Pr-1793/2023-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste MZ, u pravnoj stvari tužiteljice MZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 13.svibnja 2025., u nazočnosti tužiteljice i pun. tužiteljice te pun.tuženika, a po objavi presude dana 26.lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR-a bruto za razdoblje od 01.11.2018. do 31.12.2022., sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od po 20,00 EUR-a teče od 15. mjesecu za prethodni mjesec do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na naplatu iznosa od 420,00 eura za razdoblje od 01.01.2023. do 30.09.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od po 20,00 EUR-a teče od 15. mjesecu za prethodni mjesec do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe parnični trošak u iznosu od 903,13 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], uvećan za zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, koja se na navedeni iznos obračunava po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 28.studenoga 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu glavne medicinske sestre/tehničar na Klinici za onkologiju i radioterapiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Tužitelj obavljajući poslove svog radnog mjesta da je dužan nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavio primopredaju službe, koji rad od strane tuženika nije evidentiran i isplaćen. Odredbom iz čl.28. st.8. KU-a je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023. zauzeto je tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu primopredaju službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takovog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Odlukom tuženika od 28.12.2022. je utvrđeno da višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad. Prema tome, tužitelj ima pravo da mu se sati odrađeni prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Međutim, tuženik da prilikom obračuna i isplate plaće tužitelju nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad, što ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Naime, sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i čl.57. st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

1.1.Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu jer tuženik da nije plaćao primopredaju službe, te da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, sve za razdoblje od 01.11.2018. pa na dalje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Negira da bi tužitelj na kraju svakog radnog dana ostajao dodatnih 30 minuta radi primopredaje službe. Ponekad radnici, najčešće nakon dežurstva ili rada u turnusu, budu zaduženi za primopredaju službe i stoga ostanu malo duže nakon isteka radnog vremena, nekad 5, nekad 30 minuta, ali svakako maksimalno do 30 minuta. Prema Zaključku broj 108 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU pripisano je između ostalog da radniku zaduženom za primopredaju službe vrijeme primopredaje ne može biti duže od 30 minuta. Tako da određuju i st.8 i st.9 čl.28 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja tj. čl.9 Dodatka II KU (NN 92/19). Dakle, samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta. Konačno, primopredaja je pravno regulirana tek Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019. pa da je zbog toga tužbeni zahtjev neosnovan za onaj dio prije 01.09.2019.

2.1.U daljnjem tijeku postupka tuženik navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.

3.Tužiteljica je podneskom od 4.veljače 2025., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.420,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.11.2018. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 20,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelj u tužbi potražuje isplatu jednog iznosa za nekoliko različitih pravnih osnova pa da je za zaključiti da ovako neuredno postavljeni tužbeni zahtjev predstavlja objedinjenje (zbroj) svih potraživanja po različitim pravnim osnovama koje tužitelj zahtjeva u tužbi, pa je nejasno od kojeg datuma za koju pravnu osnovu teku kamate, te kolika glavnica pripada svakom od pravnih osnova. Nadalje, tuženik osporava da svojim radnicima (pa tako i tužitelju ukoliko je vršio primopredaju) nije nakon 01.01.2023. evidentirao i isplaćivao prekovremene sate ostvarene vršenjem primopredaje službe. Onaj dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu razlike zbog, prema mišljenju tužitelja, pogrešno izračunatih naknada plaće za vrijeme bolovanja za svaki mjesec utuženog razdoblja, osporava ističući prigovor presuđene stvari. Naime, tužitelj da je već tužio tuženika po istom pravom osnovu te je sudski spis po toj tužbi pravomoćno okončan (Pr-1599/2021). Nadalje, tuženik se protivi i onom dijelu tužbenog zahtjeva kojim se traži da se isplata parničnog troška izvrši na račun punomoćnika tužiteljice.

3.2.Konačno, na ročištu održanom dana 18.ožujka 2025. tuženik navodi kako ne osporava visinu tužbenog zahtjeva, izjavljuje da nije potrebno provoditi financijsko vještačenje, ali i dalje ustraje u osporavanju osnove.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem i pregledavanjem: Zaključka sa 26.sjednice zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.02.2023., Odluku KBC od 28.12.2022., Pravilnik o radu tuženika od 14.11.2023., Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17, 55/24), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/2019) i Dodataka Kolektivnom ugovoru (NN 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023), Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika (NN 112/2017, 56/2022) i Dodataka KU (NN 127/2022, 58/2023, 128/2023, 29/2024, 4/2025), saslušanjem tužiteljice i svjedokinja BZ i TZ, te pregledom spisa ovog suda Pr-1599/2021.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Tužitelj je popisao parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene bruto razlike plaće za primopredaju službe i razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja.

7.Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka BZ, TZ te same tužiteljice.

8.U svojem iskazu svjedokinja BZ, inače glavna medicinska sestra tuženika, je navela da se primopredaja oduvijek obavljala u KBC Split od kada radi kod tuženika zadnjih 36 godina. Što se tiče načina obavljanja primopredaje kako prije tako i sada ništa da se u tehničkoj izvedbi nije promijenilo jedino je razlika što se od 1. siječnja 2023. primopredaja uredno evidentira, bilježi i plaća, a do tada da se nije plaćala. Do 1. siječnja 2023. primopredaja da se obavljala nakon što se ista evidentirala u bilježnicu i ista se usmeno prenosila, ali da se djelatnicima nije obračunavao taj ostanak nakon radnog vremena, odnosno isti da se nije plaćao. Nakon 1. siječnja 2023., a prema odluci koja je donesena sukladno dodatku KU, a u čijem donošenju je i sama sudjelovala, primopredaja da se evidentira na način da se za sve odjelne sestre, za svaku određenu smjenu upisuje dodatno vrijeme od 20 minuta, odnosno za sestre na JIL 30 minuta, budući da je bila zajednička odluka da je to optimalno i maksimalno vrijeme određeno dodatkom KU za obavljanje primopredaje. Što se tiče samog trajanja primopredaje, ona da ovisi o brojnim faktorima prvenstveno o broju pacijenata, odnosno težini njihovog zdravstvenog stanja pa da može trajati od 5-20 minuta, ovisno o odjelu, a u JIL može i do 30 minuta s obzirom da se radi o teškim pacijentima. Što se tiče obavljanja same primopredaje, ona da se obavlja na odjelima gdje su ležeći pacijenti, a tamo gdje nema ležećih bolesnika nema ni primopredaje. Što se tiče same tužiteljice i rada na Klinici za onkologiju i radioterapiju, svjedokinja navodi da istu poznaje, da radi na Klinici za onkologiju i radioterapiju te da joj je poznato koje poslove sestre obavljaju na tom odjelu. Svjedokinja navodi da ono osobno ne svjedoči primopredaji, ali da zna da sestre na tom odjelu imaju primopredaju, posebno iz razloga što imaju rad organiziran na različiti način od ostalih odjelnih sestara s obzirom da rade sa citostaticima pa tako imaju kraće radno vrijeme od 35 sati tjedno te da se na tom odjelu primopredaja obavlja u tri ciklusa budući da se na taj način sestre izmjenjuju u svom radu (smjenama). Na navedenoj Klinici za onkologiju da postoje ležeći pacijenti koje tamo borave 24 sata, a s obzirom na terapije koje primaju sestre rade u tri smjene, što je zapravo iznimka od pravila, naime da na odjelu hematologije, onkologije i nuklearne medicine zbog uvjeta rada sestre i tehničare rade 35 sati, ali obavljaju primopredaju službe. Svjedokinja nadalje navodi da tužiteljica otkad radi na onkologiji vrši primopredaju službe. Rad glavne sestre na onkologiji je različit od rada i radnog vremena ostalih glavnih sestara na drugim odjelima. Naime, glavne sestre na drugim odjelima iza odrađene jutarnje smjene da odu kući, dok je rad na onkologiji drugačije organiziran, u 14:00 sati kada je promjena smjene glavna sestra i ostale sestre moraju predati bolesnike jer rad na klinici nije organiziran na način da sestre na kliniku dolaze u 7:00 ujutro odnosno u 19:00 navečer, na način da glavna sestra na nekom drugom odjelu koja odlazi u 15:30 na odjelu ostavlja sestru koja je došla u jutarnju smjenu u 7:00 sati. U pravilu da je rad na onkologiji teško posložiti s obzirom da je smjena organizirana na način 7-7-10 da bi se ispunila 24 sata. Prilikom primopredaje da se obavlja primopredaja ležećih bolesnika i svega što se njih tiče, sva ostala događanja da se pismeno zabilježe tijekom radnog vremena. Naime, primopredaja službe da obuhvaća primopredaju stanja ležećeg bolesnika, a svaka sestra odnosno tehničar da mogu po svom nahođenju nakon radnog vremena napisati što se tiče stvari ako nešto nedostaje, ili ako se nešto dogodilo, odnosno o tome obavještavaju glavnu sestru. Inače da ne postoji točan mehanizam koji bi odredio koliko uistinu traje primopredaja na svim odjelima na KBC-u. Odluka o primopredaju od 20 odnosno 30 minuta da je donesena prema preporuci Ministarstva, a takva evidencija nije izričito vezana za COP. Na upit zna li se dogoditi da medicinske sestre odu prije radnog vremena, svjedokinja je navela da ako postoji potreba da se iziđe ranije, sestre znaju kome se trebaju javiti, rad na odjelima nije takav da na odjelu bude jedna sestra, uvijek da su to dvije do tri sestre, na JIL 5-6 sestara, a na HOBP i po devet sestara, ali da se ne događa da sestra ode, a da se bolesnici na odjelu ostave sami odnosno da se ne preda smjena. Nadalje, u KBC Split postoje odjeli odnosno sestre koje ne obavljaju primopredaju, a to da su one sestre koje ne skrbe o ležećim bolesnicima, koje rade u poliklinici i na dijagnostikama, glavne sestre, djelatnici u operacijskim dvoranama, anesteziološki tehničari/sestre itd., odnosno tamo gdje nema ležećih bolesnika. Od 1. siječnja 2023. da postoji plan i evidencija rada za svakog djelatnika na način da se u plan upisuju smjene, a u evidenciju na svaku određenu smjenu dodaje se 20 odnosno 30 minuta primopredaje, a od 1. siječnja 2025. u evidenciju je dodana zasebna kućica nazvana primopredaja gdje se upisuju gore navedene minute za svaku određenu smjenu.

8.1.Svjedokinja TZ u svojem je iskazu navela da u KBC Split radi već 27 godina, a od 2015. na radnom mjestu glavne sestre Klinike za onkologiju i radioterapiju. Što se tiče same primopredaje, ista da se oduvijek obavlja u bolnici pa tako i tako na navedenoj klinici. Primopredaja da se obavljala i usmeno i pismeno, naime u bilježnicu da su se zapisivale sve važne stvari koje su bile specifične za bolesnike na klinici, te da je uobičajeno da se primopredaja obavi usmeno i pismeno nakon svake smjene. Organizacija rada na klinici je specifična zbog posebnih uvjeta rada (zračenja, citostatici), i to na način da je rad organiziran u smjenama od 7 sati, pa se tako radi od 7:00-14:00, od 14:00-21:00 i od 21:00-7:00, a bez obzira na takvo radno vrijeme nijedna sestra ne odlazi iz smjene bez obavljanja primopredaje. Od 1. siječnja 2023. vezano za primopredaje da se uvela dodatna evidencija gdje se upisivao datum i osobe koje su obavljale primopredaju službe te da se upravo od 1.1.2023. primopredaja i plaća. Svjedokinja navodi da osobno nije neposredno svjedočila obavljanju primopredaju od strane tužiteljice, ali da joj je poznato da ju ista obavlja. Vezano za prosječno traje primopredaje na klinici, svjedokinja navodi da ista otprilike traje od 15-20 minuta, sve ovisi o broju pacijenata (na odjelu ima 40 kreveta), o težini njihovog zdravstvenog stanja, pa je moguće da primopredaja traje i duže. Nadalje, da na klinici postoje medicinske sestre koje uopće ne vrše primopredaju, a to su sestre na poliklinici i sestre u dnevnoj bolnici, sestre koje rade u dvije smjene, one da nemaju klasičnu predaju službe na način da se ista pismeno evidentira već samo usmeno.

8.2.Tužiteljica je u svojem iskazu navela da na onkologiji radi od 1988., dakle da ima 37 godina radnog staža, od toga da je 10-tak godina radila kao glavna sestra na odjelu (do 10/2024.) i svaki dan da je obavljala primopredaju službe. Rad na klinici da se odvija na dvije lokacije, a sam rad u tri smjene (od 7:00-14:00, od 14:00-21:00 21:00-7:00). Klinika da ima 40 kreveta, popunjenost nije uvijek ista, prosjek je oko 30- 35 pacijenata od kojih da su uglavnom pacijenti koji primaju 48-satnu terapiju. Na klinici postoji i tzv. intenzivni odjel sa šest kreveta na kojem su uglavnom palijativni bolesnici, tu se obavljaju biopsije, prate se nuspojave kemoterapije, zatim da postoji dnevna izolacija (dvije sobe) gdje su smješteni vitalno ugroženi bolesnici, najčešće i Covid bolesnici. Na samo odjelu da je 15 sestra/tehničara koji rade 24/7, uglavnom su dvije do tri sestre u smjeni. Primopredaja da se oduvijek radi i radila se i pismeno i usmeno s tim da se od 1. siječnja 2023. nije plaćala, a od 1. siječnja 2023. da se plaća. Sve sestre da sudjeluju u primopredaji posebno s obzirom na specifičnost rada na klinici pa da tu primopredaja može trajati i do 30 minuta, posebno kada se uzme u obzir činjenica da ima 40 kreveta, ali nikada ispod 20 minuta. Primopredaja da se obavlja tako da se ide od sobe do sobe te prenese i evidentira stanje svakog pacijenta posebno, a pismeno najosnovnije što se tiče stanja pacijenta, dok za pacijente u izolaciji ide i detaljnija evidencija. Ta primopredaja osim obavještavanja o stanju svakog pacijenta i što se zapravo očekuje dalje, da obuhvaća i sve moguće situacije koje su se prethodno dogodile na odjelu.

9.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

9.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

10.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

10.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

10.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

10.3.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

10.4.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.5.Odredba čl.7 st.3 ZOR kaže: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

11.Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), odnosno Dodatkom II KU (NN 92/19) čl.28 st.8 je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena.

11.1.Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigiranja od 17.veljače 2023 određeno je: Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad.

11.2.Dana 28.prosinca 2022. KBC Split je donio Odluku (koja je stupila na snagu 01.01.2023.) kojom je određeno što pojam primopredaja službe podrazumijeva, tko je obavlja, koliko traje, gdje se evidentira. Nadalje, propisano je da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad.

12.U konkretnom slučaju, primopredaja službe kao takva pravno odnosno pisano je regulirana Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019.

13.Međutim, ono što jest neprijeporno i što su potvrdile obje saslušane svjedokinje kao i sama tužiteljica jest to da se primopredaja obavljala oduvijek točnije otkad sve tri rade kao medicinske sestre kod tuženika, a da se ista nije plaćala sve do donesene odluke tuženika, točnije od 1.1.2023.

13.1.Naime, i tužiteljica i obje svjedokinje su detaljno opisale što je zapravo primopredaja službe u praksi, posebice na Klinici na kojoj radi tužiteljica.

13.2.Tužiteljica je sestra na Klinici za onkologiju i radioterapiju na kojoj je rad drugačije organiziran zbog posebnih uvjeta rada (zračenja, citostatici), i to na način da se radi u smjenama od 7 sati, pa se tako radi od 7:00-14:00, od 14:00-21:00 i od 21:00-7:00, a bez obzira na takvo radno vrijeme da nijedna sestra ne odlazi iz smjene bez obavljanja primopredaje. Naime, bolesnici na navedenoj Klinici da su uglavnom pacijenti koji primaju 48-satnu terapiju. Na klinici postoji i tzv. intenzivni odjel sa šest kreveta na kojem su uglavnom palijativni bolesnici, te da postoji dnevna izolacija (dvije sobe) gdje su smješteni vitalno ugroženi bolesnici, najčešće i Covid bolesnici. Na samo odjelu da je 15 sestra/tehničara koji rade 24/7, uglavnom su dvije do tri sestre u smjeni.

14.Glavna medicinska sestra bolnice odnosno tuženika, kao osoba koja je i sama dugi niz godina radila kao medicinska sestra i to kod tuženika već punih 36 godina, te kao osoba koja je i sudjelovala pri donošenju Odluke tuženika od 28.12.2023., u svojem iskazu je navela da se primopredaja uvijek obavljala, da se u tehničkoj izvedbi glede primopredaje ništa nije promijenilo, osim ključne razlike da se do 1.1.2023. nije plaćala, a od 01.01.2023. da se uredno evidentira i plaća. Isto tako je naglasila da tužiteljica radi na specifičnoj Klinici na kojoj je rad reguliran na 35 sati tjedno, no neovisno o tome da sve sestre na toj Klinici obavljaju primopredaju.

15.Ovaj sud prihvaća iskaze saslušanih svjedokinja i same tužiteljice kao dovoljan dokaz o načinu organizacije rada i samog obavljanja rada kod tuženika jer se radi o osobama s dugogodišnjim stažom kod tuženika te vrlo dobrim poznavanjem stanja na predmetnoj Klinici. Štoviše, obje svjedokinje koje su predložene od strane samog tuženika su u konačnici iskazivale kao i sama tužiteljica, a iz čijih iskaza se može podvući zajednički, unisoni zaključak: primopredaja se oduvijek obavljaja i još uvijek se obavlja, samo što do 1.1.2023. nije bila nikada plaćena, a tek donošenjem Odluke tuženika od 28.12.2023. ista da se plaća i propisno evidentira.

15.1.Upravo to navodi i sam tuženik u svojem podnesku gdje kaže kako osporava da svojim radnicima nije nakon 01.01.2023. evidentirao i plaćao prekovremene sate ostvarene vršenjem primopredaje službe. Iz tih navoda pak proizlazi da tuženik do 31.12.2022. nije evidentirao pa samim time ni platio sate koji su odrađeni kao primopredaja službe.

15.2.Stoga se odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice prvenstveno temelji na iskazima saslušanih svjedokinja i same tužiteljica koje ovaj sud prihvaća kao objektive, temeljene na neposrednim saznanjima i osobama koje dugogodišnjim radom kod tuženika i neprikosnovenim iskustvom neposrednog rada s pacijentima uistinu znaju kako i na koji način se obavljala primopredaja i što ona zapravo u praksi podrazumijeva odnosno što je oduvijek i podruzumijevala.

15.3.Dakle, ne može se opovrgnuti činjenica da tužiteljica bilo kao glavna sestra ili samo sestra na Klinici za onkologiju i radioterapiju (kao specifičnoj klinici pri KBC Split) nije obavljala primopredaju službe, posebno uzimajući u obzir broj pacijenata koji borave na tom odjelu, načinu njihova liječenja, činjenici da se radi o teškim pacijentima s teškim terapijama koje je potrebno konstantno pratiti.

16.Iako se od 1.rujna 2019. primopredaja kao takva prvi put spominje u Dodatku II KU (NN 92/19), a pod tim imenom i isplaćuje puno kasnije, neprijeporno je tijekom postupka utvrđeno da se ista obavljala, da su je obavljalje sve sestre na Klinici za onkologiju, pa tako i sama tužiteljica.

16.1.Nadalje, odredbom čl.5 st.1. ZOR propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a st.2 je propisano da evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, a prema iskazu svjedoka kod tuženika se tek od 1.1.2025. u evidenciji rada formirala posebna tzv.kućica za evidenciju primopredaje gdje da se tek od nedavno upisuju sve minute primopredaje za svaku odrađenu smjenu.

16.2.Obveza i dužnost tuženika kao poslodavca jest i bila je postupati u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim propisima koji ga obvezuju, a kojima nije smio ići na štetu radnika. Stoga je bio u obvezi voditi računa o evidenciji rada svakog radnika jer bi se u protivnom radilo o uskraćivanju prava radnika tj. o uskraćivanju na isplatu za određeni rad.

17.Ono što ide u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva jest i činjenica da je i konačno tuženik svojom Odlukom od 28.12.2022., a sukladno Dodatku II KU (NN 92/19) zapravo „legalizirao“ rad koji se naziva primopredaja službe, a koji se prema svim saslušanim sudionicima u postupku do sad uvijek i obavljao, ali ne i plaćao, sve do odnošenja navedene odluke tuženika.

17.1.Stoga, tužiteljica, kao i sve ostale sestre koje su primopredaju obavljale i još uvijek obavljaju kao sastavni dio svoga posla kada rade u turnusu, imaju pravo na isplatu za odrađeni rad. Iz iskaza obe saslušanje svjedokinje (koje je predložio sam tuženik) kao i same tužiteljice, proizlazi da unatoč činjenici da se ta ista primopredaja obavljala i evidentirala (bilo usmeno bilo pismeno) da se nije plaćala sve do 1.1.2023., a od 01.01.2025. da se evidentira i vodi kao zasebna evidencija kojom je zajamčena transparentnost odrađene i plaćene primopredaje. Ono što tužiteljicu razlikuje od ostalih sestara koje rade u turnusima jest samo mjesto njena rada pa bez obzira na način na koji je rad organiziran na Klinici za onkologiju i radioterapiju, sestre na toj Klinici pa tako i tužiteljica, obavljaju primopredaju službe.

18.Kada se gleda utuženo razdoblje, prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, ovaj sud je mišljenja da se do 1.1.2023. rad odrađen kao primopredaja službe imao smatrati prekovremenim radom jer je taj rad doista i obavljen, a za isti tužiteljica nije plaćena. Na isti način joj pripada i pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad.

19.S obzirom da je tuženik na ročištu od 18.ožujka 2025. priznao visinu tužbenog zahtjeva, sud nije odredio pa tako ni izveo dokaz finacijskim vještačenjem rukovodeći se pri tom odredbom čl.10 i čl.434 Zakona o parničnom postupku.

20.Međutim, kako je među strankama neprijeporno da je tuženik počevši od 01.01.2023. počeo isplaćivati rad određen kao primopredaja službe, a što su izrijekom neprijeporno potvrdile i svjedokinje i sama tužiteljica, a kako je tužiteljica uređenim tužbenim zahtjevom zatražila isplatu i nakon 01.01.2023. valjalo je odbiti onaj dio tužbenog zahtjeva koji bi se odnosio na razdoblje nakon 01.01.2023., kako u odnosu na isplatu na ime primopredaje tako i na ime naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

21.Što se pak tiče prigovora presuđene stvari u dijelu koji se odnosi na isplatu naknade plaće za vrijeme bolovanja i naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, sud je izvršio uvid u spis ovog suda pod posl.br. Pr-1599/2021 pregledom kojeg je utvrđeno da je navedeni postupak vođen radi isplate razlike na ime povećanja osnovice od 6% za razdoblje od 12/2015. do 01/2017., pa stoga navedeni predmet ni po svojoj pravnoj osnovi niti po utuženom razdoblju nema nikakve veze s predmetnom tužbom, te se stoga prigovor presuđene stvari smatra neosnovanim.

22.S obzirom da je tužiteljica uzimajući u obzir visinu i osnovu uspjela u postupku u omjeru od 85%, sukladno navedenom je donesena i odluka o parničnom trošku, sve prema odredbama čl.154.-155 ZPP. Tužitelju je priznat slijedeći trošak: sastav tužbe-100 bodova, ročište od 27.01.2025.-50 bodova (Tbr.9. toč.2.), za zastupanje na ročištu od 18.03.2025.-100 bodova, za podnesak od 04.02.2025. -25 bodova (po Tbr.8. toč. 4 jer nije obrazloženi podnesak po Tbr.8. toč.1.), podnesak od 03.04.2025-100 bodova i ročište za objavu-50 bodova, ukupno 425 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 850,00 eura+25% PDV=1.062,50 eura. Kako je tužiteljica u postupku uspjela s 85% na ime troškova postupka pripada joj iznos od 903,13 eura.

23.U izreci odluke kojom se dosuđuju troškovi postupka sud navodi samo ukupan iznos troškova postupka koji je jedna stranka dužna naknaditi drugoj (toč.II izreke-rješenje sve prema čl.151. st.3 ZPP), dok se priznavanje/nepriznavanje troškova, prijeboj i ostalo obrazlažu u samoj odluci (Županijski sud u Varaždinu, Gž 829/05 od 14.9.2005.).

24.Na dosuđene mjesečne iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

25.Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana presuđenja pa do isplate, a kako je to navedeno u točki II. izreke odluke. Isplata parničnog troška određena je na račun punomoćnika tužiteljice sukladno čl.94. st.1. ZPP, prema kojoj odredbi je punomoćnica tužiteljice ovlaštena za primanje novaca i novčanih vrijednosti u ime tužiteljice sve prema priloženoj punomoći (rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž R-227/2024 od 3.10.2024.), a što je tužiteljica potvrdila i u svom iskazu danom pred sudom.

26.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 26.lipnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika