Poslovni broj: R1 Ob-1699/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Merlin Božičković u pravnoj stvari predlagateljice KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 26. lipnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica, KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pok. OP, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1983. godine pa do njegove smrti 09. svibnja 2024. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog 15. srpnja 2024. godine u kojem predlaže da sud utvrdi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. OP od 1982. godine do njegove smrti.

2. Protustranka se, opreza radi, protivi prijedlogu predlagateljice. Po provedenom dokaznom postupku predlaže donijeti odluku temeljem stanja spisa.

3. Tijekom postupka sud izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice i svjedoka PP, ZP i ŽP.

4. Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; dalje: ObZ) u čl. 11 propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

5. U Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) propisano je, i to u čl. 22, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

6. Uvidom u izvadak iz Matične knjige rođenih, uvjerenje o prebivalištu, domovnicu, smrtni list i rješenje o nasljeđivanju iza pok. OP javnog bilježnika Jelene Maržić Benzia poslovni broj O-4048/2024, UPP/OS-50/2024-5 od 22. srpnja 2024. godine utvrđeno je:

- da je predlagateljica KP imala zaključen brak s ĆP koji je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2- 144/1983 od 15. lipnja 1983. godine nakon čega drugi brak nije zaključila,

- da pok. OP nije imao zaključen brak,

- da je pok. OP preminuo **.**.2024.,

- da su nasljednicima iza pok. OP proglašeni KP i ŽP, sin ostavitelja, time da su kao nasljednici prvog nasljednog reda utvrđeni KP kao izvanbračna supruga te djeca DP i ŽP te su djeca priznala KP status izvanbračne supruge,

- da su KP i pok. OP imali prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 04. travnja 1991. godine.

7. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka PP, susjeda, ZP, prijatelja predlagateljice i pok. OP i ŽP, sina predlagateljice i pok. OP, utvrđeno je da je KP bila ranije u braku u kojem je rođeno jedno dijete, pok. OP upoznala je 1980-ih godina, a zajednički život započeli su 1983. godine te do smrti pok. OP nije bilo prekida zajednice. Imaju dvoje zajedničke djece te je s njima u kućanstvu živio i sin predlagateljice iz prvog braka. Oboje su bili zaposleni i ostvarivali prihode te su imali zajedničke financije i predlagateljica je imala punomoć na račun pok. OP. Tijekom života zajedno su brinuli o djeci na način da su odlazili na informacije, školske sastanke, djecu vodili na sportske aktivnosti, dijelili su kućanske obveze na način da je predlagateljica obavljala poslove spremanja, kuhanja i pranja dok je pok. OP odlazio u nabavku te obavljao popravke, kosio travu i slično. Pok. OP nije imao djece iz ranijih veza niti je bio prije veze s predlagateljicom u braku. Nadalje, utvrđeno je da je među partnerima postojala emotivna povezanost, spavali su zajedno u bračnom krevetu, ponekad je bilo svađa kao i u drugim brakovima. U slobodno vrijeme odlazili su na selo u kuću majke predlagateljice, družili su se s prijateljima i susjedima, išli su na izlete, u toplice i slično. Kada je pok. OP obolio predlagateljica mu je pomagala tako što ga je vodila liječniku, odlazila po recepte, pružala mu je njegu, a pomagala su i djeca te su zajedno snosili trošak pogreba.

8. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice i svjedoka PP, ZP i ŽP jer su isti iskazivali suglasno u bitnim činjenicama te su njihovi iskazi u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu.

9. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. OP bili u izvanbračnoj zajednici od 1983. godine, da nije bilo prekida zajednice, da su tijekom zajednice dobili dvoje zajedničke djece, da su imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi duži niz godina, odnosno od 1991. godine. Isti su imali zajednicu koja odgovara bračnoj zajednici jer se radi o emotivnoj i ekonomskoj zajednici izvanbračnih partnera. Imali su zajedničke financije, donosili su odluke o kupovini stvari, zajedno su brinuli o kućanstvu te je u vrijeme kada je pok. OP obolio predlagateljica brinula o njegovom zdravlju.

10. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. OP bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala od 1983. godine pa do smrti pok. OP **.**.2024., to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, dana 26. lipnja 2025. godine

Sutkinja:

Ana Merlin Božičković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

predlagateljica

protustranka