Pr-1884/2022-22

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste SZ, u pravnoj stvari tužiteljice PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun. Ivici Zaradiću, odvj. u Solinu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 21.svibnja 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice i zam.pun.tuženika, a po objavi presude dana 26.lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti u ukupan iznos od 287,33 eura zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 15,71 EUR teče od 15. svibanj 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 7,61 EUR teče od 15. lipanj 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 8,88 EUR teče od 15. kolovoz 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 10,51 EUR teče od 15. rujan 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 8,86 EUR teče od 15. studeni 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 8,84 EUR teče od 15. prosinac 2017.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 2,05 EUR teče od 15. veljača 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 11,34 EUR teče od 15. lipanj 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 7,22 EUR teče od 15. srpanj 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 9,08 EUR teče od 15. kolovoz 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 20,26 EUR teče od 15. rujan 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 7,91 EUR teče od 15. studeni 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 8,67 EUR teče od 15. prosinac 2018.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 8,39 EUR teče od 15. veljača 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 25,26 EUR teče od 15. travanj 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 15,10 EUR teče od 15. svibanj 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,29 EUR teče od 15. lipanj 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 29,07 EUR teče od 15. srpanj 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 9,23 EUR teče od 15. rujan 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 5,90 EUR teče od 15. listopad 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 4,03 EUR teče od 15. studeni 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 8,97 EUR teče od 15. prosinac 2019.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,61 EUR teče od 15. siječanj 2020. – zakonskom kamatom koja na iznos od 5,74 EUR teče od 15. veljača 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,76 EUR teče od 15. ožujak 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,54 EUR teče od 15. lipanj 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 4,27 EUR teče od 15. veljača 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 3,99 EUR teče od 15. kolovoz 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 2,69 EUR teče od 15. rujan 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,77 EUR teče od 15. listopad 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,61 EUR teče od 15. veljača 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,19 EUR teče od 15. ožujak 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,08 EUR teče od 15. travanj 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,69 EUR teče od 15. srpanj 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 6,99 EUR teče od 15. kolovoz 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 10,40 EUR teče od 15. listopad 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,28 EUR teče od 15. prosinac 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 4,54 EUR teče od 15. siječanj 2024. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, dok se za više zatraženo u iznosu od 702,67 eura sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 11,00 eura teče od 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, tužbeni zahtjev odbija.

II. Nalaže se tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 18,12 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 26.travnja 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćni radnik u Službi za opće, pravne i kadrovske poslove. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Sukladno odredbama ZOR-a, KU-a i TKU-a tužitelju se za svaki odrađeni sat isplaćuje osnovna plaća, te uvećanja i dodaci na koje je u tom satu ostvario pravo (za svaki sat odrađen u posebnim uvjetima rada, za svaki sat odrađen noću, za prekovremeni rad itd.). U spornom razdoblju tuženik da je tužitelju isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok mu na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.49.KU-a (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23) propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju. Odredbom iz čl.55. KU-a (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/23) odnosno čl.57 (NN 143/13) je propisano da radnik za otežane uvjete rada ima pravo na uvećanje plaće za 11%, odnosno 14% od 01.rujna 2019.g. koji dodatak nije isplaćen tužitelju za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica da ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad.

1.1.Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnova manje isplaćene bruto plaće jer tuženik da nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku.

3.Tužiteljica je podneskom od 2.listopada 2024., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 990,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.04.2017. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 11,00 eura teče od 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu i to prvenstveno u pogledu točke kojom se traži isplata parničnog troška na račun punomoćnika tužitelja, smatrajući da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva bez specificirane punomoći tužitelja. Nadalje, u preostalom dijelu smatra je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan i nerazumljiv budući da tužitelj uređenim tužbenim zahtjevom utužuje zbroj svih potraživanja po različitim pravnim osnovama.

3.2.Konačno, nakon provedenog financijskog vještačenja te sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je podneskom od 12.svibnja 2025. uredila i postavila tužbeni zahtjev na način kako glasi u dosuđujućem dijelu izreke presude.

3.3.Na navedeni podnesak kojim se konačno uređuje tužbeni zahtjev, tuženik je naveo da nema primjedbi na financijsko-matematički obračun vještaka. Međutim, da se protivi povlačenju dijela tužbenog zahtjeva sa 990,00 eura na 287,33 eura, te ističe prigovor zastare.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidencije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i računovodstvo.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom manje isplaćene plaće za dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, za razdoblje od 01.04.2017. do 30.09.2024.

7.Prema postavljenom tužbenom zahtjevu (kako prema podnesku od 02.10.2024. tako i prema podnesku od 12.05.2025.) radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

9.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

9.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

9.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

9.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl.58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

9.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.Vještačenje u postupku je obavljeno po stalnom sudskom vještaku za financije Marijanu Joviću, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. Pregledom obračunskih isprava za isplatu plaće vještak je utvrdio kako je tužitelju ispravno evidentirana satnica rada, te kako su u obračunima plaća ispravno izračunavani osnovica i dodatci na plaću za redovno radno vrijeme. Međutim, niti za jedan mjesec u razdoblju tužbe do travnja 2020. nisu obračunavani dodatci za posebne uvjete rada za sate provedene u prekovremenom radu. U periodu obračuna plaća od travnja 2017. (od zaposlenja) do prosinca 2024., tuženik kao poslodavac nije tužitelju za sate povedene u prekovremenom radu isplaćivao:- dodatak na plaću za otežane uvjete rada u ukupnom iznosu od 97,18 eura, - dodatke na plaću za rad subotom i nedjeljom, noću, u smjeni, blagdanom u ukupnom iznosu od 88,97 eura, - manje platio naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja u ukupnom iznosu od 101,18 eura, odnosno sve skupa da mu nije isplatio bruto iznos od 287,33 eura.

11.Tužiteljica je podneskom od 12.svibnja 2025., sukladno izračunu vještaka i priloženoj dokumentaciji, uredila tužbeni zahtjev kojim je zatražila isplatu ukupnog iznosa od 287,33 eura.

11.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu navodeći kako se protivi povlačenju tužbe za razliku iznosa koji tužitelj utužuje (990,00 eura) i iznosa koji sada postavlja kao svoj tužbeni zahtjev (287,33 eura).

12.U konkretnom slučaju, tužiteljica je podnijela tužbu sa zahtjevom za isplatu razlike plaće na ime dodatka za prekovremeni rad za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, za otežane uvjete rada, te pogrešno obračunate i isplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje, s time da će točan iznos odrediti nakon što tužena položi platne liste, raspored i evidenciju radnog vremena te kasnije po provedbi financijskog vještačenja, a sve jer ne raspolaže potrebnim podacima i financijskim znanjem za izračun tražbine.

13.Kako se tuženik u odgovoru na tužbu usprotivio tzv. stupnjevitoj tužbi, sud je, a radi otklanjanja toga prigovora, raspravnim rješenjem od 1.listopada 2024. pozvao tužitelja da postupi u smislu čl.186b ZPP-a, odnosno da postavi potpuni i određeni tužbeni zahtjev.

14.Tužiteljica je podneskom od 2.listopada 2024. postavila određeni tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označen iznos od 990,00 eura te zatražena isplata toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.4.2017. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 11,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate.

14.1.Naime, tužiteljica sve do zaprimanja pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka nije mogla znati niti izračunati koje točne mjesečne iznose joj tuženik duguje po osnovama koja ista u tužbi navodi i potražuje jer tužiteljica kao slabija strana iz radnog odnosa ne posjeduje financijska znanja kojima bi precizno i točno postavila tužbeni zahtjev.

15.Iako tužiteljica nema financijskog i računovodstvenog znanja da bi mogla postaviti približno određen tužbeni zahtjev u smislu matematičkog izračuna, podneskom od 2.listopada 2024. zahtjev je ipak postavljen u visokom iznosu s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka, posebno uzimajući u obzir činjenicu da tužiteljica potražuje isplatu za 90 mjeseci, a vještak utvrđuje da joj to pravo pripada za 38 mjeseci kao i to da od travnja 2020. tuženik pa na dalje na sve sate rada obračunava sve dodatke (a što je do sada utvrđeno u nizu istovjetnih predmeta s istim utuženim osnovama protiv istog tuženika).

16.Nije sporno da je smanjenje odnosno postavljanje tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka svrsishodno radi rješenja odnosa među strankama s obzirom da tužiteljica nema financijskog znanja da bi ispravno matematički postavila određeni tužbeni zahtjev. No, razvidno je da je tužbeni zahtjev iz podneska od 2.listopada 2024. postavljen previsoko i preširoko kako u odnosu na visinu tako i u odnosu na osnove.

17.U situaciji kada tužitelj tužbom po svim osnovama potražuje isplatu iznosa od 990,00 eura pa potom, po dostavi nalaza i mišljenja sudskog vještaka, snižava tužbeni zahtjev tako da potražuje 287,33 eura, dakle povlači dio tužbenog zahtjeva, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH od 26.travnja 2021. radilo bi se o djelomičnom povlačenju tužbe na koje se primjenjuju odredbe o povlačenju po čl.193 ZPP-a, a s obzirom da je do djelomičnog povlačenja došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je pristanak tuženika (Županijski sud u Varaždinu Gž-1601/24, Županijski sud u Puli-Pola Gž-1405/21, Županijski sud u Zagrebu Gž R-1281/22). U konkretnom slučaju tuženik se usprotivio takvom djelomičnom povlačenju.

18.Stoga, kako je tužitelj tužbeni zahtjev najprije postavio u iznosu od 990,00 eura da bi ga kasnije, po primitku vještakovog nalaza i mišljenja, snizio na 287,33 eura, čime je prema pravnom shvaćanju VS RH djelomično povukao tužbu, a na što tuženik ne pristaje, bilo je potrebno odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu prije djelomičnog povlačenja.

19.Stoga kada se uzme u obzir ono što je zatraženo tužbom i podneskom od 2.listopada 2024., te konačno uređeni tužbeni zahtjev prema podnesku od 12.svibnja 2025., tužiteljica je kako u odnosu na osnovu tako i u odnosu na visinu uspjela u dijelu od 35,60 %, uzimajući u obzir sve utužene osnove za navedeno utuženo razdoblje.

20.S obzirom na navedeno donesena je i odluka o parničnom trošku koja se temelji na popisanom trošku, odredbama čl.154.-155. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

21.Tužitelju je priznat slijedeći trošak: sastav tužbe-25 bodova, za sastav podneska od 2.10.2024.-25 bodova, za zastupanje na ročištu od 1.10.2024.-12,5 bodova (Tbr.9. toč.2.), za podnesak od 16.10.2024.-25 bodova, ročište od 24.10.2024.-25 bodova, sastav podneska od 12.05.2025.-6,25 bodova (Tbr.8. toč.4), zastupanje na ročištu 21.05.2025-25 bodova, ročište za objavu-12,5 bodova, ukupno 156,25 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 312,50 eura+25% PDV=390,63 eura. Kako je tužiteljica u ovom postupku uspjela s 35,60%, na ime troška pripada joj iznos od 139,06 eura+265,45 eura na ime troškova vještačenja, ukupno 404,51 eura.

21.1.Tuženiku je valjalo priznati slijedeći trošak:sastav podneska od 07.04.2025.-75 bodova, za pristup na ročišta od 21.05.2025.- 75 bodova, sastav podneska od 19.05.2025.-75 bodova, pristup na ročište za objavu presude-37,5 bodova, ukupno bodova 262,50 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 525,00 eura+PDV=656,25 eura. Kako je tuženik u postupku uspio sa 64,40%, pripada mu trošak od 422,63 eura.

21.2.Kada se prebije trošak tužitelja i tuženika proizlazi da tužiteljica duguje tuženiku 18,12 eura.

22.U izreci odluke kojom se dosuđuju troškovi postupka sud navodi samo ukupan iznos troškova postupka koji je jedna stranka dužna naknaditi drugoj (toč.II izreke-rješenje sve prema čl.151. st.3 ZPP), dok se priznavanje/nepriznavanje troškova, prijeboj i ostalo obrazlažu u samoj odluci (Županijski sud u Varaždinu, Gž 829/05 od 14.9.2005.).

23.U odnosu na prigovor zastare, navodi se da je tužba podnesena dana 26.travnja 2022., a najstarije potraživanje je dospjelo 15.svibnja 2017., iz čega proizlazi da je prigovor zastare neosnovan. Naime, iz odredbe čl.139. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina ako nije drugačije određeno.

24.S obzirom na sve navedeno odlučeno je kao u izreci.

Split, 26.lipnja 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun.tuženika