

9.3.Naprosto na razini notornosti valja držati da gotovo pa nitko nije indiferentan prema tome u kako uobličenom i koloriranom objektu živi/stanuje te da su iznimno rijetki oni koji u poduzimanju radnji bojanja njihovog objekta imaju indiferentan stav o tome kako se uobičajeno koloriziraju građevine u mjestu u kojem kane bojati građevinu.

9.4.Pak, na ovom području se fasade ne bojaju slikovnim prikazima/ornamentima, pa je ovaj sud, imajući to na umu i imajući na umu prethodno izloženu notornost, zauzeo stajalište da tuženikovo narisavanje ornamenata na fasadi promatrane kuće, ma kakva kvaliteta te fasade bila (ovo kažemo jer ju je tuženik okarakterizirao lošom), ne predstavlja akt kojim bi on/tuženik ukrasio promatranu fasadu, nego akt štetne radnje.

10. Promatrana nadstrešnica – vidjeti iskazivanja stranaka – imala je funkciju zaštite od atmosferlija kako prostora ispred tužiteljevih, tako i prostora i ispred tuženikovih ulaznih vrata u kuću. Dakle, radilo se o instalatu koji je imao uporabnu vrijednost za obje ovoparnične stranke. Prema fotografijama (vidjeti listove 47 i 48 spisa), nakon tuženikovih učina na tom instalatu, vidjeti da je očito izgubljena funkcija zbog ostvarenja koje je on tamo postavljen, a vidjeti je i to da se, s obzirom na otvorenost prostora ispod te nadstrešnice, naprosto nije trebala postizati niti je postignuta veća "vidljivost" koju je tuženik označio kao razlog rušenja dijela nadstrešnice. Utoliko tuženikova radnja promjene stanja na nadstrešnici naprosto nema valjanog opravdanja, a u suštini predstavlja akt štetne radnje.

11. Kamena "vaca" koju je tuženik maknuo iz reda takvih uzdužno uz prilazni put kući stranaka postavljenih kamenja ograđivala je prostor cvjetnjaka od komunikacijskog dijela dvorišta kuće stranaka (vidjeti fotosnimke na listovima 92 – 96 spisa). Taj cvjetnjak ograđen je, istina s drugim materijalom, i s druge strane cvjetnjaka, a ostalo je ograđenim s te strane i nakon uklanjanja promatrane "vace". Iz toga naprosto mora slijediti zaključak da tuženikov akt uklanjanja "vace" nema funkcijski karakter pa ni onakav kakav ga opisuje tuženik (proširenje nekakvog prolaza), nego da predstavlja isključivo sebi svrhu. Utoliko se taj akt ne može okarakterizirati nikako drukčije nego li aktom štetne radnje.

12. Proizlazi prema prethodno izloženome, dakle, da je radnje koje je tuženik poduzeo na stvarima u suvlasništvu imaju karaktere štetnih radnji i da su tim radnjama pričinjene štete i na tužiteljevoj imovini.

12.1.Naprosto ne treba dvojiti da je prije poduzimanja tih radnji na tuženikovoj strani morala postojati svijest o mogućnosti da se tim radnjama pričine, u konačnici, obistinjene štete.

12.2.Stoga tuženik te radnje nije mogao jednostrano poduzimati, nego je, jer se radi o izvanrednim poslovima na suvlasničkim stvarima, u cilju zakonitog poduzimanja tih radnji, u smislu čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – 94/17), imao pribaviti i suglasnost preostalog suvlasnika tih stvari, dakle ovopostupnog tužitelja.

12.3.Suglasnost, kazali smo, tuženik nije pribavio pa u skladu s ukupnosti kazanog njegova postupanja onih prigoda u kojima je poduzimao radnje jesu protupravna i – naglašavamo – skrivljena postupanja, postupanja kojima je umanjena tužiteljeva imovina, dakle njemu/tužitelju pričinjena šteta.

12.4.Tužitelju pričinjenu štetu, s obzirom na kazano, tuženik je u obvezi popraviti, no ne plaćanjem novčanog iznosa nego u obliku naturalne restitucije, a baš ju je u obvezi popraviti u modalitetu opisanom u izreci, dakle modalitetu koji su same stranke (vidjeti zapisnik od 6.6.2025. god. – list 100 spisa) predložile primijeniti za slučaj utvrđenja tuženikove odgovornosti da tužitelju popravi uparničenu štetu.

12.5.Stoga je o tuženikovoj obvezi da tužitelju popravi nastalu štetu i o modalitetu popravljanja te štete, dakle o meritumu ove parnice, u skladu s već citiranim zakonskim određenjima te određenjima čl. 1045. i 1085. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 – 155/23) odlučeno kao pod I i II izreke.

13. U ovoj parnici tužitelj je iskoristio mogućnost podarenu mu određenjima čl. 188. st. 1. ZPP tako što je protiv istog tuženika istaknuo više zahtjeva povezanih istom činjeničnom i pravnom osnovom, implicite tražeći da sud prihvati jedan od tih zahtjeva. Tužitelj je uspio u traženju jer je, nakon što je odbijen njegov po redoslijedu prvopostavljeni pa time i "glavni" zahtjev, prihvaćeno njegovo podredno postavljeno zahtijevanje obvezivanja tuženika da mu taj popravi štetu. Stoga mu je, u okolnostima kada raspravljanjem o osnovanosti "glavnog" zahtjeva nisu nastali posebni troškovi, tuženik, baš kako se to u više odluka očitovao Vrhovni sud Republike Hrvatske, tuženik, u smislu čl. 154. st. 1. ZPP, u obvezi naknaditi sve troškove koje je on imao radi vođenja ove parnice.

14. Tužitelj je u parnici poduzeo sedam radnji po punomoćniku u osobi odvjetnika bodovno honoriranih sa po sto bodova (sastav tužbe od 24.9.2024. god. i sastav podneska od 27.2.2025. god., te zastupanja na ročištima 27.1., 28.2., 29.4., 13.5. i 6.6.2025. god.) pa je utoliko, s obzirom na ukupan broj bodova odvjetničkog honorara (700), vrijednost boda (2 eura) i PDV na odvjetničke usluge (25%), radi zastupanja u parnici učinio izdatak u iznosu 1.750,00 eura.

14.1.Tužitelj je k tome platio pristojbu na tužbu u iznosu od 35,74 eura i ima platiti pristojbu na ovu odluku u istom iznosu.

15. Dakle, tužitelj je u parnici učinio ukupan izdatak u iznosu 1.821,48 eura, a u parnici je uspio u cijelosti.

15.1.Stoga je tuženika valjalo obvezati da tužitelju baš prethodno označeni iznos isplati na ime parničnih troškova, dakle o dosudi/snošenju troškova ove parnice, odlučiti kao pod III izreke.

U Imotskom 26. lipnja 2025. god.

S U D A C:

BORO MISIR

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15

dana Županijskom sudu, a putem ovog suda.