REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] D 5
Poslovni broj: Us I-2028/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Marino Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa službena osoba EC, radi obiteljske mirovine, 26. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-03/24-01/03067040572, URBROJ: 341-99-05/3-24-4092 od 23. listopada 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli - Pola, KLASA: UP/I 140-03/22-01/03067040572, URBROJ: 341-13-05/3-22-17749 od 24. svibnja 2024. odbijen je zahtjev tužitelja, podnesen 7. studenoga 2022., za priznanje prava na obiteljsku mirovinu nakon smrti oca HC.
2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik osporenim rješenjem KLASA: UP/II 140-03/24-01/03067040572, URBROJ: 341-99-05/3-24-4092 od 23. listopada 2024. odbio kao neosnovanu. Negativne odluke javnopravnih tijela temelje se na utvrđenju da tužitelj ne ispunjava zakonom propisane uvjete za priznanje prava na obiteljsku mirovinu iza smrti oca, jer iznos stalnog prihoda tužitelja po osnovi invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad zajedno sa zaštitnim dodatkom (2.464,46 kn / 327,09 eura) prelazi iznos propisanog cenzusa, koji na dan smrti oca, 19. rujna 2022., iznosi 66% svote najniže mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža, odnosno 768,74 kn (102,03 eura).
3. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost tuženikove odluke, iznosi tijek postupka koji je prethodio ovome sporu te s tim u vezi utvrđene činjenice. Navodi da je teško bolesna osoba, da su mu umrli roditelji, da je svakodnevno ovisan o tuđoj pomoći i njezi, da je radnu sposobnost izgubio prije svoje 18. godine. Smatra da se prilikom odlučivanja je li korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji, kao stalni prihod ne smije uzimati u obzir iznos koji se odnosi na invalidsku mirovinu i na iznos zaštitnog dodatka na mirovinu, jer bi tužitelju u slučaju priznanja prava na obiteljsku mirovinu, isplata njegove mirovine i zaštitnog dodatka bila obustavljena. Tužitelj predlaže poništenje osporavanog rješenja. Traži i naknadu troškova spora, u iznosu od 1.250,00 eura (PDV uključen).
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje, u osnovi, kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.
6. Na temelju razmatranja svih spornih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene 25. lipnja 2025. u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi, a što nije ni sporno među strankama, da je otac tužitelja, korisnik mirovine, preminuo **.**.2022., da prema nalazu i mišljenju institucionaliziranog tijela vještačenja od 2. listopada 2024. kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti na dan prije i na dan smrti oca, da je tužitelju (rođ. **.**.1970.) priznato pravo na invalidsku mirovinu od 4. listopada 1991., da invalidska mirovina tužitelja počevši od 1. srpnja 2022. iznosi 1.313,38 kuna mjesečno, da zaštitni dodatak na mirovinu iznosi 1.151,08 kuna mjesečno, što sveukupno iznosi 2.464,46 kuna mjesečno odnosno 327,09 eura mjesečno. Dalje proizlazi da najniža mirovina za 15 godina staža na dan smrti oca, 19. rujna 2022., iznosi 1.164,57 kuna, da 66% od svote najniže mirovine iznosi 768,74 kuna odnosno 102,03 eura.
8. Člankom 69. stavkom 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) propisano je da dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti i nakon navršene 15. godine života u razdobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine života.
9. Sukladno članku 69. stavku 2. ZOMO-a, dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ovoga Zakona, do dobi iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme dok traje potpuni gubitak radne sposobnosti. Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. toga članka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti (stavak 3.).
10. Prema članku 23. stavku 1. točki 1. ZOMO-a, smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdržavanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i šumarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio veći od 66% svote najniže mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome Zakonu.
11. Iz citiranih zakonskih odredbi slijedi da će se pravo na obiteljsku mirovinu iza pokojnog korisnika priznati podnositelju zahtjeva koji kumulativno ispunjava pretpostavke propisane člankom 69. stavkom 1. i 2. u vezi s člankom 23. stavom 1. točkom 1. ZOMO-a. To znači da pored općih uvjeta propisanih citiranim člankom 69. stavkom 1. i 2. ZOMO-a, mora biti ispunjen i poseban uvjet propisanog cenzusa iz citiranog članka 23. stavka 1. točke 1. ZOMO-a.
12. Nadalje, zakonom propisani uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni u trenutku smrti osobe iza koje je zatražena obiteljska mirovina, a ne naknadno, priznanjem traženog prava i prestankom isplate stalnog prihoda po drugoj osnovi odnosno invalidske mirovine sa svotom zaštitnog dodatka na mirovinu, kako to pogrešno smatra tužitelj.
13. U konkretnom slučaju, prihod tužitelja ostvaren po drugoj osnovi iznosi 327,09 eura, dok 66 % svote mirovine određene za 15 godina radnog staža na dan smrti korisnika mirovine iznosi 102,03 eura, pa je stoga iznos drugog prihoda tužitelja veći od zakonom propisanog cenzusa.
14. Budući da nisu kumulativno ispunjeni zakonom propisani uvjeti, to je prema ocjeni ovoga Suda u postupku koji je prethodio ovom sporu pravilno utvrđeno da tužitelj ne ispunjava zakonom propisane uvjete za priznanjem prava na obiteljski mirovinu iza pokojnog oca, odnosno da ne ispunjava propisani uvjet cenzusa iz citiranog članka 23. stavka 1. točke 1. ZOMO-a. U tom pogledu tužitelj nije stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge stranke u usporedivoj situaciji.
15. Slijedom navedenoga, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Stoga je, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
16. Tužitelj je u tužbi postavio zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužitelj nije uspio u ovom sporu, to tužitelju ne pripada pravo na naknadu troškova spora, u skladu s člankom 147. stavkom 1. ZUS-a.
17. Iako je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).
U Rijeci 26. lipnja 2025.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dostaviti:
- Odvjetniku Marinu Folu, Pula, Dalmatinova 4
- Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A.
Mihanovića 3
