REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-1056/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. PE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. Mesteka Matica, OIB [osobni identifikacijski broj], iz Republike Slovenije, [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 26. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije – Ispostava Pazin, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/441, URBROJ: 443-02-05-14-24-8 od 12. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/441, URBROJ: 443-02- 05-14-24-8 od 12. lipnja 2024. naređeno je tužiteljima da u roku od 15 dana uklone građevinu tlocrtnih dimenzija 7,8 x 2,45m + nadstrešnicu 4,6 x 4,45 m, visine etaže prizemlje s ravnim krovom, na adresi [adresa] – [adresa], izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja, bez izvršne građevinske dozvole (t. 1.), te je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 10. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3. -7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u tužbi i kasnijem tijeku spora ističu da im nije dana mogućnost sudjelovanja i očitovanja, budući da protivno čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) nisu obaviješteni o održavanju očevida i provođenju inspekcijskog nadzora. Nastavno ističu da su tužitelji slovenski državljani koji govore i razumiju slovenski jezik, dok hrvatski jezik ne govore i ne razumiju, te je u postupku povrijeđeno njihovo pravo na služenje materinjim jezikom. Ukazuju da su u dostavljenom očitovanju istaknuli da se radi o jednostavnim građevinama za građenje kojih nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Zaključno ističu da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da se ne izvode građevinski radovi, te da je stoga nezakonito postavljen službeni znak kojim se obustavlja daljnje građenje. Tužbenim zahtjevom predlažu da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljima.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja, ističući da se sukladno čl. 2. st. 1. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20, dalje: Pravilnik) pomoćna građevina može graditi bez građevinske dozvole samo ukoliko se radi o građevnoj čestici postojeće zgrade, o čemu u konkretnom slučaju nije riječ, te je stoga bilo nužno ishoditi izvršnu građevinsku dozvolu. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 29. svibnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 10. travnja 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/441, URBROJ: 443-02-05-14-24-1 (dalje: zapisnik). Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da se na navedenoj nekretnini u vlasništvu tužitelja nalaze izgrađene građevine opisane u tom zapisniku i izreci pobijanog rješenja, pri čemu je zapisniku priložena skica lica mjesta i fotografije lica mjesta. Nastavno je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga utvrđeno kako se navedena nekretnina nalazi izvan građevinskog područja. Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog Odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga te je utvrđeno da za građenje predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola. Predmetni Zapisnik s prilozima dostavljen je tužiteljima zajedno s dopisom od 12. travnja 2024. kojim ih se poziva da se očituju o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Tužitelji su potom putem opunomoćenika u tri navrata zatražili produljenje roka za dostavu očitovanja, te potom podneskom od 11. lipnja 2024. (podnesenim putem opunomoćenika) potvrdili da su vlasnici predmetne građevine, koju da je postavio njihov prednik 2014. te predstavlja spremište za alat i ostavu, te stoga ne podliježe obvezi građevinske dozvole.

8. Među strankama nije sporna lokacija i opis sporne građevine, kao i da je tužitelji vlasnici iste. Međutim, sporno je, jesu li tužitelji za gradnju iste bili dužni ishoditi građevinsku dozvolu. Također je sporno je li tužiteljima u postupku omogućeno sudjelovanje i očitovanje u postupku, te je li povrijeđeno pravo tužitelja na služenje vlastitim jezikom. Konačno, sporno je, je li tuženik zakonito naredio obustavu daljnjeg građenja.

9. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik)

10. Suprotno navodima tužitelja, predmetna se građevina ne može podvesti pod građevine koje se sukladno odredbama sada važećeg Pravilnika, odnosno sukladno odredbama ranijeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 79/14, 41/15, 75/15, 112/17, dalje: Pravilnik/14), važećeg u vrijeme kada je po navodima tužitelja izgrađena predmetna građevina (2014. godine), mogu graditi samo na temelju glavnog projekta, odnosno čak i bez glavnog projekta.

11. Naime, predmetna građevina ne predstavlja pomoćnu građevinu u smislu čl. 2. st. 1. t. 1. Pravilnika, jer nije izgrađena na građevnoj čestici postojeće građevine. Također, predmetna građevina ne može se podvesti ni pod odredbama čl. 2. st.1. t. 16. i 17. Pravilnika opisane građevine i opremu namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom prostoru, a za čiju je gradnju također potrebno sačiniti glavni projekt, kojim tužitelj ne raspolaže. Naime, navedena se odredba ne odnosi na građevinu poput predmetne, već na građevinske zahvate i opremu pomoću kojih se podižu biljni nasadi na otvorenome (potporni stupovi za biljke, ograde oko mladica koje služe na zaštitu od životinja i ljudi, instalacije za navodnjavanje i sl.), odnosno u zatvorenom prostoru (plastenici, staklenici), dakle na građevine strogo i usko vezane uz sam uzgoj, a ne namijenjene odlaganju alata i strojeva (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, posl.br. Usž-1749/18-2 od 20. veljače 2019., posl.br. Usž-3279/18 od 15. studenog 2018.).

12. Stoga je riječ o građevini koja se ne može podvesti pod iznimke iz čl. 128. -130. Zakona o gradnji, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se stoga gradnji sporne građevine moglo pristupiti tek na temelju pravomoćne ili barem izvršne građevinske dozvole.

13. Nastavno, prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

14. Budući da tužitelji za gradnju sporne građevine nisu ishodili akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe čl. 106. Zakona o gradnji, to je tužiteljima kao vlasnicima zakonito osporenim rješenjem naređeno uklanjanje iste na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu.

15. Nastavno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužitelja da im u postupku nije omogućeno sudjelovanje i očitovanje, kao i da im je povrijeđeno pravo na služenje vlastitim jezikom. Naime, tužiteljima je dostavljen zapisnik s inspekcijskog pregleda zajedno s pozivom na očitovanje, koja su pismena sukladno čl. 14. ZUP-a, koja propisuje da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, zakonito sastavljena na hrvatskom jeziku. Nastavno, tužitelji su svoje očitovanje u postupku, kao i predmetnu tužbu, dostavili na hrvatskom jeziku, pri čemu su bili zastupani po kvalificiranom opunomoćeniku, odvjetniku registriranom u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, koji poznaje hrvatski jezik i pismo, te se stoga prigovor tužitelja ukazuje neosnovan. Stoga proizlazi da je tužiteljima prije donošenja pobijanog rješenja omogućeno očitovanje o svim relevantnim okolnostima i sudjelovanje u postupku (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Usž-915/2024-2 od 6. studenog 2024., Usž-3719/2024-2 od 20. studenog 2024.).

16. Pritom nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužitelje obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. ZUP-a o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

17. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužitelja glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu tužiteljima kao vlasnicima izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

18. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

19. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljima, koji su u cijelosti izgubili predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 26. lipnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8