Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-918/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja DI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednika iza pok. CI iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba UI iz [adresa], AI iz [adresa], JI iz [adresa] i DIŠ iz [adresa], radi izdavanja građevinske dozvole, 26. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-03/23-02/64 URBROJ: 531-07-1-4-1/2-23-2 od 26. svibnja 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/64 URBROJ: 531-07-1-4-1/2-23-2 od 26. svibnja 2023. poništena je građevinska dozvola Varaždinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostave Ivanec, klasa: UP/I-361-03/22-01/000076, urbroj: 2186-08- 1/1-22-0016 od 4. studenoga 2022. i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, slijedom čega je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Tužitelj je, kao investitor građevine stambene namjene, zamjenske građevine – obiteljske kuće, ishodio Glavni projekt zajedničke oznake GP-043/2021 za koji je glavni projektant KI (broj ovlaštenja G 5416) i koji je ovjeren od projektanata i glavnog projektanta, te je zajedno sa propisanim potvrdama javnopravnog tijela i dokazom pravnog interesa- izvatkom iz zemljišnih knjiga, priložen uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Tužitelj smatra da je prvostupanjsko tijelo pravilno primjenom čl.99. Zakona o gradnji i čl.110.st.1. Zakona o gradnji dozvolilo tužitelju građenje zamjenske građevine - obiteljske kuće. Smatra da ne postoji proturječnost izreke sa obrazloženjem pobijane dozvole, budući da je iz točke c) obrazloženja građevinske dozvole razvidno kako je glavni projekt izrađen u skladu sa odredbama prostorno planske dokumentacije u smislu odredbe čl.110.st.1.točka 4. Zakona o gradnji, a to su Prostorni plan uređenja Grada [adresa] (PPUG [adresa] ) i Urbanistički plan uređenja [adresa] (UPU) [adresa]. Tužitelj smatra da nije točno da se planira izgraditi zgrada sa tri nadzemne etaže, već obiteljska kuća sa dvije etaže, sa prostorijama sa obiteljsko stanovanje, kao što je to i navedeno u glavnom projektu, a takova izvedba u potpunosti je u skladu sa odredbom čl. 37. Urbanističkog plana uređenja [adresa]. Citirana odredba propisuje gradnju individualne stambene izgradnje te je temeljem čl. 37. točka 1. UPU određeno kako je građevina individualne stambene izgradnje i višeobiteljska građevina sa najviše četiri stambene jedinice i GBP do 700 m2, dok čl. 37. stavak 2. Urbanističkog plana uređenja [adresa] pobliže određuje način gradnje. Temeljem citiranih odredbi napravljen je glavni projekt, pa također ne postoji proturječnost izreke sa obrazloženjem građevinske dozvole jer je projekt upravo izrađen u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom u smislu odredbe čl. 110. stavak 1. točka.4. Zakona o gradnji. Nije točno da bi tužitelj izgradnjom obiteljske kuće za koju je izdana građevinska dozvola izmijenio utjecaj na okolnu gradnju, narušio izgled ulice, bitno izmijenio utjecaj na okoliš, o čemu dostavlja i fotografije okolnih kuća. Tužitelj smatra da se gradnja kuće tužitelja primjerenom strukturom i arhitektonskim oblikovanjem uklapa u postojeću naseljsku strukturu, sukladno čl. 25. Urbanističkog plana uređenja [adresa], a temeljem čl. 20. stavka 1. Urbanističkog plana uređenja [adresa] građevna čestica bi se uređenjem uklapala i u okolni prostor. Valja napomenuti da iz obrazloženja građevinske dozvole proizlazi kako je arhitektonsko oblikovanje građevine odnosno izgled pročelja potrebno izgraditi prema preporuci konzervatorskog ureda, a otvori na pročeljima zadovoljavaju propisane udaljenosti od susjednih čestica, na koji način su se u prvostupanjskom postupku otklonile primjedbe žalitelja. Također, iz građevinske dozvole proizlazi kako je utvrđeno da, prema odredbama Prostornog plana uređenja Grada [adresa], postotak izgrađenosti, postotak opločenih površina i postotak zelenih površina na čestici zadovoljava propisanom, a investitor-tužitelj je upozoren da se treba pridržavati projekta kako ne bi došlo do prevelike iskoristivosti parcele i ugrožavanja susjednih građevina, na koji je način prvostupanjska odluka obrazložena sukladno čl.98. st.5. Zakona o općem upravnom postupku. Stoga je pogrešno drugostupanjsko tijelo poništilo građevinsku dozvolu. Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Zainteresirana osoba AI se u odgovoru na tužbu pridružila navodima tuženika i osporila tužbu i tužbeni zahtjev. Druge zainteresirane osobe nisu dostavile odgovore na tužbu.

5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu (na koju je pristupio samo opunomoćenik tužitelja), čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Sukladno odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, da je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako daje onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

Prema odredbi članka 110. stavka 2. Zakona o gradnji, stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine; 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

U konkretnoj pravnoj stvari primjenjuju se Prostorni plan uređenja Grada [adresa] - VII.ID („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 06/01, 02/08, 24/12, 32/14, 43/14, 27/16, 32/16, 40/16, 75/18, 90/18, 83/19, 8/20, 21721, 38/21, dalje u tekstu: PPUG [adresa]) i Urbanistički plan uređenja [adresa] („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 15/01, 4/08, WOO7WJ7Ž16T32/16; 75/18, 90/18, 83/19, 8/20, 21/21, dalje u tekstu: UPU [adresa]).

Stoga, sukladno gore citiranoj zakonskoj odredbi, zamjenskom gradnjom smatra se građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

9. Iz obrazloženja osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je osporavanom građevinskom dozvolom dozvoljeno investitoru (pok. CI), građenje građevine stambene namjene, 2.b skupine - zamjenska građevina - obiteljska kuća, na postojećoj građevnoj čestici 1246/1 k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake GP-043/21, za koji je glavni projektant KI, mag.ing.aedif., broj ovlaštenja G 5416, a koji je sastavni dio te građevinske dozvole.

Protiv navedene dozvole žalbu su podnijele ovdje zainteresirane osobe te je tuženik utvrdio da su žalbeni navodi osnovani. Tako je tuženik obrazložio da se, prema priloženom glavnom projektu, nova zgrada gradi na mjestu nekadašnje postojeće, u približno jednakoj tlocrtnoj površini, ali se umjesto prizemnice planira graditi zgrada s tri nadzemne etaže (P+2), čime se bitno mijenja njezin gabarit i utjecaj na okolnu gradnju. Dakle, ne radi se o zamjenskoj građevini.

Nadalje, utvrdio je da iz izreke pobijane građevinske dozvole proizlazi da se u konkretnoj stvari radi o obiteljskoj zgradi. Međutim, uvidom u glavni projekt vidljivo je da zgrada uz zajedničko stubište ima tri odvojene uporabne cjeline. Projektant u tehničkom opisu ne navodi broj stanova već govori o „prostorijama tipičnim za obiteljsko stanovanje“. Prema odredbi članka 37. UPU [adresa], individualna stambena građevina može biti obiteljska (najviše 2 stana i GBP do 400 m2) ili višeobiteljska (najviše 4 stana i GBP do 700 m2). Unatoč tvrdnji da se radi o obiteljskoj zgradi, prvostupanjsko tijelo u obrazloženju navodi da je „predmetna građevina stambene namjene višeobiteljska kuća“, pozivajući se na definiciju iz članka 37. UPU [adresa]. Iz navedenog proizlazi proturječnost izreke s obrazloženjem pobijane dozvole.

S tim u vezi, a kako je planirana višeobiteljska zgrada (3 stana), tuženik je utvrdio da je bilo potrebno osigurati parkirališno-garažna mjesta (PGM), kako to ima u vidu odredba članka 21. UPU [adresa], odnosno za stambenu namjenu 1-1,5 mjesta na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...). U tehničkom opisu glavnog projekta ne kvantificira se potreban broj PGM, a iz kartografskog prikaza „Situacija“ (list 01/01, nacrt 00) vidljivo je da je planirano samo jedno parkirališno mjesto, što je nedostatno za planiranu građevinu.

Tuženik je obrazložio i da se žalbeni navodi - da će visina nove zgrade narušiti izgled cijele ulice, ne mogu otkloniti kao neosnovani. Naime, prema UPU [adresa], kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, predmetna katastarska čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se u zoni „dovršeni i pretežito dovršeni dijelovi naselja“, a odredbom članka 25. UPU [adresa] propisano je da se nova izgradnja treba primjerenom strukturom, arhitektonskim oblikovanjem i odabirom materijala uklopiti u postojeću naseljsku strukturu. Osim toga, odredbom članka 20. stavka 1. UPU [adresa] propisano je da se uređenjem građevne čestice treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevine i kvalitetan kontakt s okolnim prostorom.

Također, za reći je da se predmetna čestica (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nalazi u zoni ,,E“ povijesne cjeline [adresa] - područje neposrednog kontakta i ekspozicije, za koje se pretpostavlja očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja - simboli, dominante, vizura i slika povijesnih ambijenata naselja, a kako to ima u vidu odredba članka 66. UPU [adresa]. Okolnu gradnju čine (jedno)obiteljske zgrade pretežno prizemne, u manjem broju jednokatne, iz čega proizlazi da glavni projekt odudara od postojeće uredne okolne obiteljske izgradnje.

Radi ovakvih utvrđenja tuženik je poništio osporenu građevinsku dozvolu te je predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, uz uputu da je u ponovnom postupku tijelo prvog stupnja dužno je postupiti sukladno gornjim primjedbama te donijeti novu odluku, koju je dužno valjano obrazložiti, pri čemu je dužno voditi računa o svim navodima žalitelja, a iz obrazloženja rješenja mora biti vidljivo jesu li ti navodi od utjecaja na donesenu odluku.

10. Sud ovakvo obrazloženje tuženika u cijelosti prihvaća kao osnovano. Naime, tuženik je jasno obrazložio nedostatke i nejasnoće izdane građevinske dozvole te je jasno utvrdio koje je činjenice još potrebno utvrditi a kako bi se donijela pravilna i zakonita odluka. Tuženik je svoje obrazloženje utemeljio na relevantnim citiranim zakonskim odredbama te na odredbama prostornog i urbanističkog plana uređenja Grada Ivanca. Sud smatra da tuženik svojim tužbenim navodima i dostavljenim dokazima nije doveo u sumnju zakonitost osporenog rješenja, stoga ocjenjuje da je u provedenom upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo pa se prigovori tužitelja otklanjaju kao neosnovani.

11. Budući da tužitelj u tužbi ne iznosi pravno relevantne prigovore niti dokaze koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, kao i da će činjenice odlučne za odlučivanje o biti stvari (izdavanju građevinske dozvole) biti ponovo utvrđivane u ponovljenom postupku, sud nije našao osnove za uvažavanje tužbenog zahtjeva, radi čega je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

12. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.

Zagreb, 26. lipnja 2025.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. Zainteresiranim osobama

4. U spis