Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Osijeku

    Europska avenija 7

    31000 Osijek

    Poslovni broj: Pr-62/2023-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, Regionalni ured Osijek, Kralja Zvonimira 1, OIB: 02958272670, protiv I. tuženika Aurora B.F.M. j.d.o.o. iz Osijeka, Opatijska 28, OIB: 70254886681 i II. tuženice DJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja ništetnosti ugovora o radu, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 21. svibnja 2025., u nazočnosti tužitelja, I. i II. tuženika, te uz javnu objavu presude, 26. lipnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    "Utvrđuje se da je Ugovor o radu sklopljen između I. tuženika AURORA B. F. M. j. d. o.o., Osijek, Opatijska 28, OIB: 70254886681, kao poslodavca, i II. tužene DJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao radnika, na nepuno radno vrijeme od 3 sata s početkom rada 23. prosinca 2022. godine, ništetan."

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da je II. tuženica DJ od 20. studenog 2018. osigurana kao osoba u radnom odnosu kod fizičke osobe poslodavca PJ iz [adresa], u nepunom radnom vremenu od 4 sata dnevno. U razdoblju od 01. travnja 2022. do 31. listopada 2022., navodi, II. tuženica je bila prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje kao osoba u radnom odnosu kod I. tuženika u radnom vremenu od 3 sata dnevno. Navedeni radni odnos je prestao s danom 31. listopada 2022.. Nadalje, tužitelj navodi da su I. tuženik Aurora B. F. M. j. d. o. o., kao poslodavac, i II. tuženica DJ, kao radnica, dana 23. prosinca 2022. sklopili Ugovor o radu prema kojem je predviđeno da II. tuženica DJ s radom započinje 23. prosinca 2022. Na temelju navedenog Ugovora o radu, navodi, izvršena je prijava II. tuženice na obvezno zdravstveno osiguranje u nepunom radnom vremenu od 3 sata dnevno. Ističe kako je Ugovor o radu između I. i II. tuženika sklopljen za vrijeme dok je II. tuženica koristila privremenu nesposobnost za rad zbog priznate ozljede na radu. II. tuženica je u korištenju navedenog prava bila od 07. rujna 2022. do 15. ožujka 2023. S obzirom na navedeno, tužitelj ističe da II. tuženica u vrijeme zasnivanja radnog odnosa nije bila radno sposobna. Tužitelj navodi da je čl. 122. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima pravo i obvezu po zaprimanju prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, kao i za sve vrijeme trajanja statusa osigurane osobe provjeravati postojanje okolnosti na osnovi kojih je prijava podnesena, odnosno na osnovi kojih je osobi priznao taj status, a s obzirom da je II. tuženica DJ u vrijeme sklapanja ugovora o radu bila privremeno nesposobna za rad zbog ozljede na radu te je koristila pravo na privremenu nesposobnost za rad od 07. rujna 2022. do 15. ožujka 2023., postoji osnovana sumnja kako je ugovor o radu između I. i II. tuženika sklopljen samo kako bi II. tuženica ostvarila prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (i to: pravo na novčanu naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u većem iznosu). Isto tako, navodi, čl. 122. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da u slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima pravo i obvezu, na temelju provedene provjere iz st. 1. toga članka i prikupljenih dokaza pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu. Prema članku 7. stavku 1. Zakona o radu, ističe, ugovor o radu je po svojim obilježjima dvostranoobvezni ugovor kod kojeg je poslodavac u obvezi radniku dati posao te za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danima u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao, te ako nisu ispunjene navedene pretpostavke, odnosno ako svrha zaključenja ugovora o radu nije bilo obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom, već isključivo ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja, ugovor o radu je ništetan u smislu čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, jer je takav ugovor protivan prisilnim propisima i moralu društva. Slijedom navedenog, tužitelj je predložio sudu da nakon održane rasprave donese presudu kojom će utvrditi da je ugovor o radu sklopljen između I. i II. tuženika na nepuno radno vrijeme od 3 sata s početkom rada 23. prosinca 2022. ništetan. Nije potraživao naknadu troškova parničnog postupka.

    2. U odgovoru na tužbu II. tuženica DJ je navela da radi kod poslodavca PJ na 4 sata dnevno od 20. studenog 2018. te da je od 1. travnja 2022. do 31. listopada 2022. radila kod I. tuženika Aurora B.F.M. j.d.o.o. na 3 sata dnevno. Nadalje, navela je da je od 7. rujan 2022. do 15. ožujka 2023. koristila privremenu nesposobnost za rad zbog priznate ozljede na radu. Tuženica navodi da s danom 31. listopada 2022., odnosno prestankom ugovora o radu s I. tuženikom, nije imala dovoljno sredstava za život te je zamolila poslodavca, ako je moguće, da je vrati na posao, te joj je poslodavac, ovdje I. tuženik, odgovorio da će provjeriti sa HZZO-om da li je moguća ponovna prijava za vrijeme bolovanja. Nakon provjere, navodi, I. tuženik joj je rekao da su mu iz HZZO-a potvrdili da nema prepreke za ponovnim sklapanjem ugovora, te su potom sklopili novi Ugovor dana 23. prosinca 2022. Nije potraživala naknadu troškova parničnog postupka.

    3. U odgovoru na tužbu I. tuženik Aurora B.F.M. j.d.o.o. iz Osijeka, po zakonskom zastupniku, direktoru, ČJ naveo je da je točno da je II. tuženica bila osigurana kod fizičke osobe, poslodavca PJ iz [adresa] u nepunom radnom vremenu od 4 sata dnevno od dana 20. studenog 2018. i da je točno da je u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. listopada 2022. bila prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje kao osoba u radnom odnosu kod njega, u radnom vremenu od 3 sata dnevno, također, navodi točno je i da je navedeni radni odnos prestao 31. listopada 2022. Nadalje, tuženik navodi da je točno da su on, kao poslodavac i II. tuženica DJ, kao radnica, dana 23. prosinca 2022. sklopili Ugovor o radu, dok je II. tuženica koristila privremenu nesposobnost za rad zbog priznate ozljede na radu u razdoblju od 7. rujna 2022. do 15. ožujka 2023. Naime, navodi, prestankom Ugovora o radu s danom 31. listopada 2022. II. tuženica je očekivala da joj i nakon prestanka radnog odnosa pripada pravo na naknadu plaće u cijelosti, sve dok ne bude radno sposobna. Prema čl. 51. st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, navodi, stoji da je osiguraniku kojem je za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja je posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom sve dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost u skladu s čl. 48. navedenog Zakona. Međutim, ističe, prestanak radnog odnosa i istekom ugovora o radu kod njega, a kod kojeg je II. tuženica bila zaposlena na 3 sata dnevno, od HZZO-a nije primila naknadu plaće za ta 3 sata, već je živjela od naknade za bolovanje koju joj je isplaćivao poslodavac PJ u iznosu za 4 sata dnevno, koja joj nije bila dostatna za život. Zbog gore navedenog, II. tuženica ga je zamolila da sklope radni odnos s danom 23. prosinca 2022. Nadalje, I. tuženik navodi da je kontaktirao djelatnika HZZO-a telefonskim putem i da ga je upitao ima li prepreka za ponovnu prijavu II. tuženice na 3 sata dnevno, a kako je to bila prijavljena do 31. listopada 2022., te da li će HZZO i dalje refundirati iznos naknade za bolovanje koju će I. tuženik isplaćivati II. tuženici nakon ponovnog sklapanja radnog odnosa, na što mu je djelatnik HZZO-a odgovorio da se može prijaviti i da će se nastaviti refundacija naknade za bolovanje. Nakon toga, I. tuženik navodi da je s danom 23. prosinca 2022. sa II. tuženicom sklopio Ugovor o radu. Slijedom svega navedenog, I. tuženik je naveo da je neutralnog stajališta prema tužbi i da zahtjeva da sud donese odluku po vlastitom nahođenju. Nije potraživao naknadu troškova parničnog postupka.

    4. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Izvadak iz službene evidencije tužitelja – sva osiguranja za II. tuženicu (list spisa 4-7), rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Osijek, KLASA: UP/I-502-03/22- 02/969, URBROJ: 338-14-02-01-22-06 od 25.10.2022. godine (list spisa 8-10), Izvod iz službenih evidencija tužitelja – doznaka za II. tuženicu (list spisa 11-13), Ugovor o radu (list spisa 18-20 i 25-26) te je saslušao z.z. I. tuženika i II. tuženicu.

    4.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za pribavom zdravstvenog kartona, s obzirom da je odustao od prijedloga za provođenjem medicinskog vještačenja. Odbio je i dokazni prijedlog tužitelja za provođenje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja jer tuženi zahtjev nije postavljen kao zahtjev u kojem bi bilo potrebno utvrditi visinu tužbenog zahtjeva.

    5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv I. i II. tuženika radi utvrđivanja da je Ugovor o radu, koji su sklopili I. i II. tuženici 23. prosinca 2022., za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu II. tuženice, ništetan.

    7. Među parničnim strankama nije sporno da su I. tuženik i II. tuženica sklopili 23. prosinca 2022. ugovor o radu dok je II. tuženica bila privremeno nesposobna za rad zbog priznate ozljede na radu u razdoblju od 7. rujan 2022. do 15. ožujka 2023.

    8. Među parničnim strankama je sporna osnova, odnosno je li svrha sklapanja ugovora bila stvarno obavljanje poslova sukladno ugovoru ili isključivo ostvarenje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno, je li Ugovor o radu kojeg su sklopili tuženici ništetan.

    9. Iz izvatka iz službene evidencije tužitelja – sva osiguranja za II. tuženicu (list spisa 4-7) proizlazi da je II. tuženica DJ radila kod I. tuženika u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. listopada 2022., te od 23. prosinca 2022., odnosno da je za navedeno razdoblje I. tuženik obveznik uplate doprinosa. Od 20. studenog 2018. - pa nadalje je obveznik uplate doprinosa bio i PJ. Isto tako, proizlazi da je I. tuženik s danom 31. listopada 2022. odjavio II. tuženicu s HZMO-a, te ju ponovno prijavio 27. prosinca 2022.

    10. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Osijek, KLASA: UP/I-502-03/22-02/969, URBROJ: 338-14-02-01-22-06 od 25. listopada 2022. (list spisa 8-10) proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao osiguranici DJ, zaposlenoj kod poslodavca Aurora B.F.M. j.d.o.o. Osijek, ozljedu na radu pod evidencijskim brojem OR 11173 060922 9/2022, a koju je pretrpjela dana 6. rujna 2022., te da joj u vezi s tim priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.

    11. Iz Izvoda iz službenih evidencija tužitelja – doznaka za II. tuženicu (list spisa 11- 13) proizlazi da je II. tuženica bila na bolovanju od 7. rujna 2022. do 28. veljače 2023.a radi ozljede na radu.

    12. Iz Ugovora o radu na određeno vrijeme (list spisa 18-20 i 25-26) proizlazi da su Ugovor sklopili dana 23. prosinca 2022. Aurora B.F.M. j.d.o.o. za usluge Osijek, kao poslodavac i DJ, kao radnica, da je sklopljen na određeno vrijeme u periodu od 23. prosinca 2022. do 31. prosinca 2022. za radno mjesto čistačica, te da će radnica početi raditi s danom 23. prosinca 2022. na nepuno radno vrijeme u trajanju od 15 sati tjedno. Ugovorom je ugovorena mjesečna bruto plaća u iznosu od 1.757,82 kn.

    13. Iz iskaza zakonskog zastupnika I. tuženika PJ proizlazi da je II. tuženica radila u Aurori i za vrijeme rada doživjela je prometnu nesreću te je bila na bolovanju. Za vrijeme bolovanja dobivala je naknadu. S 31. listopadom joj je istekao ugovor o radu što je radila u Aurori. Shvatio je da kada istekne ugovor da ona nastavlja dobivati naknadu sa HZZO-a, ali ona ipak nije dobivala naknadu. Dobivala je samo naknadu za 4h rada na temelju ugovora o radu kojeg je imala s obrtom [obrt], čiji je on vlasnik, ali nije dobivala naknadu vezano za ugovor o radu na 3h dnevno na temelju rada u Aurori. Prije nego što ju je ponovno prijavio u Aurori, zvao je HZZO i pitao može li je prijaviti i rekli su mu da može. Možda je krivo razumio, možda je bio krivi šum u komunikaciji, ali je to tako shvatio. Kada je II. tuženica radila u Aurori imala je Ugovor o radu na određeno vrijeme, u Aurori je radila otprilike šest mjeseci do godinu dana prije toga, ali je radila prije toga i u njegovom obrtu [obrt], a tamo je radila od 2018. Mislio joj je svakako produžiti Ugovor o radu u Aurori, odnosno zadržati je, jer ako radi u obrtu zašto ne bi radila i u Aurori. 23. prosinca 2022. prijavio ju je ponovno, ali ona nije dolazila raditi. Počela je raditi u ožujku pa je u lipnju išla na operaciju, te se ponovno na rad vratila u rujnu. Sada ima Ugovor o radu od 1. svibnja 2024. na neodređeno vrijeme na 3h dnevno.

    14. Iz iskaza tuženice DJ proizlazi da je kod PJ, ovdje z.z. I. tuženika, radila 8 godina. Imala je prometnu nesreću za vrijeme rada pa je bila na bolovanju. Dok je bila na bolovanju ugovor o radu joj je istekao kod I. tuženika. U to vrijeme bila je, kao i sada, podstanar i sa naknadom koju je primala bilo joj je teško plaćati stan i režije, živjeti te je pitala I. tuženika može li je prijaviti. On joj je rekao da će provjeriti te ju je nakon nekog vremena nazvao i rekao da ju može prijaviti. Sklopili su novi Ugovor o radu. Nije dolazila raditi jer je bila na bolovanju, nakon što joj je prestalo bolovanje vratila se na posao i još uvijek radi. Nastavila je raditi temeljem Ugovora koji je predmet ovog spora, a sada ima Ugovor na radu na neodređeno vrijeme. Za vrijeme bolovanja, nakon što joj je istekao ugovor imala je manju naknadu nego naknadu nakon što je ponovno prijavljena.

    15. Iskaz zakonskog zastupnika I. tuženika PJ i II. tuženice DJ sud je ocijenio vjerodostojnim jer su međusobno sukladni, detaljni i jasni te su u skladu i s materijalnom dokumentacijom u spisu i to u dijelu koji se odnosi na razdoblje u kojem se II. tuženica nalazila na bolovanju, kao i kada joj je istekao raniji ugovor o radu kod I. tuženika, te kada su sklopili novi – predmetni ugovor o radu.

    16. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio:

    - da je II. tuženica za vrijeme trajanja ranijeg Ugovora o radu kod I. tuženika pretrpjela ozljedu na radu, te da je bila na bolovanju,

    - tijekom bolovanja istekao joj je ugovor o radu i to s danom 31. listopada 2022.,

    - I. tuženik i II. tuženica sklopili su predmetni Ugovor o radu 23. prosinca 2022. za vrijeme kada je II. tuženica bila privremeno nesposobna za rad te ista nije izvršavala radne zadatke sve do ožujka 2023.,

    - da je I. tuženik svakako imao namjeru II. tuženici produžiti ugovor o radu jer je bio zadovoljan s njezinim radom, a radila je i u njegovom drugom obrtu ([obrt]),

    - da je II. tuženica temeljem predmetnog Ugovora o radu, a nakon prestanka razloga privremene nesposobnosti za rad, nastavila raditi kod I. tuženika, te kod istog radi i dalje.

    17. Ništetan ugovor, prema odredbi članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22., 154/22., 155/23. dalje ZOO), je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

    18. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je ugovor ništetan, a sadržajno zapravo upućuje na prividnost ugovora o radu navodeći da je Ugovor o radu sklopljen samo kako bi II. tuženica ostvarila prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

    19. Prema odredbi članka 285. ZOO prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, tada taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost.

    20. Prije svega, potrebno je reći da posljedica prividnog ugovora nije njegova ništetnost već se takav ugovor smatra pravno nepostojećim pravnim poslom koji kao takav nema učinak među strankama a sukladno čl. 285. st. 1. ZOO-a (Rev-3586/2018). Takav ugovor, kao pravno neegzistirajući (nepostojeći) nema učinka među strankama, ne može biti „protivan prisilnim propisima, Ustavu Republike Hrvatske i moralu društva“, pa slijedom toga niti ništav. Dakle, nepostojeći ugovor nije istoznačnica s ništetnim ugovorom jer se isti sadržajno razlikuju. Kod ništetnih ugovora su bile formalno ispunjene predviđene pretpostavke za nastanak ugovora ali se njihovi učinci anuliraju budući da su protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Kod nepostojećih ugovora dakle nisu uopće ispunjene pretpostavke za njihov nastanak, tako da oni i ne postoje, jer nije postignuta suglasnost volja ugovornih strana za njihov nastanak (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 12/2020-3 od 14. travnja 2021.).

    21. Stoga, u konkretnom slučaju, ugovor, za koji zakon propisuje (članak 285. stavak 1. ZOO) da je bez pravnog učinka među ugovornim strankama, kao pravno neegzistirajući (nepostojeći), ne može biti protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe članka 322. stavak 1. ZOO, koja posljedicu ništetnosti vezuje uz te okolnosti (takvo pravno shvaćanje izrazio je Vrhovni sud Republike Hrvatske i u odluci poslovni broj Rev-2357/15 od 2. veljače 2016.).

    22. Prema ocjeni ovoga suda, iskaza I. tuženika i II. tuženice proizlazi da je odlučujuća namjera i svrha sklapanja ugovora bila da I. tuženik s II. tuženicom sklopi novi Ugovor o radu jer je bio zadovoljan s njezinim radom, a u prilog tome ide i činjenica da je II. tuženica po prestanku razloga privremene nesposobnosti za rad temeljem predmetnog ugovora o radu radila kod I. tuženika. Stoga, ovaj sud utvrđuje da predmetni Ugovor o radu nije bio prividan, jer je odlučujuća namjera sklapanja ugovora bila obavljanje rada, a koje je tužiteljica i obavljala po prestanu razloga privremene nesposobnosti.

    23. Nadalje, predmetni ugovor o radu nije ništetan u smislu odredbe čl. 322. st. 1. ZOO- a jer učinci tog ugovora nisu u protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima niti moralu društva, a koji zaključak proizlazi iz svih izvedenih dokaza. Ovaj sud smatra potrebnim navesti da iz čl. 122. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23.) ne proizlazi, a kako to tužitelj navodi, da je postupanje tuženika i njihove radnje dovode do ništetnosti ugovora, nego je istom odredbom propisano da tužitelj ima pravo i obvezu provjeravati okolnosti na osnovi kojih je prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnesena, odnosno na osnovi koji je osobi priznao status osigurane osobe.

    24. Dakle, tužitelj u činjeničnim navodima, osim da je ugovor ništetan jer je riječ o prividnom ugovoru nije isticao neki drugi razlog ništetnosti. Iako prividnost nije razlog za ništetnost ugovora, ovaj sud je utvrdio da predmetni Ugovor o radu nije bio niti prividan, a nije niti ništetan u smislu odredbe čl. 322. st. 1. ZOO-a. Slijedom navedenoga, tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.

    25. Tužitelji a niti tuženici nisu zahtijevali naknadu troška postupka.

    Osijek, 26. lipnja 2025.

    Sutkinja

    Helena Topić Vuković

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    DOSTAVITI:

    1. Tužitelju

    2. I. tuženiku

    2. II. tuženici

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.