Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-930/2020-66

U I M E R E P U B L I K E H RV A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ivani Galić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužitelja LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MBG: [jedinstveni matični broj građana], II-tužiteljice CP iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužitelja LPS

– EP iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], IV-tužitelja KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], V-tužitelja RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VI-tužiteljice ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici SP, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, zastupanog po punomoćniku Andri Mrljaku, odvjetniku iz Zagreba, temeljem gen. pun. Su- 569/24, radi činidbe, nakon održane glavne i javne rasprave 04. travnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnice I-VI tužitelja SP, odvjetnice i punomoćnika tuženika Andre Mrljaka, odvjetnika, dana 26. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da je tuženik Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 uznemiravao I-tužitelja LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MBG: [jedinstveni matični broj građana], II-tužiteljicu CP iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužitelja LPS

II Zabranjuje se svako daljnje uznemiravanje prava vlasništva I-tužitelja LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], MBG: [jedinstveni matični broj građana], II- tužiteljice CP iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužitelja EP iz [adresa] (ranije iz [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], IV-tužitelja KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], V-tužitelja RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VI-tužiteljice ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od strane tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, te se nalaže tuženiku da naruči izradu glavnog projekta kojim će se dati novo rješenje konstrukcije ograde i odgovarajućeg krova (pokrova) kojim će se u potpunosti spriječiti preleti lopte s igrališta koje se nalazi na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izgrađenoj na br. kč. [katastarska čestica], Broj D.L. 15, u naravi [adresa], dvorište površine 1653 m2, kuća, [adresa] površine 45 m2, ukupne površine 1698 m2, na čestice oko igrališta te da u skladu s tim projektom ukloni postojeću ogradu i izvrši sve potrebne građevinske radove na igralištu na navedenoj nekretnini u skladu s predmetnim projektom, sve u roku od 30 dana.

III Nalaže se tuženiku nakaditi tužiteljima parnični trošak ovog postupka u iznosu od 3.817,61 EUR, u rok u od 15 dana.

IV Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja kojim tužitelji od tuženika zahtijevaju da oko igrališta na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izgrađenoj na br. kč. [katastarska čestica], Broj D.L. 15, u naravi [adresa], dvorište površine 1653 m2, kuća, [adresa] površine 45 m2, ukupne površine 1698 m2 ukloni postojeću ogradu i postavi novu panelnu ogradu visine 8,20 metara od terena, uz izvođenje Betafence sustava „zaustavljanje lopte bez buke“, sve u roku od 30 dana.

V Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi koju od 12.03.2018.g. navode da su vlasnici odnosno suvlasnici z.k. čestica upisanih pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Sesvete, katastarskoj općini [katastarska općina], i to:

- I tužitelj ZP suvlasnik je u ½ dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 364 m2, a koja se sastoji od kuće br. 5 [adresa] u površini 28m2 i dvorišta [adresa] u površini 336 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- II tužiteljica CP suvlasnica je u ½ dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 104 m2, a koja se sastoji od kuće br. 26, 3ZGR. [adresa] i dvorište [adresa] u površini 554 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je suvlasnica u ½ dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u površini 29 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- III tužitelj LPS suvlasnik je u ½ dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 704 m2, a koja se sastoji od kuće br. 26, 3 ZGR. [adresa] i dvor [adresa] u površini 554 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je suvlasnik u ½ dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 29 m2, a koja se sastoji od neplodno-put [adresa] u površini 29 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- IV tužitelj KP suvlasnik je u 10/16 dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 393 m2, a koja se sastoji od kuće br. 3 [adresa] u površini 69 m2 i dvorišta [adresa] u površini 324 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

[katastarska općina]

- VI tužiteljica Ankica Čagljević vlasnica je 1/1 dijela zkč. [katastarska čestica] [adresa] u ukupnoj površini 28 m2, a koja se sastoji od pašnjak [adresa] u površini 28 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je vlasnica 1/1 dijela zkč. [katastarska čestica] [adresa] u ukupnoj površini 516 m2, a koja se sastoji od pašnjak [adresa] u površini 516 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

dok je tuženik vlasnik z. k. čest. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 1698m2, a koja se sastoji od kuće br. 24 [adresa] u površini 45m2 i dvorišta u [adresa] u površini 1653m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelji, nadalje, navode da tuženikova čestica u naravi predstavlja zatvoreno betonsko nogometno igralište, a čestice u vlasništvu tužitelja u naravi su obiteljske kuće u kojima oni žive. Čestica tuženika okružena je česticama tužitelja, na [adresa] u [adresa]. Ističu da je nogometno igralište improvizirana betonska površina bočno ograđena ogradom koja omeđuje isto od čestica tužitelja, u vrlo skučenom prostoru, u direktnoj blizini kuća tužitelja. Na navedenom nogometnom igralištu koje je tokom cijelog dana i noći otvoreno u svako doba okupljaju se, kako djeca tako i odrasli koji igrajući nogomet u tim neadekvatnim uvjetima ne samo da uznemiravaju sve susjede koji neposredno graniče s igralištem bukom, već i nanose direktnu štetu svim susjedima. Naime, lopta s igrališta svakodnevno, za lijepog vremena kada se češće igra i po nekoliko desetaka puta tijekom dana preleti ogradu igrališta i dolijeće u dvorišta i na garaže i u kuće tužitelja, često uzrokuje štetu na imovini tužitelja jer nerijetko padne na stolove u dvorištima, pogodi u prozore, automobile, na balkone, uništi neku voćku i sl. Često pogodi i nekoga tko se zatekne u dvorištu. Posljedice toga su konstantno uznemiravanje svih susjeda koji bi desetak puta dnevno trebali ustajati od stola, kreveta ili drugog posla kojim se bave u svom domu kako bi dohvaćali i vraćali lopte. Neki od susjeda su i stariji i to im nije lako. Ukoliko u trenutku kada lopta padne u njihovo dvorište tužitelji nisu kod kuće, izlažu se opasnosti da igrači samostalno ulaze u njihova dvorišta i penju se na njihove garaže kako bi dohvatili loptu, pritom uništavajući vrtove i imovinu tužitelja. Često ostavljaju otvorena vrata za sobom te puštaju pse tužitelja na ulicu i sl. Kao posljedica ovoga česte su policijske intervencije, koje nažalost nisu polučile nikakvim konkretnim rezultatom niti rješenjem problema za tužitelje. Nadalje, navode da su se višekratno obraćali tuženiku radi pokušaja rješenja ovog problema, no nikada s nikakvim konkretnijim rezultatima, budući da unatoč obećanjima problem i dalje postoji i tužitelji su već na rubu strpljenja. Tuženik im je rekao da nema adekvatne zamjenske čestice za izmještaj nogometnog igrališta.

3. Slijedom svega navedenog, tužitelji u tužbi predlažu donošenje presude:

-(Ad 1.) kojom se utvrđuje da je tuženik uznemiravao tužitelje u pravu vlasništva njihovih nekretnina,

-(Ad 2.) kojom se zabranjuje tuženiku svako daljnje uznemiravanje prava vlasništva tužitelja, te se nalaže tuženiku da izvrši građevinske radove potrebne radi trajnog sprečavanja preleta lopte s nogometnog igrališta na čestice u vlasništvu tužitelja, a koji će radovi biti specificirani po nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke,

-(Ad 3.) kojom se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije s obzirom da je nesporno iz navoda tužbe da tuženik nije uznemiravao tužitelje u ostvarivanju njihova prava vlasništva, već da su navedeno uznemiravanje, ako ga je i bilo, učinile treće osobe. Samim time, u predmetnom se slučaju radi o isključivoj radnji treće osobe, a za koju tuženik nikako ne može biti odgovoran. Nadalje, nesporno je u predmetu što tužitelji i sami tvrde da ih tuženik Grad Zagreb ne uznemirava već to čine treće osobe, a također i da se navodno uznemiravanje ne vrši po nalogu tuženika niti je tuženik navedeno odobrio, dok je preduvjet za tužbu radi uznemiravanja da tuženi mora biti osoba koja neposredno ili posredno uznemirava tužitelja, a što u ovome predmetu nikako nije slučaj. Tuženik osporava da se navodni štetni događaj dogodio na način opisan u tužbi. Tužitelji navode da su posljedice navodnog uznemiravanja česte prijave policiji vezane za igralište na adresi [adresa], no prijava koju dostavljaju s tužbom nije prijava tužitelja, već treće osobe PP, a koja je prijavila tužitelje policiji. Samim time tužitelji temelje svoj zahtjev na činjenici stalnog uznemiravanja, a koju dokazuju navodnim čestim policijskim intervencijama, dok u tužbi prilažu policijsku potvrdu kojom su oni prijavljeni, a ne navodni uznemiravatelji. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

5. Tuženik se na pripremnom ročištu održanom dana 8.6.2018. godine očitovao na fotografije koje su predali tužitelji na način da je iste osporio, jer nije jasno kako su iste nastale, a tuženik dodatno navodi kako se igralište nalazi uz objekt mjesne samouprave u Kraljevečkim Novakima, te predstavlja javno sportsko rekreativno igralište otvoreno za sve građane bez ograničenja. Dakle, tužbeni zahtjev ne odnosi se na objekt i prostor u upravi ili nadležnosti Grada Zagreba, a kao dokaz tome tuženik je predao Zaključak o prostorima mjesne samouprave, te posebno upire na sudsku praksu gdje je pasivno legitimirana osoba koja uznemirava, pa se sukladno navedenome tuženik protivi izvođenju bilo kakvih daljnjih dokaza.

6. Očitujući se na odgovor na tužbu i istaknuti prigovor pasivne legitimacije, tužitelji navode da isti smatraju neosnovanim budući je upravo Grad Zagreb vlasnik predmetne čestice 1258 k. o. [katastarska općina], odnosno vlasnik predmetnog nogometnog terena sa kojeg se vrši uznemiravanje. Upravo je Grad Zagreb taj koji ima saznanja i s čijim se odobrenjem vrši odobreno uznemiravanje, jer je iz spisa razvidno da su susjedi odnosno ovdje tužitelji više puta kontaktirali Grad Zagreb sa zahtjevom za prestanak uznemiravanja, pa prema tome isti ima saznanja o navedenim uznemiravanjima od strana osoba koja koriste to nogometno igralište. Tužitelji smatraju da je tuženik, kao vlasnik terena, dužan osigurati uvjete da se ne uznemirava druge osobe i da se osiguraju uvjeti koji su sigurni. Tužitelji, a očitujući se na navode tuženika da je tuženik u spis dostavio zaključak o prostorima mjesne samouprave od 29.3.2017. godine kojim su utvrđeni gradski prostori za potrebe mjesne samouprave u Gradu Zagrebu, na kojem se popisu pod br. XVI gradska četvrt [adresa], nalazi i nekretnina koju vodi mjesni odbor [adresa], površine 85,00 m2. No, tužitelji u odnosu na ovaj dokument ističu kako tuženik njime apsolutno ništa ne dokazuje, a napose ne da u odnosu na njega ne bi postojala pasivna legitimacija u ovom sporu. Naime, ovim zaključkom Grad Zagreb je na mjesnoj samoupravi za upravljanje prepustio objekt na adresi [adresa], no nije jasno na koji način bi to umanjivalo odgovornost grada za ono što se događa na česticama na kojima je on vlasnik. Prije svega, tužitelji smatraju da se taj zaključak uopće ne odnosi na nogometno igralište o kojem je u ovom sporu riječ. Tuženik je dostavio zaključak koji se odnosi na građevinski objekt koji je pored igrališta, te eventualno za parkiralište ispred tog objekta, a nikako površina od 85 m2 koja je navedena u ovom zaključku ne može pokriti nogometno igralište.

7. Presudom ovog suda od 10.10.2018. posl. br. P-1323/18-11 odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja postavljen u tužbi, a rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi od 28.01.2020. posl. br. Gž-1072/2018-2 ukinuta je presuda ovog suda od 10.10.2018. posl. br. P-1323/18-11, te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno postupanje.

8. U ponovnom postupku tužitelji su u podnesku od 20.04.2020. u bitnome naveli kako su zbog ukinute odluke prvostupanjskog suda, kojom je neosnovano odlučeno da tuženik nije pasivno legitimiran, daljnjih godinu dana i nekoliko mjeseci bili izloženi uznemiravanju prava vlasništva, koje još uvijek traje. Naime, korisnici predmetnog igrališta, koje je u vlasništvu tuženika, nastavili su neovlašteno ulaziti na nekretnine u njihovom vlasništvu, penjati se po balkonima, olucima ugrožavajući tako vlastiti život i zdravlje, kao i imovinu i mirni posjed tužitelja. Ponovno se ističe kako nije moguće utvrditi identitet svakog pojedinog djeteta koje prebaci loptu na nekretninu tužitelja, kao niti zvanje policije za svaki takav incident, jer bi to bila zlouporaba sustava. Tužitelji ističu kako nemaju namjeru niti želju zabraniti djeci i odraslima igru na igralištu, međutim ona se na ovaj način ne provodi na siguran i dopušten način te tužitelje stavlja u iznimno nepovoljan položaj. Na vrlo jednostavan način građevinskim zahvatom ovaj se problem može riješiti, te su se tužitelji uslijed dugogodišnje nemogućnosti reguliranja ovog pitanja mirnim putem s tuženikom bili prisiljeni obratiti sudu radi zaštite svog vlasništva. Drugostupanjski je sud nesporno utvrdio pasivnu legitimaciju tuženika te naložio izvođenje dokaza kako bi se utvrdile konkretne okolnosti slučaja. Tužitelji zbog toga ponovno predlažu izvođenje dokaza saslušanjem tužitelja i svjedoka, a na okolnost da je ometanje korištenja njihovih nekretnina izvan uobičajenih ili dopuštenih granica. Isto proizlazi i iz fotografija dostavljenih tijekom prvostupanjskog postupka. Uvidom u fotografije jasno je da korisnici igrališta bez zadrške ulaze u tuđa dvorišta ako im netko od tužitelja u istom trenutku ne vrati loptu na igralište. Korisnici na taj način oštećuju tuđe vlasništvo jer bez zadrške trče preko tuđih vrtova, dvorišta, ostavljaju vrata za sobom otvorena i to čine nekoliko puta tijekom igre. Zaštitna ograda na igralištu nije postavljena dovoljno visoko te je za isto odgovoran isključivo tuženik s obzirom na to da nije omogućio da se predmet njegovog vlasništva koristi na način kojim se ne uznemiravaju drugi vlasnici. Nadalje, uznemiravanje se vrši uz znanje tuženika s obzirom na to da su tužitelji nekoliko puta kontaktirali tuženika te ga izvijestili o svakodnevnom ometanju njihova prava vlasništva. Tužitelji naglašavaju da je dužnost tuženika da, kao vlasnik predmetnog igrališta, osigura uvjete u kojima će se igralište koristiti bez uznemiravanja drugih osoba. Tuženik je dužan osigurati uvjete u kojima će i korisnici igrališta i vlasnici susjednih nekretnina biti sigurni, odnosno one uvjete uslijed kojih se korisnici nekretnina neće penjati po tuđim ogradama, olucima i balkonima, a vlasnici susjednih nekretnina, ovdje tužitelji, neće morati trpjeti svakodnevni strah zbog lopti koje im silovito i svakodnevno padaju u dvorište, na stolove, na tende, balkone i na njih same. Tužitelji ostaju kod svih do sada iznesenih navoda te slijedom svega navedenog predlažu sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tuženiku naknadu parničnog troška.

9. Tuženik u podnesku od 15.06.2020. navodi kako smatra da prvostupanjski sud osnovano donio odluku da tuženik nije pasivno legitimiran, jer nigdje nije evidentirano da je tuženik uznemiravao tužitelje u ostvarivanju njihovog prava vlasništva. Tužitelj podneskom od 20.04.2020. navode neprestano uznemiravanje od strane korisnika predmetnog igrališta, no tim navodima ne prilaže niti jedan dokaz. Samim time, u predmetnom se slučaju radi o isključivoj radnji treće osobe, a za koju tuženik nikako ne može biti odgovoran. Tuženik osporava navode tužitelja kako bi jednostavnim građevinskim zahvatom na predmetnom igralištu učinilo razliku za tužitelje. Tuženik napominje kako je navedeno predmetno igralište izgrađeno i uređeno prema pravilima struke te da navedeno igralište predstavlja javno sportsko-rekreativno igralište otvoreno za sve građane bez ograničenja. Tuženik ostaje pri prigovoru promašene pasivne legitimacije obzirom jer je nesporno da tuženik nije taj koji uznemirava vlasnike u ostvarivanju prava vlasništva, te ne može ni ograničavati druge u upotrebi navedenog igrališta. Navodima tuženika kako tuženik nije u nadležnosti ograničavati korištenje predmetnog igrališta koji služi stanovnicima mjesnog odbora za rekreaciju i odmor, ide u prilog odluka Ustavna suda U-III/4014/2011 od dana 10. srpnja 2014. godine. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku Gradu Zagrebu.

10. Tužitelji u podnesku od 17.08.2020. navode da se tuženik neosnovano poziva na Odluku Ustavnog suda poslovni broj U-III/4041/2011 d 10. srpnja 2014. navodeći kako se istom potvrđuju tvrdnje tuženika prema kojima tuženik nije u nadležnosti ograničavati korištenje predmetnog igrališta. Uvidom u Odluku jasno je kako ona nije primjenjiva na predmetni spor te kako se odlučne činjenice razlikuju. Naime, u navedenoj je Odluci utvrđeno kako Grad Vinkovci nije odgovoran za okupljanje mladih na igralištu do kasnih noćnih sati, a razvidno je kako se okupljanje mladih na igralištu ne može izjednačiti s ulascima mladih na tuđe posjede, uništavanje vrtova te penjanje po tuđim olucima i balkonima čime dovode u opasnost i svoje živote, a tužitelji podsjećaju da se radi uglavnom o maloljetnicima. Uznemiravanje prava vlasništva tužitelja kao i ulasci na njihova zemljišta događaju se isključivo zbog toga što tuženik pri izgradnji igrališta nije omogućio sigurne i adekvatne uvjete korištenja igrališta. Uvidom u fotografije dostavljene tijekom prvostupanjskog postupka kao i u žalbi jasno je da se igralište nalazi u neposrednoj blizini kuća, okruženo kućama, što nije uobičajeno, te da usprkos blizini okolnih kuća nije izgrađena dovoljno visoka ograda koja bi spriječila prelazak lopte preko ograde. Navedena se Odluka ne može usporediti s predmetnim sporom i s obzirom na to da tužbeni zahtjev nije usmjeren prema ograničenju upotrebe igrališta već isključivo provođenju nužnih građevinskih radova kako bi korisnici igrališta te vlasnici susjednih nekretnina bili sigurni i kako ne bi bili uznemiravani. Točka 2. tužbenog zahtjeva od 12. ožujka 2018. glasi „…te se nalaže tuženiku da izvrši građevinske radove potrebne radi trajnog sprečavanja preleta lopte s nogometnog igrališta na čestice u vlasništvu tužitelja, a koji će radovi biti specificirani po nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke.“ Dakle, tuženik promašeno naglašava kako „tuženik ne može ograničavati druge u upotrebi navedenog igrališta“, kada je potpuno jasno da tužbeni zahtjev nije usmjeren prema ograničavanju upotrebe igrališta nego prema njegovoj adaptaciji na način da se na igralištu izvrše radovi koji će prema mišljenju vještaka građevinske struke omogućiti sigurnu igru, onemogućiti prelet nogometnih lopti na dvorišta tužitelja, te igru koja za posljedicu neće imati svakodnevno uznemiravanje prava vlasništva tužitelja. U odnosu na navode tuženika kako nigdje nije evidentirano da je tuženik uznemiravao tužitelje u ostvarivanju njihovog prava vlasništva navodi se kako nije jasno što tuženik smatra „uznemiravanjem“. Tuženik kao grad ne može izravno uznemiravati tužitelje nego je to učinio izgradnjom igrališta, i davanjem istoga na korištenje, a koje je u vlasništvu tuženika, koje nije prihvatljivo za tužitelje kao niti za njihove susjede te zbog kojega svakodnevno trpe uznemiravanja njihovog prava vlasništva, a što ne bi trpili da tuženik, Grad Zagreb, nije izgradio predmetno igralište u neposrednoj blizini kuća ili da je izgradio igralište na adekvatan način. Ponovno se naglašava kako je i drugostupanjski Sud utvrdio kako „je sudska praksa u sličnih sudskim sporovima zauzela suprotno pravno stajalište, da vlasnik nekretnine može biti odgovoran i pasivno legitimiran za tužbu za zabranu uznemiravanja prava vlasništva, bez obzira da l se on kao vlasnik te nekretnine neposredno koristi istom.“. Prema tome, tužitelji ostaju kod svih do sada iznesenih navoda te slijedom svega navedenog predlažu sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tuženiku naknadu parničnog troška.

11. Tužitelji su u podnesku od 26.11.2024., a nakon provođenja građevinskog vještačenja u ovom predmetu, preinačili tužbeni zahtjev, navodeći da specificiraju tužbu i tužbeni zahtjev te predlažu donošenje slijedeće presude:

''1. Utvrđuje se da je tuženik Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 uznemiravao tužitelje FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CPS, [adresa], 96938611393, ŠP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], KAJIĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČAGLJEVIĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u pravu vlasništva njihovih nekretnina.

2. Zabranjuje se svako daljnje uznemiravanje prava vlasništva tužitelja LP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CPS, [adresa], 96938611393, ŠP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], KAJIĆ RP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČAGLJEVIĆ ANKICE, [adresa], OIB: 426442946951, od strane tuženika Grada Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 te se nalaže tuženiku da naruči izradu glavnog projekta kojim će se dati novo rješenje konstrukcije ograde i odgovarajućeg krova (pokrova) kojim će se u potpunosti spriječiti preleti lopte s igrališta koje se nalazi na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izgrađenoj na br. kč. [katastarska čestica], Broj D.L. 15, u naravi ULICA MESCI površine 1698 m2, DVORIŠTE površine 1653 m2, KUĆA, SESVETE, MESCI 24 površine 45 m2, ukupne površine 1698 m2, na čestice oko igrališta te da u skladu s tim projektom ukloni postojeću ogradu i izvrši sve potrebne građevinske radove na igralištu na navedenoj nekretnini u skladu s predmetnim projektom,

a podredno na način da oko igrališta na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izgrađenoj na br. kč. [katastarska čestica], Broj D.L. 15, u naravi ULICA MESCI površine 1698 m2, DVORIŠTE površine 1653 m2, KUĆA, SESVETE, MESCI 24 površine 45 m2, ukupne površine 1698 m2 ukloni postojeću ogradu i postavi novu panelnu ogradu visine 8,20 metara od terena, uz izvođenje Betafence sustava „zaustavljanje lopte bez buke“, sve u roku od 30 dana.

3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, sve u roku 15 dana.''

12. Tuženik se na ročištu od 04.04.2025. usprotivio zatraženoj preinaci tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 26.11.2024., a sud je raspravnim rješenjem od 04.04.2025. zatraženu preinaku dopustio, sve primjenom odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Sud je tako odlučio jer je to svrsishodno za konačno rješenje spornog odnosa među strankama i stoga jer tužitelji, bez svoje krivnje, nisu mogli preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka, a imajući u vidu da je tužbeni zahtjev usklađen s provedenim građevinskim vještačenjem u ovom predmetu, a upravo sud temeljem odredbe čl. 259. st. 1. ZPP-a rukovodi vještačenjem, odnosno određuje zadatak vještaku, pa tužitelji prije povođenja građevinskog vještačenja u ovom predmetu nisu mogli znati kakav će biti nalaz i mišljenje vještaka. Osim toga, tužitelji zatraženom preinakom nisu promijenili identitet svog tužbenog zahtjeva koji je određen činjeničnom osnovom navedenom u tužbi, već tužitelji u preinačenom zahtjevu temeljem iste činjenične osnove zahtijevaju od tuženika činidbu koju su opisali već u tužbi, a kada su naveli da od tuženika traže: ''da izvrši građevinske radove potrebne radi trajnog sprečavanja preleta lopte s nogometnog igrališta na čestice u vlasništvu tužitelja, a koji će radovi biti specificirani po nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke'', pa postavljenjem preinačenog tužbenog zahtjeva kojim tužitelji zahtijevaju od tuženika izvođenje točno specificiranih građevinskih radova tužitelji nisu promijenili istovjetnost zahtjeva, nego je riječ o istom zahtjevu o kojem parnica već teče od podnošenja tužbe i glede kojeg tužitelji ne mogu pokrenuti tužbom drugi parnični postupak, jer bi se to protivilo zabrani dvostruke litispendencije.

13. Tuženik je na ročištu od 04.04.2025., a očitujući se na preinačeni tužbeni zahtjev kao u podnesku tužitelja od 26.11.2024., naveo da ostaje kod ranije danog odgovora na tužbu i svih do tada iznesenih navoda. Ističe kako tužbeni zahtjev od 26.11.2024. godine nije postavljen sukladno nalazu i mišljenju vještaka u ovom predmetu. Naime, tužbeni zahtjev kako su ga tužitelji postavili je faktično neprovediv, jer se radi o nemogućoj činidbi, kao i o nedovoljno određenoj odnosno nedovoljno odredivoj činidbi zbog čega tuženik smatra kako bi tužbene zahtjeve trebalo odbiti u cijelosti. Tuženik ostaje kod svih prigovora i navoda istaknutih tijekom ovog postupka. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

14. Tijekom parničnog postupka sud je izvršio uvid izvatke iz zemljišne knjige za z.k. čestice u vlasništvu, odnosno suvlasništvu tužitelja (list 11-14 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige za z. k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (list 15 spisa), snimku čestica (list 16 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 17 spisa), ispis sa Facebooka (list 18-21 spisa), dopis koji je III tužitelj uputio tuženiku dana 22.10.2013.g. sa prijamnim štambiljem tuženika (list 22-24 spisa), žalbu II i III tužitelja od 19.02.2015.g. (list 25-27 spisa), dopis tuženika upućen III tužitelju 22.11.2013.g. (list 28 spisa), dopise Vijeća gradske četvrti Sesvete od 12.06.2015.g. i 01.04.2016..g. (list 29-31 spisa), potvrdu Policijske postaje Sesvete (list 32 spisa), fotografije koje su dostavili tužitelji (list 49-54 spisa) i zaključak Grada Zagreba o prostorima mjesne samouprave od 29.03.2017.g. (list 55-62 spisa). Sud je saslušao svjedoke MP (list 113 – 114 spisa), ČP (list 114 – 115 spisa), TP (list 115 – 117 spisa), BP (list 120 – 122 spisa) i HP (list 122 – 123 spisa), te III tužitelja CPS (list 129 – 132 spisa) i IV tužitelja KP (list 132 – 133 spisa). Sud je proveo očevid na predmetnoj nekretnini dana 08.06.2022. (list 145 – 149 spisa). Sud je proveo građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Krešimiru Gluhaku iz ING-CTRL d.o.o., [adresa] od 07.01.2024. (list 157 – 165 spisa), pribavio pisano očitovanje vještaka Krešimira Gluhaka od 14.09.2024. (list 181 – 183 spisa), te saslušao vještaka Krešimira Gluhaka na ročištu od 11.11.2024.

(list 190 – 191 spisa).

15. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da su osnovani tužbeni zahtjev pod točkom 1. tužbenog zahtjeva i prvo postavljeni tužbeni zahtjev pod točkom 2. tužbenog zahtjeva, dok je eventualno kumulirani tužbeni zahtjev pod točkom 2. tužbenog zahtjeva neosnovan.

16. Sud je odustao od saslušanja I, II, V i VI tužitelja, jer su se ovi tužitelji na ročištu od 10.11.2021. (list 133 spisa) odrekli prava na svoje saslušanje navodeći da su za utvrđenje činjeničnog stanja dovoljni iskazi saslušanih III i IV tužitelja i svjedoka, a sve primjenom odredbi čl. 292. st. 6. , čl. 219. st. 1., čl. 265. st. 1. i čl. 269. st. 1. ZPP- a.

17. Uvidom u uvid izvatke iz zemljišne knjige za z.k. čestice u vlasništvu, odnosno suvlasništvu tužitelja (list 11-14 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige za z. k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (list 15 spisa), snimku čestica (list 16 spisa), u izvod iz katastarskog plana (list 17 spisa) u fotografije koje su dostavili tužitelji (list 49- 54 spisa) sud je utvrdio, a isto među strankama i nije sporno, da je:

- I tužitelj ZP suvlasnik je u 1/2 dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 364 m2, a koja se sastoji od kuće br. 5 [adresa] u površini 28m2 i dvorišta [adresa] u površini 336 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- II tužiteljica CP suvlasnica je u 1/2 dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 104 m2, a koja se sastoji od kuće br. 26, 3ZGR. [adresa] i dvorište [adresa] u površini 554 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je suvlasnica u 1/2 dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u površini 29 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- III tužitelj LPS suvlasnik je u 1/2 dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] ukupne površine 704 m2, a koja se sastoji od kuće br. 26, 3 ZGR. [adresa] i dvor [adresa] u površini 554 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je suvlasnik u 1/2 dijela zkč. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 29 m2, a koja se sastoji od neplodno-put [adresa] u površini 29 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

[katastarska općina]

- VI tužiteljica ĐP vlasnica je zkč. [katastarska čestica] [adresa] u ukupnoj površini 28 m2, a koja se sastoji od pašnjak [adresa] u površini 28 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je vlasnica zkč. [katastarska čestica] [adresa] u ukupnoj površini 516 m2, a koja se sastoji od pašnjak [adresa] u površini 516 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- tuženik je vlasnik z. k. čest. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 1698m2, a koja se sastoji od kuće br. 24 [adresa] u površini 45m2 i dvorišta u [adresa] u površini 1653m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je z. k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika je okružena z.k. česticama kojima su vlasnici ili suvlasnici ovdje tužitelji,

- da je čestica tuženika u naravi betonirano i žičanom ogradom ograđeno igralište sa objektom s ulične strane.

18. Uvidom u ispis sa Facebooka (list 18-21 spisa) koji su dostavili tužitelji sud nije mogao utvrditi niti jednu odlučnu, a spornu činjenicu, je iz istog nije vidljivo niti tko je autor ovih tekstova, a niti kome su isti upućeni.

19. Uvidom u dopis koji je III tužitelj uputio tuženiku dana 22.10.2013.g. sa prijamnim štambiljem tuženika (list 22-24 spisa), žalbu II i III tužitelja od 19.02.2015.g. (list 25-27 spisa), dopis tuženika upućen III tužitelju 22.11.2013.g. (list 28 spisa) i u dopise Vijeća gradske četvrti Sesvete od 12.06.2015.g. i 01.04.2016..g. (list 29-31 spisa) sud je utvrdio da su se II i III tužitelji pisanim podnescima upućenima tuženiku protivili legalizaciji građevinskih objekata koji su izgrađeni na z. k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, s tim da su kao razlog navodili da se na nekretnini tuženika okuplja skupina građana koja koristi taj prostor za vlastitu razonodu, čime narušavaju mir i nepovredivost doma tužiteljima i njihovim susjedima (koji trpe zbog galame, puštanja glasne muzike i nekontroliranog napucavanja lopte), dok se MP, susjeda tužitelja iz [adresa] dva puta obratila gradonačelniku Grada Zagreba sa primjedbama (napucavanje lopte preko ograde, oštećivanje imovine, uznemiravanje susjeda) na korištenje ograđenog malonogometnog igrališta na adresi [adresa], a tuženik je na ove dopise II i III tužitelja MP odgovorio dopisom tuženika upućenim III tužitelju 22.11.2013.g. (list 28 spisa) i dopisom Vijeća gradske četvrti Sesvete od 12.06.2015.g. i 01.04.2016..g. (list 29-31 spisa), iz kojih proizlazi da tuženik nema namjeru promijeniti namjenu nekretnine tuženika na z. k. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz postojećeg sportsko-rekreativnog igrališta u dječje igralište.

20. Uvidom u potvrdu Policijske postaje Sesvete (list 32 spisa) sud je utvrdio da iz iste proizlazi da je intervenciju policije zatražila UP iz [adresa], a kada je lopta njezinih mlt. sinova odskočila i otišla u dvorište III tužitelja, kojega je to jako uznemirilo i koji je istu uz prisutnost policijskih službenika vratio predmetnima.

21. Uvidom u zaključak Grada Zagreba o prostorima mjesne samouprave od 29.03.2017.g. (list 55-62 spisa) sud je utvrdio da je istim zaključkom prostor u vlasništvu tuženika na adresi [adresa], površine 85m2 dan na korištenje mjesnoj samoupravi gradske četvrti [adresa].

22. Sud je saslušao svjedoke MP (list 113 – 114 spisa), kći II i III tužitelja, a koja stanuje u njihovoj kući na adresi [adresa], ČP (list 114 – 115 spisa), obiteljskog prijatelja obitelji MP koji ih posjećuje nekoliko puta godišnje, TP (list 115 – 117 spisa), susjeda tužitelja čija nekretnina graniči sa igralištem tuženika na adresi [adresa], BP (list 120 – 122 spisa), susjedu tužitelja koja ima nekretninu koja se nalazi preko puta igrališta tuženika na adresi [adresa], HP (list 122 – 123 spisa), susjeda tužitelja koji stanuje na adresi [adresa], te III tužitelja CPS (list 129 – 132 spisa) i IV tužitelja KP (list 132 – 133 spisa), te je sud njihove iskaze analizirao, usporedio međusobno i sa sadržajem pregledane dokumentacije i fotografija, te ostalim dokazima provedenim tijekom ovog postupka (očevid i građevinsko vještačenje), te je sud na temelju ovakve analize iskaza svjedoka i II i IV tužitelja utvrdio da su svi saslušani iskazivali jasno, logično, okolnosno, detaljno, međusobno potpuno suglasno, a suglasno i sadržaju pregledane dokumentacije i fotografija koje su dostavili tužitelji (list 49-54 spisa), te suglasno utvrđenju suda na očevidu, kao i suglasno provedenom građevinskom vještačenju u ovom predmetu.

23. Sud je iz iskaza saslušanih svjedoka i III i IV tužitelja utvrdio da se nekretnina tuženika u [adresa] koja je predmet ovog postupka sastoji od jednog, većeg ograđenog betonskog igrališta koje graniči sa tri strane sa nekretninama tužitelja i nalazi se iza zgrade mjesnog odbora, zgrade mjesnog odbora sa parkiralištem i manjeg igrališta koje se nalazi desno od zgrade mjesnog odbora, s tim da je tužiteljima i njihovim susjedima problematičan način korištenja većeg ograđenog igrališta koje se nalazi iza zgrade mjesnog odbora i ulaz na to igralište je slobodan svima, a to igralište je ograđeno žičanom ogradom koja je visoka cca 5 m, a koja je često oštećena. Sud je iz iskaza saslušanih svjedoka i III i IV tužitelja, nadalje, utvrdio da se to veće, ograđeno igralište koristi na način da se tijekom cijelog dana, od jutra (dakle od 8:00 sati ujutro), pa do večeri, sve do padanja mraka (a jer ovo igralište nije osvjetljeno), na igralištu okupljaju osobe svih dobnih skupina, od osnovnoškolaca iz nižih razreda osnovne škole (od 1. do 4. razreda), pa do odraslih osoba i na igralištu igraju igre s loptom, odnosno bave se sportovima s loptom kao što su nogomet, rukomet i košarka, pri čemu vrlo često, nekoliko puta svakog dana, igrači na igralištu, bilo slučajno bilo namjerno, lopte napucaju preko ograde igrališta i lopte dolete do nekretnina tužitelja koje se nalaze oko opisanog igrališta, pri čemu te napucane lopte često nanose štetu na nekretninama i pokretninama tužitelja, npr. razbiju prozore na garaži ili automobilu, lopte znaju pogoditi tužitelje i/ili članove njihovih obitelji, a štetu stvaraju i igrači kada pokušavajući doći do lopti koje su napucane izvan igrališta ulaze na nekretnine tužitelja i pri tome uništavaju pojedine dijelove nekretnina tužitelja kao što su npr. žičana ograda, živica, pokrov garaže i sl. Također, sud je iz iskaza saslušanih svjedoka i III i IV tužitelja utvrdio da su tužitelji više puta pozivali policiju radi rješavanja gore opisanih problema s igračima na velikom ograđenom igralištu tuženika koji napucavaju lopte na nekretnine tužitelja, no policijske intervencije nisu dale rezultata, jer do dolaska policijskih službenika igrači u pravilu napuste igralište. Također, sud je iz iskaza saslušanih svjedoka i III i IV tužitelja utvrdio da tuženik nije osigurao nikakav nadzor nad svojim igralištem, npr. u vidu zaštitara koji bi bio prisutan u vrijeme kada se očekuje korištenje igrališta i koji osigurava da se igralište tuženika koristi na način koji ne uznemirava tužitelje.

24. Sud je proveo očevid na predmetnoj nekretnini dana 08.06.2022. (list 145 – 149 spisa) uz sudjelovanje III tužitelja, punomoćnika stranaka i vještaka za graditeljstvo Krešimira Gluhaka, te je sud tom prilikom utvrdio da se nekretnina tuženika, a koja je u naravi igralište u [adresa] u [adresa], sastoji od ograđenog asfaltiranog parkirališta koje se nalazi u [adresa], zgrade mjesnog odbora Kraljevečki Novaki koja se nalazi između parkirališta i igrališta, manjeg dječjeg igrališta koje se nalazi desno od zgrade, gledajući od ulice i igrališta koje je ograđeno visokom žičanom ogradom. III tužitelj je pokazao gdje se nalaze njegova nekretnina i nekretnine ostalih tužitelja, kao i mjesto na granici predmetne nekretnine tuženika i njegove nekretnine na kojem se korisnici igrališta penju po ogradi i ulaze na njegovu parcelu u potrazi za loptama, te krov njegove garaže i radione po kojem korisnici igrališta hodaju, te mu na taj način uništavaju krovnu ploču, a sud je konstatirao da III tužitelj iskazuje jednako kao i prilikom saslušanja na ročištu d 10.11.2021., te da pokazuje mjesta na kojima su korisnici igrališta ulazili na nekretnine tužitelja i drugih susjeda kroz ogradu igrališta. Također, sud je utvrdio da je predmetno igralište tuženika sa tri strane okruženo kućama, pomoćnim zgradama i dvorištima tužitelja i njihovih susjeda.

25. Sud je proveo građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Krešimiru Gluhaku iz ING-CTRL d.o.o., Sesvete od 07.01.2024. (list 157 – 165 spisa), a sa zadatkom vještaku na okolnost određivanja građevinskog zahvata koji bi bio podoban da se spriječe preleti lopte na nekretnine tužitelja tijekom izvršavanja aktivnosti na nogometnom igralištu tuženika. Vještak u svom pisanom nalazu i mišljenju od 07.01.2024. u bitnome navodi da je nogometno igralište tuženika betonsko, dimenzija 20 x 40 m, ograđeno sa pocinčanom žičanom pletenom ogradom dimenzije oko 5x5 cm, visina ograde je 5 metara. Mišljenje je vještaka da je uobičajena visina zaštitnih ograda oko ovakvih malonogometnih igrališta je 6 m, ali prema dosadašnjem ponašanju korisnika, povećanje visine za 1 m ne bi bilo dovoljno. Stoga, vještak je mišljenja:

1.) da bi se potpuno spriječio prelazak lopte u dvorišta tužitelja potrebno je napraviti pokrov;

2.) da bi se maksimalno smanjio broj prelazaka lopte potrebno je podići visinu ograde na 8 m.

Što se tiče predloženog rješenja pod 1.) potrebno je naručiti izradu Glavnog projekta kojim će se dati novo rješenje konstrukcije ograde i krova, za što je potrebna građevinska dozvola.

Što se tiče predloženog rješenja pod 2.) potrebno je ukloniti postojeću ogradu i postaviti novu visine 8,20 m od terena, prijedlog vještaka je da se izvede Betafence sustav „zaustavljanja lopte bez buke’“ jer je on idealno rješenje za ograđivanje sportskih terena i igrališta ili slično. Sustav je kombinacija posebnih stupova s panelima, koji sustav čine izuzetno čvrstim. Za predloženo rješenje potrebno je izraditi Glavni projekt, vještak je dao procjenu troška izrade nove ograde visine 8,20 m, te vještak procjenjuje da bi taj trošak iznosio 78.950,00 EUR.

Zaključno, mišljenje je vještaka da je dovoljno podići ogradu na visinu od 8,20 m (predloženo rješenje pod 2.), a kako bi se maksimalno spriječili prelasci lopte tijekom korištenja igrališta. Ograda ima dovoljnu otpornost i čvrstoću na udarce lopte, sustav pričvršćenja smanjuje buku kada lopta udari u nju, a panel se vrlo lako zamijeni ukoliko dođe do njegovog oštećenja.

26. Tužitelji su u podnesku od 02.08.2024. prigovorili provedenom građevinskom vještačenju u bitnome navodeći da je vještak na licu mjesta utvrdio da predmetno igralište na svim stranama neposredno graniči s obiteljskim kućama i dvorištima te da isto predstavlja opasnost za život, zdravlje i imovinu vlasnika i stanara obiteljskih kuća, ovdje tužitelja. Vještak je također na licu mjesta mogao utvrditi da lopte vrlo lako mogu pasti u dvorište tužitelja preko ograde ali i da u donjem dijelu ograde postoje rupe u žičanoj ogradi kroz koju mogu proći lopte ali i korisnici igrališta koji žele doći do lopte pritom neovlašteno ulazeći u dvorišta tužitelja. Ispravno vještak na str. 4. nalaza i mišljenja navodi da je potrebno napraviti pokrov da bi se potpuno spriječio prelazak lopte u dvorišta tužitelja te naručiti izradu Glavnog projekta kojim će se dati novo rješenje konstrukcije ograde i krova, za što je potrebna građevinska dozvola. Također, tužitelji se ne protive prijedlogu da se ukloni postojeća ograda i postaviti novu visine 8,20 m od terena te izvede isključivo Betafence sustav „zaustavljanja lopte bez buke’. Međutim, vještak u svojem zaključku, potpuno suprotno vlastitim navodima, navodi da bi bilo dovoljno podići ogradu na visinu od 8,20 m kako bi se maksimalno spriječili prelasci lopte tijekom korištenja igrališta te da ograda ima dovoljnu otpornost i čvrstoću na udarce lopte, sustav pričvršćenja smanjuje buku kada lopta udari u nju, a panel se vrlo lako zamijeni ukoliko dođe do njegovog oštećenja. Prema tome, nalaz i mišljenje vještaka su proturječni i nerazumljivi. Tužitelji se prijedlogu vještaka protive iz razloga što isti ni na koji način ne adresira njihov prvenstveni problem – svakodnevno prelijetanje lopti preko ograde u njihova dvorišta. Naime, i sam vještak u svojem nalazu zaključuje kako dodatno podizanje ograde neće spriječiti prelijetanje lopti, osim ako će se uz to izgraditi i pokrov na igralištu. Vještak je mišljenja kako bi se podizanjem ograde na viisnu od 8,20 metara maksimalno smanjio broj prelazaka lopte ali ne i spriječilo prelijetanje lopti u potpunosti. Činjenica je da bi lopte i nadalje dolijetale u dvorišta tužitelja jer korisnike igrališta niti visina ograde od 8,20 m ne bi spriječila prilikom napucavanje lopti preko ograde. Mišljenje vještaka tužiteljima nije prihvatljivo jer isti nakon niza godina trpljenja lopti koje velikom brzinom slijeću u njihova dvorišta ili čak na njih te čine štetu njihovoj imovini i zdravlju, te godinama vođenja ovog postupka, imaju pravo od tuženika koji je predmetno igralište i izgradio, zahtijevati da ih u cijelosti zaštiti i osigura im miran život pored predmetnog igrališta, o vlastitom trošku. Prijedlog je tužitelja bio postavljanje gornje stranice odnosno pokrova te zamjena, podredno popravak dosadašnje ograde koja i na donjim dijelovima ima oštećenja kroz koja mogu prolaziti i korisnici igrališta, odnosno, zatvoriti prostor igrališta u cijelosti. Tek tada tužitelji i njihova imovina ne bi bili u opasnosti. Slijedom navedenog, predlažu saslušanje vještaka.

27. Tuženik u podnesku od 06.09.2024. prigovara nalazu i mišljenju vještaka iz razloga kako slijedi. Prije svega, tuženik se u svakom slučaju protivi građevinskim radovima predloženim od strane vještaka kako je navedeno, odnosno prijedlog da se postojeća ograda zamijeni višom ogradom koja u konačnici zahtjeva građevinske preinake u procijenjenom iznosu od 78.950,00 eura, kao i prijedlog koji uključuje pokrov malonogometnog igrališta što zahtjeva i ishođenje građevinske dozvole i značajna financijska sredstva. Nadalje, vještak je u nalazu i mišljenju naveo kako je „uobičajena visina zaštitnih ograda oko ovakvih malonogometnih igrališta 6 metara, ali prema dosadašnjem ponašanju korisnika, povećanje za 1 metar ne bi bilo dovoljno “. Tuženik predlaže da se vještak očituje na temelju čega je zaključio da povećanje ograde za 1 metar ne bi bilo dovoljno, ako su postavljene ograde u visini od 6 metara oko drugih identičnih malonogometnih igrališta dostatne. Nadalje, vještak navodi kako je potrebno postojeću ogradu podići na visinu ograde na 8 metara, kako bi se „maksimalno smanjio broj prelazaka lopte“. Tuženik predlaže da se vještak očituje o tome kako bi predloženo povećanje za 3 metra od dosadašnje ograde maksimalno smanjilo broj prelazaka lopte preko ograde. Nadalje, vještak navodi kako je potrebno ukloniti postojeću ogradu i postaviti novu ogradu visine 8,20 metara od terena (dakle za još 20 centimetara više od inicijalnih 8 metara). S obzirom na navedeno, nije jasno na temelju čega je potrebno povećanje za dodatnih 20 centimetara ograde. Također, postavlja se pitanje je li potrebna ista visina ograda iza svih dijelova malonogometnog igrališta obzirom da nisu svi vlasnici susjednih čestica podnijeli ovu tužbu te s obzirom da malonogometno igralište može imati višu ogradu od postojeće ograde iza golova malonogometnog igrališta. Vještak u nalazu i mišljenju prilaže fotografije predloženog rješenja sa Trening centra Maksimir i pomoćnog terena GNK Dinamo, ne navodeći pritom da se u blizini postojećih terena sa fotografija nalaze malonogometni tereni koji imaju sustav ograđivanja mrežom koja je postavljena uz teren radi sprječavanja preleta nogometnih lopti izvan terena, a što vještak u svojem nalazu i mišljenju uopće ne navodi kao eventualno rješenje s obzirom na zadatak koji mu je dan. Slijedom navedenog, tuženik predlaže pozvati vještaka na raspravu radi usmenog očitovanja na prigovore tuženika.

28. Sud je rješenjem od 11.09.2024. pozvao vještaka Krešimira Gluhaka da se pisanim putem očituje na primjedbe stranaka, te je vještak dostavio pisano očitovanje od 14.09.2024. (list 181 – 183 spisa) u kojem u bitnome navodi da je od vještaka zatražena izrada nalaza i mišljenja na okolnost građevinskih radova koje bi trebalo izvesti da se spriječi prelet nogometnih lopti na dvorišta tužitelja, te uznemiravanje prava vlasništva. Zadatak vještaka je bio očitovati se o tome koji građevinski zahvat bi bio podoban da se spriječe preleti lopte do nekretnine tužitelja prilikom izvršavanja aktivnosti na nogometnom igralištu. Vještak, a u odnosu na prigovore tuženika, navodi da se tuženik u svakom slučaju protivi građevinskim radovima predloženim od strane sudskog vještaka, kojima se postojeća ograda zamjenjuje višom ogradom koja u konačnici zahtjeva građevinske preinake u procijenjenom iznosu od 78.950,00 €, kao prijedlogu koji uključuje pokrov malonogometnog igrališta što zahtjeva i ishođenje građevinske dozvole i značajna financijska sredstva. Vještak je prijedlog rješenja dao kao odgovor sudu, koje bi radove trebalo izvesti da se spriječe preleti lopti do nekretnine tužitelja, a očito je da su se preleti lopti često događali. Na prigovor tuženika da je vještak je u nalazu i mišljenju naveo kako je uobičajena visina zaštitnih ograda oko ovakvih malonogometnih igrališta 6 metara, ali prema dosadašnjem ponašanju korisnika, povećanje za jedan metar ne bi bilo dovoljno, vještak odgovara da je točno da je uobičajena visina ograda na sličnim nogometnim igralištima 6 m i ona sprečava prelet lopti u većem broju slučajeva, ali očito je da u ovom slučaju to nije dovoljno. Svako povećanje visine ograde smanjuje broj preleta lopte, a demontaža postojeće ograde i izvedba nove visine 6 m, koja vjerojatno opet u ovom slučaju neće u potpunosti riješiti problem nije isplativa. Vještak je dao ilustraciju visine lopte kod slobodnog udarca, te naveo da se iz iste vidi da lopta iza gola postiže visinu od oko 8,5 m. Kada se iza gola nalazi prometna površina ili druga potencijalno ugrožena građevina, postavlja ograda visine 11 m ili zaštitna mreža. Tuženik predlaže da se vještak očituje kako bi predloženo povećanje ograde za 3 m od dosadašnje ograde maksimalno smanjilo broj prelazaka lopte preko ograde. Iz gore opisane ilustracije prelet lopte preko 8 metara se događa vrlo rijetko. Na prigovor tuženika da je vještak naveo kako je potrebno ukloniti postojeću ogradu i postaviti novu ogradu visine 8,20 m od terena (dakle za još 20 cm više od inicijalnih 8 m), vještak odgovara da je stavio visinu tipske ograde koja ima visinu od 20 cm, ali tih 20 cm nije odlučujuće za odabir visine, odnosno ona može biti i točno 8 m. Tuženik postavlja pitanje je li je potrebna ista visina ograda iza svih dijelova malonogometnog igrališta s obzirom da nisu svi vlasnici susjednih čestica podnijeli ovu tužbu, a vještak odgovara da ovo nije pitanje za vještaka, jer ne znači da nije bilo preleta lopte i prema ostalim susjedima samo nisu podnijeli tužbu. Na prigovor tuženika da vještak u nalazu i mišljenju prilaže fotografije predloženog rješenja sa Trening centra Maksimir i pomoćnog terena GNK Dinamo, ne navodeći da se u blizini postojećih terena nalaze malonogometni tereni koji imaju sustav ograđivanja mrežom, koja je postavljena uz teren radi sprječavanja preleta nogometnih lopti izvan terena, a što vještak u svojem nalazu i mišljenju uopće ne navodi kao eventualno rješenje s obzirom na zadatak koji mu je dan, vještak odgovara da nije predložio ograđivanje igrališta zaštitnom PE mrežom, jer korisnici oštećuju i postojeću čeličnu mrežu, kako bi kroz nju prolazili po loptu. Zaključno, vještak je predložio rješenje za koje smatra da je podobno da se kod primjerenog korištenja u većem broju slučaja spriječe prelasci lopte, da ograda ima dovoljnu otpornost i čvrstoću na udarce lopte, da udarac u nju ne prouzrokuje buku te da se panel vrlo lako zamijeni ukoliko dođe do njegovog oštećenja.

29. Radi usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, kao i radi očitovanja na primjedbe stranaka, sud je saslušao vještaka Krešimira Gluhaka na ročištu od 11.11.2024. (list 190 – 191 spisa) koji je tom prilikom naveo: "Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tuženika iz podneska od 06.09.2024. te sam se na iste očitovao u mom pisanom očitovanju od 14.09.2024. kod kojeg ostajem u cijelosti. Prije ročišta proučio sam primjedbe tužitelja iz podneska od 02.08.2024., te se na iste očitujem kako slijedi. Očitujući se na primjedbe tužitelja iz točke II podneska mogu reći da sam ja u nalazu naveo da bi se izradom pokrova onemogućio prijelaz lopte u susjedno dvorište. Također, da bi se maksimalno spriječio prelazak lopte, potrebno je povisiti ogradu na 8,20 metara, te bi se tako maksimalno spriječili prelasci lopte. Jedino postavljanjem pokrova onemogućio bi se prelazak lopti. Ja sam u mom pisanom očitovanju na primjedbe tuženika izradio dijagram putanje lopte iz kojeg je vidljivo da kod normalnog korištenja lopte visina ograde od 8,20 metara bi trebala biti dovoljna da spriječi prelazak lopte. No, u slučaju namjernog napucavanja lopte preko ograde, niti visina ograde od npr. 15 metara neće spriječiti prelazak lopti.'' Na posebna pitanja punomoćnika tužitelja vještak je odgovorio: ''Na pitanje može li se na sustav Betafence koji je predložen u osnovnom nalazu i mišljenju pod točkom Ad. 2. postaviti pokrov odgovaram da nije, dakle na sustav Betafence nije moguće postaviti pokrov. Postavljanje pokrova zahtjeva posebnu konstrukciju.'' Na posebna pitanja punomoćnika tuženika vještak je odgovorio: ''Na pitanje može li se postojeća ograda modificirati tako da se smanje preleti lopti odgovaram da povećanje visine ograde utječe na statiku same postojeće konstrukcije. Trebalo bi provjeriti da li je to moguće. Sada su postavljeni stupovi nekih dimenzija na koje je postavljena ograda, te bi trebalo izračunati da li je moguće ogradu nadograditi na postojeće stupove. Također, trebalo bi provjeriti i kakvi su temelji stupova. Na pitanje da li dijagram koji sam izradio u pisanom očitovanju od 14.09.2024. znači da bi se morala postaviti viša ograda cijelom dužinom i širinom igrališta ili to znači da bi se ta viša ograda trebala postaviti samo iza gola, odnosno koša, odgovaram da je uobičajeno da je veća visina ograde iza golova s obzirom da se lopta upućuje uglavnom prema golu. Ovdje je problem bočne, uzdužne ograde koja je sada visine 5 metara i prema ponašanju korisnika očito nije dovoljna da spriječi prelaske lopte. Na pitanje da pojasnim što je to zaštitna PE mreža odgovaram da je to polietilenska mreža. Na pitanje kako ta PE mreža u praksi djeluje odgovaram da ona zaustavlja prelet lopte, ali ju je vrlo lako moguće oštetiti, izrezati. Ona izgleda kao tekstil, sastavljena je od niti. Na pitanje da li se takva PE mreža inače postavlja na igralištima odgovaram da se postavlja, ali na nečuvanim igralištima ona se često oštećuje. Kada kažem nečuvana igrališta, mislim na ona koja ne čuva zaštitar. PE mreža se može prerezati škarama. Na pitanje da li se PE mreža može postaviti iznad žičane mreže, npr. na visinu iznad 5 metara, odgovaram da može, ali bi isto također trebalo provjeriti postojeće stupove, tj. da li je konstrukcija dovoljno snažna, odnosno postoji li mogućnost dogradnje. Svaka intervencija na postojeću ogradu treba biti izračunata budući da se radi o sigurnosti korisnika.''

30. Nakon saslušanja vještaka, stranke nisu više imale primjedbi na provedeno građevinsko vještačenje u ovom predmetu, a i sud isto vještačenje prihvaća u cijelosti, jer je provedeno stručno, objektivno i na temelju brižljive analize sve raspoložive dokumentacije koja prileži spisu i svih podataka koje je vještak prikupio prilikom očevida, te se vještak u svom pisanom očitovanju od 14.09.2024. kao i prilikom saslušanja na ročištu od 11.11.2024. detaljno, precizno i argumentirano očitovao na sve primjedbe i pitanja stranaka, te je na taj način primjedbe stranaka otklonio kao neosnovane.

31. Na temelju ovako provedenih i ocijenjenih dokaza, a osobito saslušanjem svjedoka i III i IV tužitelja, te provođenjem očevida i građevinskog vještačenja, sud je utvrdio da je tuženik, kao vlasnik z. k. čest. [katastarska čestica], [adresa] u ukupnoj površini 1698m2, a koja se sastoji od kuće br. 24 [adresa] u površini 45m2 i dvorišta u [adresa] u površini 1653m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno tuženik kao vlasnik većeg, ograđenog betonskog sportsko-rekreativnog igrališta, dimenzija 20 x 40 m, ograđenog sa pocinčanom žičanom pletenom ogradom visine ograde od 5 metara, a koje se nalazi iza zgrade mjesnog odbora na gore navedenoj z.k. čestici, i koje igralište graniči sa tri strane sa nekretninama ovdje tužitelja, uznemiravao tužitelje pravu vlasništva njihovih nekretnina opisanih u točci 17. obrazloženja ove presude, a sve stoga:

- jer je upravo tuženik odredio namjenu svojoj nekretnini – da je to betonsko sportsko- rekreativno igralište koje je dostupno svima, s tim da tuženik nema namjeru promijeniti namjenu svoje nekretnine u npr. dječje igralište (a kako to proizlazi iz dopisa tuženika upućenog III tužitelju 22.11.2013.g. (list 28 spisa) i dopisa Vijeća gradske četvrti Sesvete od 12.06.2015.g. i 01.04.2016..g. (list 29-31 spisa), iako je tuženik mogao biti svjestan da je namjena nekretnine koju je odabrao (betonsko sportsko-rekreativno igralište koje je dostupno svima) potpuno neprikladno odabrana imajući u vidu da je čestica tuženika premala za tu namjenu i da je smještena tik uz nekretnine tužitelja (obiteljske kuće s dvorištima), a kako to proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja, utvrđenja suda na očevidu i provedenog građevinskog vještačenja,

- jer je tuženik na svojoj nekretnini izgradio predmetno sportsko-rekreativno igralište koje je ogradio zaštitnom ogradom koja nije niti dovoljno visoka, niti dovoljno kvalitetna (a niti ju tuženik redovno održava) da spriječi svakodnevno preletanje lopti sa igrališta tuženika na nekretnine tužitelja, a kako to proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja, utvrđenja suda na očevidu i provedenog građevinskog vještačenja, i

- jer je tuženik omogućio neometan ulaz svim korisnicima na predmetno igralište, nije propisao vrijeme i način korištenja predmetnog igrališta, te nije osigurao nikakav nadzor nad načinom korištenja predmetnog igrališta (npr. angažiranjem zaštitarske službe i/ili djelatnika tuženika koji bi nadzirao korištenje predmetnog igrališta), iako je tuženik višestruko bio upozoravan od strane tužitelja i drugih osoba da se predmetno igralište koristi na način koji uznemirava tužitelje, a kako to proizlazi iz dopisa koji je III tužitelj uputio tuženiku dana 22.10.2013.g. sa prijamnim štambiljem tuženika (list 22- 24 spisa) i žalbe II i III tužitelja od 19.02.2015.g. (list 25-27 spisa), te iako je tuženik mogao biti svjestan da izgradnjom sportsko-rekreativnog igrališta na premaloj parceli koja sa tri strane graniči sa nekretninama tužitelja koje su u naravi obiteljske kuće s dvorištima, sa neadekvatnom zaštitnom ogradom i omogućavanjem korištenja ovog igrališta svima, bez nadzora dovodi do uznemiravanja tužitelja i ostalih susjeda predmetnog igrališta, a sve kako to proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja, utvrđenja suda na očevidu i provedenog građevinskog vještačenja,

- jer se redovnim korištenjem igrališta tuženika tužitelji uznemiravaju u njihovu pravu vlasništva na način da s igrališta tuženika na nekretnine tužitelja svakodnevno i više puta dnevno dolijeću napucane lopte s igrališta, pri čemu te napucane lopte često nanose štetu na nekretninama i pokretninama tužitelja, npr. razbiju prozore na garaži ili automobilu, lopte znaju pogoditi tužitelje i/ili članove njihovih obitelji, a štetu stvaraju i igrači kada pokušavajući doći do lopti koje su napucane izvan igrališta ulaze na nekretnine tužitelja i pri tome uništavaju pojedine dijelove nekretnina tužitelja kao što su npr. žičana ograda, živica, pokrov garaže i sl., a kako to proizlazi iz iskaza saslušanih tužitelja i svjedoka i iz fotografija koje su dostavili tužitelji.

32. Stoga, a kako je sud utvrdio da je tuženik, kao vlasnik z. k. čest. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno tuženik kao vlasnik većeg, ograđenog betonskog sportsko-rekreativnog igrališta, dimenzija 20 x 40 m, ograđenog sa pocinčanom žičanom pletenom ogradom visine ograde od 5 metara, a koje se nalazi iza zgrade mjesnog odbora na gore navedenoj z.k. čestici, i koje igralište graniči sa tri strane sa nekretninama ovdje tužitelja, uznemiravao tužitelje pravu vlasništva njihovih nekretnina opisanih u točci 17. obrazloženja ove presude, to je sud primjenom odredbe čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) i čl. 187. st. 1. i 2. ZPP-a odlučio kao u izreci ove presude u točci I, a kada je sud usvojio dio zahtjeva tužitelj kojim tužitelji traže utvrđenje da ih je tuženik uznemiravao u pravu vlasništva njihovih nekretnina.

33. Nadalje, a provođenjem građevinskog vještačenja ovom predmetu sud je utvrdio da je jedini način da se u potpunosti spriječi gore opisano uznemiravanje tužitelja, tj. da se u potpunosti spriječi prelazak lopti s igrališta tuženika u dvorišta tužitelja, da je potrebno napraviti pokrov na igralištu tuženika, s tim da je za izradu istog potrebno prethodno naručiti izradu Glavnog projekta kojim će se dati novo rješenje konstrukcije ograde i krova, za što je potrebna građevinska dozvola. Stoga, a primjenom odredbi čl. 167. st. 1. i 2. ZV-a, sud je odlučio kao u izreci ove presude u točci II, a kada je sud zabranio tuženiku svako daljnje uznemiravanje prava vlasništva tužitelja, te naložio tuženiku da naruči izradu glavnog projekta kojim će se dati novo rješenje konstrukcije ograde i odgovarajućeg krova (pokrova) kojim će se u potpunosti spriječiti preleti lopte s igrališta koje se nalazi na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izgrađenoj na br. kč. [katastarska čestica], Broj D.L. 15, u naravi [adresa], dvorište površine 1653 m2, kuća, [adresa] površine 45 m2, ukupne površine 1698 m2, na čestice oko igrališta te da u skladu s tim projektom ukloni postojeću ogradu i izvrši sve potrebne građevinske radove na igralištu na navedenoj nekretnini u skladu s predmetnim projektom, sve u roku od 30 dana.

34. Kako je sud u točci II izreke ove presude usvojio prvo postavljeni tužbeni zahtjev pod točkom 2. tužbenog zahtjeva, a kojim se zabranjuje tuženiku svako daljnje uznemiravanje prava vlasništva tužitelja i nalaže izrada pokrova na igralištu tuženika, to je sud primjenom odredbe čl. 188. st. 2. ZPP-a odbio kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev pod točkom 2. tužbenog zahtjeva, a kojim tužitelji od tuženika zahtijevaju da oko igrališta tuženika ukloni postojeću ogradu i postavi novu panelnu ogradu visine 8,20 metara od terena, uz izvođenje Betafence sustava „zaustavljanje lopte bez buke“, odlučivši kao u izreci ove presude u točci IV.

35. Odluka o naknadi parničnog troška tužiteljima temelji se na odredbi čl. 154. st. 5., čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP-a, a imajući u vidu da su tužitelji uspjeli u ovom sporu osim s neznatnim dijelom svog zahtjeva, a zbog čega nisu nastali posebni troškovi. Tužiteljima je kao potreban priznat i dosuđen trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR, za presudu u iznosu od 26,54 EUR i za žalbu u iznosu od 53,09 EUR, trošak očevida i građevinskog vještačenja u iznosu od 553,83 EUR i pristupa vještaka na ročište u iznosu od 16,59 EUR, te trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, te imajući u vidu vrijednost predmeta spora od 663,61 EUR, kao i troškovnik tužitelja, te je tužiteljima priznat kao potreban i dosuđen trošak zastupanja tužitelja koji se sastoji od sastava tužbe (Tbr. 7/1), sastava podnesaka od 20.04.2020., 17.08.2020., 02.08.2024. i 26.11.2024. (Tbr. 8/1), te zastupanja na ročištima od 08.06.2018., 12.07.2018., 27.09.2018., 14.05.2020., 16.09.2020., 01.03.2021., 10.11.2021., 11.11.2024. i 04.04.2025. (Tbr. 9/1), te za zastupanje na očevidu od 08.06.2022. (Tbr. 9/7) od po 50 bodova za svaku radnju, za sastav žalbe od 25.10.2018. (Tbr. 10/1) 62,5 bodova, te za sastav podnesaka od 21.01.2022. i 17.09.2024. (Tbr. 8/4) od po 12,5 bodova za svaku radnju, što ukupno iznosi 837,50 bodova. Ovaj iznos bodova uvećan za 50%, tj. za 418,75 bodova, a na ime zastupanja 6 osoba, a temeljem Tbr. 40/1 Tarife, iznosi 1.256,25 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 2.512,50 EUR, a uz PDV od 25% u iznosu od 628,12 EUR, to ukupno iznosi 3.140,62 EUR. Uz trošak sudskih pristojbi, očevida i građevinskog vještačenja, te pristupa vještaka na ročište, to ukupno iznosi 3.817,61 EUR, te je upravo ovaj iznos sud dosudio tužiteljima kao u izreci ove presude u točci III.

36. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a sud tužiteljima nije dosudio naknadu za sastav podneska od 04.04.2018. jer istim tužitelji dostavljaju dokaz o uplati sudske pristojbe za tužbu, a što su bili dužni dostaviti uz tužbu, kao niti naknadu za sastav podneska od 11.07.2018., a jer je isti podnesak predan na ročištu od 12.07.2018. za koje je tužiteljima dosuđena naknada, pa su tužitelji navode iz tog podneska mogli iznijeti na ročištu.

37. Kako su tužitelji uspjeli u ovom sporu osim s neznatnim dijelom svog zahtjeva, a zbog čega nisu nastali posebni troškovi, to je sud primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a odbio zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka, odlučivši kao u izreci ove presude u točci V.

U Zagrebu dana 26. lipnja 2025. godine

Sutkinja:

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335 st. 11. ZPP-a od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom u 4 primjeraka.

DNA:

1. Pun. I – VI tužitelja

2. Pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte