REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj P-319/2020-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sucu Mariji Sušanj Tepša, u parničnom predmetu tužitelja Autotrans d.d., Cres, Šetalište 20. travnja 18, OIB: 19819724166, zastupanog po punomoćniku Marku Babiću, odvjetniku iz Pule, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici Adrijani Jovanović, odvjetnici iz Rijeke, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnice tuženika, objavljene 26. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Autotrans d.d., Cres, Šetalište 20. travnja 18, OIB: 19819724166 iznos od 2.294,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. kolovoza 2018. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.444,38 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17. lipnja 2020. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u iznosu od 2.294,50 EUR/17.287,90 kuna[1] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. kolovoza 2018. do isplate. U tužbi navodi da se 29. srpnja 2018. oko 9,40 sati dogodila prometna nezgoda na autobusnom kolodvoru Crikvenica, koju je skrivio vozač osiguranika tuženika Čazmatrans d.o.o. koji je upravljao autobusom marke Iveco reg. oznake [registarska oznaka] na način da je krećući se unatrag, bez da je prethodno utvrdio da navedenu radnju može izvesti na siguran način, udario u autobus marke Setra S415GT tužitelja, odnosno njegove leasing kuće, reg. oznake [registarska oznaka]. Na navedeni način da je vozač osiguranika tuženika počinio prekršaj iz odredbe članka 51. stavka 1., kažnjivo po članku 50. stavku 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navedeni autobus marke Setra reg. oznake [registarska oznaka] da je kupljen putem ugovora o financijskom leasingu broj 37082/16 od 11. ožujka 2016. zaključenog između tužitelja i Mercedes Benz leasing Hrvatska d.o.o., a koji je ugovorom o ustupu od 14. svibnja 2020. prenio na tužitelja sva prava i tražbine iz predmetnog štetnog događaja. Predmetna prometna nezgoda da je djelomično snimljena nadzornom kamerom autobusnog kolodvora, na kojoj je vidljivo da je autobus osiguranika tuženika krenuo unatrag nakon čega je naglo zastao zbog neke prepreke. U odnosu na visinu nastale štete navodi da su na autobusu u leasingu tužitelja nastala oštećenja na zadnjem desnom okviru vrata, staklu vrata, brtvi okvira, ukrasnoj bočnoj naljepnici i dr., a da je ukupan trošak popravka navedenih oštećenja 17.287,90 kuna bez PDV-a. U konačnici navodi da se tuženiku 2. kolovoza 2018. obratio sa zahtjevom za naknadu štete, koji zahtjev je tuženik otklonio jer njegov osiguranik nije odgovoran za nastanak prometne nezgode.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja. Istaknuo je da nije sporno postojanje ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti broj 017205108020 zaključenog između tuženika i OTP Leasing d.d. za autobus marke Iveco reg. oznake [registarska oznaka], čiji je korisnik Čazmatrans promet d.o.o., kao ni nastanak štetnog događaja. Međutim, navodi da je sporna odgovornost tuženika za štetu tužitelju jer iz Izvješća o prometnoj nezgodi koji su na licu mjesta ispunili i potpisali vozači oba autobusa (ET i MT) proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika bilo zaustavljeno i parkirano, dok se vozilo tužitelja kretalo, odnosno ulazilo na parkirno mjesto. Tom prilikom da je autobus tužitelja, ulazeći na treći peron udario u zadnji dio autobusa osiguranika tuženika, koji je bio parkiran na drugom peronu i na taj način ga oštetio, slijedom čega da je za prometnu nezgodu i proizašle posljedice u cijelosti kriv vozač autobusa tužitelja ET. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva je istaknuo da se tražbina tužitelja temelji na obračunu radnog naloga, a ne fiskalnom računu izvršenog popravka, dok prema obračunu tuženika trošak popravka bez PDV-a iznosi 10.055,00 kuna. Također, navodi da osporava i tijek zatezne kamate na glavnicu tekuću od 3. kolovoza 2018. do isplate jer se trošak popravka štete na vozilu u pravilu dokazuje računom izvršenog popravka i u naravi predstavlja novčanu imovinsku štetu na koju zatezna kamata počinje teći od dana popravljanja štete, odnosno izdavanja računa.

3. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je u podnesku od 24. lipnja 2022. naveo da, iako na snimci video nadzora sa autobusnog kolodvora nije vidljiv sam kontakt autobusa, da su ipak vidljive okolnosti nastanka štetnog događaja, odnosno da je autobus osiguranika tuženika krenuo sa perona unatrag, nakon čega se naglo zaustavio jer je očito došlo do kontakta sa autobusom tužitelja, koji se neposredno nakon toga zaustavio na susjedni peron. Stoga da nisu točni navodi tuženika da je u trenutku kontakta autobusa, autobus osiguranika tuženika bio zaustavljen, a da je autobus tužitelja udario u zaustavljeni autobus, već upravo suprotno, slijedom čega da postoji isključiva odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja.

4. Sud je u tijeku postupka izveo dokaz uvidom u dokumentaciju priležeću spisu, video snimku nadzorne kamare sa kolodvora Crikvenica snimljenu u vrijeme nastanka prometne nezgode (list 67 spisa), iskaze svjedoka MT (list 75 spisa) i ET (list 101 spisa), te nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca (list 111-118 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.294,50 EUR/17.287,90 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. kolovoza 2018. do isplate na ime naknade imovinske štete nastale na autobusu tužitelja povodom prometne nezgode koja se dogodila 29. srpnja 2018. oko 9,40 sati na autobusnom kolodvoru Crikvenica.

7. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tužitelja, budući da istu tuženik tijekom postupka nije osporio, a isto proizlazi i iz ugovora o financijskom leasingu broj 37082/16 od 11. ožujka 2016. zaključenog između tužitelja i Mercedes Benz leasing Hrvatska d.o.o. (list 5 spisa) i dodatka tom ugovoru od 11. ožujka 2016. (list 6 spisa) predmet kojih je autobus marke Setra S415GT, te ugovora o ustupu od 14. svibnja 2020. (list 7 spisa) kojim je Mercedes Benz leasing Hrvatska d.o.o. prenio na tužitelja (korisnika autobusa) sva prava i tražbine iz predmetnog štetnog događaja. Također, nije sporna ni pasivna legitimacija tuženika, budući da je tuženik u odgovoru na tužbu učinio nespornim postojanje ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti broj 017205108020 (list 20 spisa) zaključenog između tuženika i OTP Leasing d.d. za autobus marke Iveco reg. oznake [registarska oznaka], čiji je korisnik Čazmatrans promet d.o.o. Također, među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja 29. srpnja 2018. oko 9,40 sati na autobusnom kolodvoru Crikvenica.

8. Međutim, s obzirom na istaknute prigovore tijekom postupka, sporna je dinamika nastanka štetnog događaja, a posljedično tome i odgovornost za nastanak štetnog događaja vozača autobusa osiguranika tuženika, te postojanje suodgovornosti vozača tužitelja za nastanak štetnog događaja, kao i opseg i visina nastale štete na autobusu tužitelja marke Setra S415GT reg. oznake [registarska oznaka].

9. U odnosu na sporno sud je izvršio uvid u Izvješće o prometnoj nesreći od 29. srpnja 2018. (list 8 i 21 spisa) i video snimku nadzorne kamare sa kolodvora Crikvenica snimljenu u vrijeme nastanka prometne nezgode (list 67 spisa), saslušao svjedoka MT, vozača autobusa društva Čazmatrans promet d.o.o. zamolbeno putem Trgovačkog suda u Bjelovaru i svjedoka ET, vozača autobusa tužitelja, te proveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Goranu Husincu.

10. Iz izvješća o prometnoj nesreći od 29. srpnja 2018. proizlazi da se predmetna prometna nezgoda dogodila 29. srpnja 2018. u 9,45 sati na autobusnom kolodvoru u Crikvenici, te da je pod točkom 12. Okolnosti nesreće označeno da je autobus osiguranika tuženika Iveco reg. oznake [registarska oznaka] bio parkiran/zaustavio se, a da je autobus tužitelja Setra reg. oznake [registarska oznaka] ulazio na parkirališno mjesto. Nadalje, proizlazi da su pod točkom 13. Skica nesreće u trenutku sudara nacrtana dva autobusa, jedan pored drugog sa označenim mjestima udara, odnosno oštećenja. Također, proizlazi da je navedeno izvješće o prometnoj nezgodi potpisano po oba vozača autobusa koji su sudjelovali u prometnoj nezgodi.

11. Iz video snimke nadzorne kamare sa kolodvora Crikvenica snimljene u vrijeme nastanka prometne nezgode proizlazi da je ista usmjerena prema pješačkom dijelu kolodvora, odnosno da je na istoj vidljiv samo prednji dio prva tri perona autobusnog kolodvora. S obzirom na navedeno, iz navedene snimke proizlazi da se u 9:38:45 autobus Iveco reg. oznake [registarska oznaka] zaustavio na drugom peronu autobusnog kolodvora, a da se u 9:39:35 na prvom peronu zaustavio drugi autobus. Nadalje, razvidno je da je u 9:41:10 vozač autobusa Iveco poduzeo radnju kretanja unatrag, da je u 9:41:22 nakratko zastao, pa ponovno počeo kretati unatrag, te da se u 9:41:30 ponovno zastavio, nakon čega se u 9:41:55 na treći peron parkirao autobus marke Setra sa oznakama društva Autotrans d.d.

12. Iz iskaza svjedoka MT u bitnome proizlazi da je predmetne zgode bio vozač autobusa društva Čazmatrans d.o.o., te da je, zajedno sa kolegom E

M, vozio liniju Bjelovar-Crikvenica-Novi Vinodolski-Bjelovar. Predmetnog dana da je autobusom prvo upravljao kolega, a negdje kod Ravne Gore da je preuzeo upravljanje autobusom, te dovezao putnike na kolodvor u Crikvenici. Nakon što su iskrcali putnike da je trebalo izvesti autobus sa autobusnog kolodvora, pa mu je kolega, koji je bio kod stražnjeg prozora, navigirao jer je bila velika gužva. Tom prilikom da je bio u pripremi za izlazak, odnosno ubacio u brzinu i čekao upute kolege jer unatrag nije vidio ništa, ali da je stajao i nije krenuo. Autobus tužitelja da nije mogao vidjeti jer su pored njega bili parkirani drugi autobusi. Kolega da mu je rekao da pričeka jer ide autobus Autotransa, koji je, prema njegovom mišljenju, prebrzo ušao u peron pored, a što mu je poznato jer ga je vidio u retrovizoru u trenutku kad je skretao na peron, te desnom polovicom autobusa udario u autobus kojim je on upravljao. Nakon nesreće da su izašli iz autobusa i ispunili Europski zapisnik o prometnoj nezgodi, koji su oboje potpisali, a na kojem je vozač Autotransa d.d. priznao krivnju za nastanak štetnog događaja. Šteta na autobusu društva Čazmatrans d.o.o. nije bila velika, pa da su nastavili put prema Novom Vinodolskom.

13. Iz iskaza svjedoka ET u bitnome proizlazi da je predmetne zgode upravljao autobusom tužitelja, a dolaskom na autobusni kolodvor u Crikvenici da se krenuo parkirati na mjesto za ukrcaj, odnosno iskrcaj putnika, te u jednom trenutku osjetio udarac u autobus. U trenutku udarca da još nije započeo okretanje volana, odnosno skretanje prema peronu, već da se nalazio iza tog autobusa. Predmetne zgode da se kretao brzinom od maksimalno 3 km/h. Na autobusu kojim je on upravljao da su nastala oštećenja na zadnjem dijelu autobusa, skroz do vrata, pa da je očito da je već prešao taj drugi autobus i nije ga mogao udariti. Izvješće o prometnoj nesreći da je potpisao isključivo iz razloga jer ga je vozač drugog autobusa napao na način da je vikao da je on njega udario, a putnici su čekali prijevoz. Tek kasnije da je saznao da se drugi autobus koji ga je udario kretao unatrag s perona kada ga je udario. Nadalje je naveo da se ne sjeća je li sa vozačem drugog autobusa razgovarao o krivnji, ali da sigurno nije priznao krivnju.

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca od 2. siječnja 2024. proizlazi da se predmetna prometna nezgoda dogodila na autobusnom kolodvoru u Crikvenici na način da se autobus Iveco kretao unatrag izlazeći sa perona na kolodvoru, te je zadnjim dijelom autobusa naletio na desni bočni dio autobusa Setra koji se približavao peronu. Vozač autobusa Setra da je upravljao i propisno se kretao približavajući se peronu, a da je s njegove desne strane počeo prilaziti autobus Iveco krećući se unatrag sa svog perona. Vozaču autobusa Iveco da je bila ometena preglednost s obzirom da je s njegove desne strane, a s koje strane je dolazio autobus Setra, bio parkiran drugi autobus. Jedina mogućnost da je bila da vozač autobusa Setra uputi zvučni signal vozaču autobusa Iveco i na taj način mu dao znanja da se nalazi iza njega. Također, proizlazi da izbjegavanju sudara ne bi pomoglo ni da je vozač autobusa Setra zakočio, budući da je prednjim dijelom autobusa već prošao autobus Iveco. U odnosu na brzinu kretanja autobusa Setra proizlazi da istu nije moguće izračunati ali da se može procijeniti na brzinu pješačkog hoda. Autobus Setra da se vjerojatno nije kretao jednolikom brzinom od najviše 5 km/h nego je postepeno usporavao, pa je prihvatljivo da je srednja brzina autobusa Setra do mjesta sudara iznosila 7 km/h, ali da ista nije od značaja za okolnosti nastanka sudara jer brzina kretanja autobusa Setra nije mogla biti toliko velika da bude faktor od presudnog utjecaja na nastanak sudara. U prilog navedenom ističe i činjenicu da je na video snimci u vrijeme prometne nesreće razvidan moment kada se autobus Iveco zaustavio jer se dogodio kontakt sa autobusom Setra bez ikakvog odbačaja naprijed, a da je autobus Setra vozio prevelikom ili neprilagođenom brzinom da bi autobus Iveco uslijed udara bio odbačen i malo rotiran. Isto da proizlazi i iz oštećenja na autobusu Setra jer bi u slučaju kretanja istog prevelikom brzinom nastala oštećenja u vidu struganja, a kojih u konkretnom slučaju nema. U konačnici zaključuje da je sudar za vozača autobusa Setra bio neizbježan.

15. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik istome prigovorio u dijelu da je za vozača autobusa Setra sudar bio neizbježan jer je vozač navedenog autobusa zvučnim signalom ili kočenjem mogao pridonijeti tome da do nesreće ne dođe ili barem da šteta bude manja, slijedom čega da vozač autobusa Setra nije pravovremeno, a niti primjereno reagirao, iz kojeg razloga je njegov doprinos štetnom događaju najmanje 20%.

16. Na ročištu 13. svibnja 2025., na kojem je vještak usmeno iznio nalaz i mišljenje, isti je naveo da u cijelosti ustraje kod pisanog nalaza i mišljenja od 2. siječnja 2024. Također je istaknuo da brzina kretanja autobusa Setra nije mogla biti od velikog utjecaja na oštećenja nastala na autobusu, ali da je mogla utjecati na to koliko je vremenski isti mogao uočiti da se autobus Iveco kreće unatrag i na taj način prepoznati opasnu situaciju. Vozač autobusa tužitelja da je najmanje zadnjih 5 sekundi prije udara vidio autobus Iveco, slijedom čega da ga je pažljivo promatrao mogao je stati, ali da je vozač autobusa Setra imao prednost prolaska, pa da je vjerojatno smatrao da će vozač autobusa Iveco stati, budući da se prema video snimci autobus Iveco kretao sedam sekundi, nakon čega je kratko zastao, pa je navedena radnja vjerojatno zbunila vozača autobusa Setra koji je mislio da će autobus Iveco ostati zaustavljen, što nije učinio, te je došlo do sudara.

17. Na temelju iskaza vozača autobusa tužitelja ET kojeg je sud u cijelosti prihvatio kao logičnog, životnog i neposredno uvjerljivog, te video snimke nadzorne kamare sa kolodvora Crikvenica snimljene u vrijeme nastanka prometne nezgode i na temelju provedenog prometnog vještačenja, koji nalaz i mišljenje sudskog vještaka je sud prihvatio jer je isti sačinjen prema pravilima struke, te je sudski vještak isti stručno, logično i objektivno obrazložio i detaljno odgovorio na primjedbe tuženika, sud je utvrdio da se 29. srpnja 2018. na autobusnom kolodvoru Crikvenica, ispred drugog perona, dogodila prometna nezgoda na način da je vozač osiguranika tuženika upravljajući autobusom marke Iveco reg. oznake [registarska oznaka], krećući se unatrag, odnosno isparkiravajući autobus sa drugog perona udario u autobus tužitelja marke Setra reg. oznake [registarska oznaka], koji mu je dolazio sa desne strane s namjerom da se parkira na treći perom.

18. S obzirom na navedeno sud nije prihvatio iskaz svjedoka MT u dijelu u kojem je isti iskazao da je u trenutku udara autobus Iveco kojim je on upravljao bio zaustavljen, pa da je vozač autobusa Setra uparkiravajući se u susjedni peron udario u autobus Iveco, kao i Izvješće o prometnoj nezgodi od 29. srpnja 2018. u kojoj je u odnosu na dinamiku nastanka prometne nezgode navedeno da je autobus osiguranika tuženika Iveco reg. oznake [registarska oznaka] bio parkiran/zaustavljen, a da je autobus tužitelja Setra reg. oznake [registarska oznaka] ulazio na parkirališno mjesto, budući da suprotno proizlazi iz ostalih provedenih dokaza, a posebno video snimke nadzorne kamare sa kolodvora Crikvenica snimljene u vrijeme nastanka prometne nezgode iz koje je jasno razvidno da se autobus Iveco u trenutku prometne nezgode kretao unatrag.

19. Odredbom članka 45. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17; dalje ZSPC) propisano je da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

20. Odredbom članka 50. stavka 2. ZSPC-a propisano je da za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači smjera.

21. Odredbom članka 1072. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO) propisano je da kad je šteta prouzročena pogodnom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, dok je stavkom 2. propisano da ako postoji obostrana krivnja svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje, a ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo.

22. S obzirom na provedenim dokazima utvrđenu dinamiku nastanka prometne nezgode, odnosno da je vozač autobusa Iveco izlazio sa parkirališta (perona na autobusnom kolodvoru) krećući se unatrag, bez da je prethodno propustio autobus Setra koji se kretao cestom, odnosno prometnom površinom kolodvora na koju se uključivao, pri čemu tuženik niti ne tvrdi da su na autobusu bili upaljeni svi pokazivači smjera, a isto je razvidno i iz video snimke nadzorne kamere, koja obveza prilikom kretanja vozila unatrag proizlazi iz ranije citirane zakonske odredbe, osiguranik tuženika postupio je protivno izričitim odredbama ZSPC-a, zbog čega je isključivo odgovoran za nastanak štete koja je tužitelju nastupila iz predmetnog štetnog događaja.

23. Slijedom navedenog, upravo propust vozača osiguranika tuženika predstavlja njegovu protupravnu štetnu radnju koja je u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja (prometne nezgode) u kojoj je nastala šteta na autobusu tužitelja.

24. Tuženik je tijekom postupka, prema stavu ovoga suda, neosnovano istaknuo prigovor iz odredbe članka 1092. stavka 1. ZOO-a, odnosno da je vozač tužitelja pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila navodima da je vozač navedenog autobusa mogao zvučnim signalom ili kočenjem mogao pridonijeti tome da do nesreće ne dođe ili barem da šteta bude manja, slijedom čega da vozač autobusa Setra nije pravovremeno, a niti primjereno reagirao, iz kojeg razloga je njegov doprinos štetnom događaju najmanje 20%.

25. Naime, činjenica da bi eventualno drukčijom reakcijom vozača autobusa Setra bila izbjegnuta prometna nezgoda ovome sudu nije prihvatljivo, budući da vozač autobusa Setra predmetne zgode nije upravljao predmetnim vozilom protivno propisima i uvjetima na cesti, a posebno cijeneći činjenicu da je autobus Iveco u jednom trenutku prilikom vožnje unatrag kratko zastao, što je, kako to i vještak navodi, vjerojatno zbunilo vozača autobusa Setra koji je mislio da će autobus Iveco ostati zaustavljen, što nije učinio, iako je sukladno odredbama ZSPC to trebao učiniti. Iz istog razloga ovome sudu je logično i razumno da vozač autobusa Setra nije upotrijebio zvučni signal da bi upozorio vozača autobusa Iveco da mu dolazi sa desne strane, budući da je imao prednost prolaska, na autobusu Iveco nisu bili upaljeni svi pokazivači smjera, a prema nalazu i mišljenju vještaka i snimke nadzorne kamere, vozač autobusa Setra je u jednom trenutku zastao. Stoga se reakcija vozača Setre, u opisanoj situaciji, u kojoj je on nastavio vožnju, odnosno nije zakočio ili uputio zvučni signal, ne može cijeniti kao njegov doprinos nastanku prometne nezgode, dok je i vještak u nalazu i mišljenju naveo da je za vozača autobusa Setra sudar bio neizbježan. Također, vještak je u nalazu i mišljenje, a u odnosu na brzinu kretanja autobusa Setra, naveo da iako istu nije moguće izračunati, da brzina kretanja autobusa Setra nije mogla biti toliko velika da bude faktor od presudnog utjecaja na nastanak sudara.

26. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da na strani vozača tužitelja nema doprinosa nastanku štetnog događaja, kako je to tvrdio tuženik.

27. Glede visine tužbenog zahtjeva, valja navesti da je tužitelj u tužbi zatražio da mu tuženik naknadi imovinsku štetu nastalu uslijed predmetne prometne nezgode u iznosu od 2.294,50 EUR/17.947,90 kuna, a sukladno Obračunu radnog naloga tužitelja od 12. rujna 2018. (list 11 spisa) iz kojeg proizlazi da je predmetni autobus tužitelja popravljen u vlastitom servisu, te da vrijednost popravka iznosi 17.287,90 kuna bez PDV-a. Tuženik je osporio u tužbi zatraženu visinu imovinske štete jer se visina potraživanja tužitelja temelji na obračunu radnog naloga, a ne na fiskalnom računu izvršenog popravka. Također je iz istog razloga osporio zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na iznos štete.

28. S obzirom na tuženikovo osporavanje visine imovinske štete nastale na vozilu tužitelja, sud je u odnosu na visinu štete proveo dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca, kojeg je sud i u tom dijelu ocijenio objektivnim i stručnim, proizlazi da visina štete na autobusu tužitelja iznosi 4.206,13 EUR bez PDV-a, koju visinu je utvrdio prema izvidu štete, a prema prosječnim cijenama koje se obračunavaju u servisima.

29. Sukladno navedenom, a budući da je vještak u nalazu i mišljenju visinu štete utvrdio u iznosu višem od iznosa koji je tužitelj zatražio u tužbi, valjalo je tužitelju dosuditi u tužbi zatraženi iznos od 2.294,50 EUR, budući da sud odlučuje u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, sukladno članku 2. stavku 1. ZPP-a. Nadalje, tužitelju na navedeni iznos štete pripada zakonska zatezna kamata tekuća od 3. kolovoza 2018., budući da obveza tuženika, kao osiguratelja štetnika na naknadu štete dospijeva podnošenjem odštetnog zahtjeva, koji zahtjev je tužitelj podnio 2. kolovoza 2018. (list 12-13 spisa), sukladno članku 12. stavku 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 15/05, 35/09, 75/09, 76/13 i 152/14) koji zakon je za predmetnu pravnu stvar lex specialis (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2026/2016 od 8. svibnja 2019. i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2442/2021 od 3. listopada 2022.).

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

31. O troškovima parničnog postupka odlučeno je primjenom odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a.

32. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova postupka, i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR, sukladno Tbr. 7. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje Tarifa), sastav podneska od 31. siječnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. točki 1. Tarife, sastav podneska od 24. lipnja 2022. i 13. travnja 2023. u iznosu od 50,00 EUR za svaki podnesak sukladno Tbr. 8. točki 4. Tarife, zastupanja na ročištima 3. studenoga 2020., 13. lipnja 2022., 18. listopada 2022., 8. studenoga 2023. i 13. svibnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište sukladno Tbr. 9. točki 1. Tarife, zajedno sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 375,00 EUR, odnosno ukupno iznos od 1.875,00 EUR. Također, tužitelj ima pravo i na naknadu troškova plaćenog predujma prometnog vještačenja u iznosu od 500,00 EUR, plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 34,69 EUR, te pristojbe na presudu u iznosu od 34,69 EUR. Stoga tužitelju pripada naknada troška parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 2.444,38 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. lipnja 2025. kao dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a i članka 151. stavka 3. ZPP-a.

33. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka nije osnovan. Naime, tužitelju za sastav podnesaka od 24. lipnja 2022. i 13. travnja 2023. ne pripada nagrada u punom iznosu sukladno Tbr. 8. točki 1. Tarife, budući da se ne radi o obrazloženim podnescima iz navedene odredbe Tarife, već o ostalim podnescima iz Tbr. 8. točke 4. Tarife.

34. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Rijeci, 26. lipnja 2025.

Sudac

Marija Sušanj Tepša

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od petnaest dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).