Poslovni broj: O-14/2025-5

Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Marijani Brajak Mateša, u ostavinskom predmetu iza pokojne II, rođene II, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju, dana 25. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor nasljednice CI od 15. travnja 2025. te se održava na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Snježane Plavetić Zrnić sa sjedištem u [adresa] poslovni broj O-14/2025-14 od 02. travnja 2025.

Obrazloženje

1. U ostavinskom postupku iza pokojne II proveden je ostavinski postupak, utvrđeni su nasljednici ostaviteljice i to kćer ostaviteljice CI i sin ostaviteljice AI te je na ročištu održanom dana 18. ožujka 2025. u prisutnosti oba nasljednika utvrđena ostavinska imovina ostaviteljice. Na istom ročištu nasljednici su dali nasljedničke izjave u kojima su se prihvatili nasljedstva.

2. Na temelju naprijed navedenog javni bilježnik Snježane Plavetić Zrnić sa sjedištem u [adresa] je dana 02. travnja 2025. donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-14/2025-14 u kojem je utvrđenu ostavinsku imovinu uručio nasljednicima ostaviteljice svakom u 1/2 dijela.

3. Podneskom od 15, travnja 2025. nasljednica CI je protiv naprijed navedenog rješenja izjavila pravodoban prigovor u kojem je osporila sastav ostavinske imovine na način da je istaknula da ostavinsku imovinu čini i nekretnina opisnog naziva Šabarić Brdo, koja se nalazi u katastarskoj općini [katastarska općina] i čini izvanknjižno vlasništvo ostaviteljice. Nasljednica ne zna broj katastarske čestice navedene nekretnine već samo da je ostaviteljica istu naslijedila od pokojnog supruga ŽI koji je predmetnu kupio 1960. i od toga je ista u izvanknjižnom vlasništvu obitelji ostaviteljice.

4. Sukladno odredbi čl. 187. stavku 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje – ZN), odlučujući o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio javni bilježnik, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba postupka, a isto tako pobijanim rješenjem je pravilno primijenjeno materijalno pravo (članak 175. stavak 2. ZN u svezi članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje; ZPP).

6. Nasljednik u prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju osporava sastav utvrđene ostavinske imovine ostaviteljice.

7. Prigovor nije osnovan.

8. Odredbom čl. 174. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje – ZN) propisano je da se u ostavinskom postupku između ostalog utvrđuje i što čini ostaviteljevu ostavinu, dok iz čl. 219. st. 1. ZN proizlazi da će se na ročištu za ostavinsku raspravu raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito glede prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise.

9. Uvidom u Zapisnik o ročištu provedenom 18. ožujka 2025. pred javnim bilježnikom Snježanom Plavetić Zrnić sa sjedištem u [adresa] utvrđeno je da su na predmetno ročište pristupili nasljednici ostaviteljice AI i CI s kojima je javni bilježnik raspravio sastava ostavinske imovine te je utvrđeno da istu čine nekretnine i pokretnine pobliže naznačene u predmetnom zapisniku. Iz sadržaja Zapisnika ne proizlazi da bi nasljednica CI prigovarala sastavu ostavine, isticala da isti nije potpuno utvrđen i slično. Štoviše, nasljednica CI je ročištu dala i nasljedničku izjavu u odnosu na tako utvrđenu ostavinsku imovinu i potpisala zapisnik.

10. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da je nasljednica SI tek u prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju prvi puta navela da bi i nekretnina pod nazivom Šabarić Brdo također činila ostavinsku imovinu ostaviteljice.

11. Stoga činjenica da u rješenju o nasljeđivanju nije navedena nekretnina ostaviteljice koja u trenutku donošenja istog rješenja nije bila prijavljena u ostavinsku imovinu od strane nasljednika ne može biti razloga za ukidanje odnosno preinaku rješenja o nasljeđivanju jer u odnosu na tu nekretninu nije ni odlučeno u istom rješenju.

12. Nadalje sud navodi da su sukladno odredbama ZN – a upravo stranke, odnosno nasljednici dužni sudu dostaviti podatke o ostavinskoj imovni ostavitelja i to na način da jasno identificiraju tu imovinu navođenjem, u slučaju kada se radi o nekretnini koja je izvanknjižno vlasništvo ostavitelja, broja katastarske čestice pod kojim je nekretnina upisna u službenim evidencijama, službeni naziv nekretnine, brojem zemljišnoknjižnog uloška odnosno posjedovnog lista u koji je nekretnina upisna kao i što su dužni dostaviti i dokaz da takva imovina stvarno i jest u vlasništvu ostavitelja. Navedeno iz razloga što ni sud niti javni bilježnik ne raspolažu podacima o vlasništvu koje nije evidentirano u službenim registrima Republike Hrvatske i bez inicijative stranaka ne mogu znati tko je i temeljem čega postao vlasnik imovine koja kao takva nije službeno evidentirana, a niti je sud odnosno javni bilježnik kao njegov povjerenik dužan po službenoj dužnosti utvrđivati izvanknjižnu imovinu ostavitelja iza kojih provodi ostavinski postupak.

13. Kako je nasljednica u svom prigovoru samo opisno navela da je ostaviteljica bila izvanknjižni vlasnik nekretnine naziva Šabarić Brdo koja se nalazi u katastarskoj općini [katastarska općina], a koju je naslijedila od pokojnog supruga ŽI koji je tu nekretninu kupio 1960. od strica ostaviteljice JI, sud na temelju tako dostavljenih podataka nije mogao identificirati nekretninu i eventualno u fazi odlučivanja o prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju odlučiti o uvrštavanju iste u rješenje o nasljeđivanju.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Karlovcu 25. lipnja 2025.

Sudac: Marijana Brajak Mateša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba kod ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostavljeno:

1. CI, [adresa]

2. AI iz [adresa] uz prigovor