Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-90/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja EŠ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Martinu Sherriju, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Krešimiru Papac, odvjetniku u Koprivnici, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 22. svibnja 2025., u nazočnosti stranaka i punomoćnika stranka, po objavi, 26. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku HŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplatiti tužitelju MŠ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.143,90 kuna / 549,99 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. 10. 2022. g. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju MŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 281,25 EUR sa zz kamatom tekućom od 26. lipnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 23. 7. 2022. upravljao letjelicom dron marke „DJI“ camera drone“, model: MT2PD od smjera Galović sela u smjeru Mihalić sela, da je tom prilikom je tuženik, zahvatom štapom za hvatanje ribe, udario u predmetni dron te isti srušio u rijeku Mrežnicu zbog čega je dron uništen. Navodi da je sam tuženik je izjavio da je „prilikom zabacivanja tijekom pecanja dron izletio i podletio pod strunu, struna se omotala oko propelera i dron je pao dolje“. Iz navedenog proizlazi da je tuženikovom radnjom počinjena šteta odnosno da je tuženik odgovoran za nastalu štetu, a navedeno proizlazi i iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu od 23. 8. 2022. , posl.br. KP-DO-528/2022. Budući da je tuženik odgovoran za nastalu štetu, isti je temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima dužan naknaditi istu. Slijedom navedenog, razvidno je da je tuženik u ovom postupku pasivno legitimiran. Navodi da dron nakon pada u vodu više nije uporabljiv odnosno isti je uništen. Tužitelju je zbog uništenja drona nastala šteta u iznosu od 4.143,90 kuna, odnosno 549,99 eura.

Navodi da se dana 14. 10. 2022. putem opunomoćenika obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom štete te ga pozvao da u roku od 15 dana podmiri nastalu štetu, međutim tuženik koji je zahtjev zaprimio 17. 10. 2022. do današnjeg dana nije podmirio nastalu štetu. Stoga je tužitelj primoran tužbom zahtijevati naknadu nastale štete u iznosu od 4.143,90 kn / 549,99 sa zz kamatama tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno do 14. 10. 2022. pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe isključivu tužiteljevu odgovornost za predmetni štetni događaj i eventualno nastalu štetu, i to zbog nepoštivanja pravila letenja određenih u važećim odredbama Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova, Ministarstva mora, prometa i infastrukture kao i u Uredbi (EU) 2019/945 o sustavima bespilotnih zrakoplova i o operatorima sustava bespilotnih zrakoplova iz trećih zemalja te u uredbi (EU) 2019/947 o pravilima i postupcima za rad bespilotnih zrakoplova. Navodi da je tužiteljev dron u više navrata, protivno pozitivnim propisima preletao preko „nesudjelujućih osoba“, i to tuženika i njegove obitelji te obitelji sestre i šogora, uznemiravajući ih u njihovoj privatnosti na njihovom imanju uz rijeku Mrežnicu, za vrijeme odmora. Nisu točni navodi iz tužbe da bi tuženi udario dron ribičkim štapom već je isti dron zbog gore navedenih razloga i nepoštivanja pravila letenja podletio pod strunu vezanu na ribički štap zbog čega se potpuno zapetljao u strunu i pao u vodu. Iz navedenog razloga na dronu nije bilo nikakvih vanjskih oštećenja, a po vađenju iz vode radili su i sklopovi drona, a za sam pad isključiva je odgovornost na strani tužitelja, odnosno osobe koja je dronom upravljala. Što više, tužitelj kao vlasnik drona koji po svojim svim karakteristikama predstavlja opasnu stvar te bio bi odgovoran za štetu nastalu tuženiku zbog oštećenja ribičkog pribora. Na osnovi navedenog tuženi osporava uz osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva jer ona nije ničim dokazana.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠŠ, UŠ, SŠ, te je proveden dokaz saslušanjem stranka..

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Obzirom na vrijednost predmet spor, radi se o sporu male vrijednosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete za uništeni dron njegovo vlasništvo, te u tužbi tvrdi da mu je dron uništio tuženik tako da je po dronu udario ribičkim štapom za pecanje dok je tužitelj upravljao dronom od smjera Galović sela u smjeru Mihalić sela

7. U smislu odredbe čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosnima (NN 35/05), dalje: ZOO, tko drugom prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je štete nastala bez njegove krivnje.

8. Tuženik osporava da je dron udario ribičkim štapom, te tvrdi da mu je dron podletio pod strunu vezanu na ribički štap zbog čega se zapetljao u strunu i pao u vodu, te osporava da bi dron bio oštećen ili uništen.

9. U postupku nije sporno:

-da je tužitelj vlasnik letjelice dron marke „DJI“ camera drone“, model: MT2PD,

-da za upravljanje tom letjelicom odnosno dronom tužitelj nije morao imati posebnu dozvolu,

-da je predmetni dron, kao i svi dronovi, imao kameru, da je tuženik dronom upravljao na daljinski, s terase iznajmljene kuće u kojoj je bio smješten sa prijateljima i obitelji i njihovom djecom, a preko mobitela je gledao gdje dron leti, time da iz iskaza tužitelja proizlazi da nije snimao i na mobitelu nema snimke, a da je snimao onda bi snimka ostala na memorijskoj kartici drona, koja je predana policiji,

-da je dron nadlijetao preko imanja tuženika uz obalu rijeku Mrežnicu, gdje je tuženik bio sa obitelji tj. suprugom, djecom, sestrom i šogorom, na obiteljskom okupljanju i proslavi rođendana, kupali su se i roštiljali, tima da su tuženik i šogor tj. svjedok UŠ, bili pretežito uz obalu rijeke, gdje je tuženik pecao,

-da je kuća od koje je tuženik puštao dron jedno 100 do 120 metara udaljena od mjesta događaja,

-tuženik priznaje da je bio pod utjecajem alkohola, ali malo,

-da su na lice mjesta izašli djelatnici policija, a policiju je zvao tužielj.

10. Iz rješenja ODO Karlovac od 23. kolovoza 2022. (str. 4 do 5 spisa), proizlazi da je odbačena kaznena prijava protiv ovdje tuženika za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari, a iz obrazloženja proizlazi da da na nedvojbeni način nije utvrđeno da bi tuženik postupao u cilju da ošteti, ili uništi dron, i da se ne može nedvojbeno utvrditi da je isti u trenutku zamahivanja štapom za pecanje postupao u cilju oštećenja dorna, već je do pada drona u rijeku očito došlo uslijed neočekivanog kontakata štapa i drona u trenutku kada je tuženik zamahnuo štapom za pecanje, dok je je pored njega letio dron.

11. Iz iskaza svjedokinje ŠŠ, supruge tuženika, SŠ, sestre tuženika, UŠ, šogora tuženika, proizlazi da ih je dron nadlijetao u nekoliko navrata u kasnijim popodnevnim satima, da se više zadržavao na mjestu gdje je bila tuženikova obitelj, supruga, sestra i djeca, da je dron imao kameru i snimao ih, da im se u jednom trenutku približio na visinu od dva do tri metra, da ga je svjedokinja ŠŠ pokušala otjerati i zamahivala je ručnikom, da su tuženik i šogor, svjedok UŠ, bili uglavnom na obali gdje je tuženik pecao, uz obalu je postavio dva ili tri štapa, a jedan je držao u ruci, supruga i sestra tuženika nisu vidjele kada je dron pao u vodu, jer su bile okrenute leđima, time da je sestra, svjedokinja ĆŠ, čula da je nešto zapljusnulo u vodi, a supruga, svjedokinja ŠŠ, je vidjela kada su tuženik i svjedok ĆŠ vadili dron iz vode i vidjela je da je dron na ventilatorićima bio zapetljan za strunu ribičkog štapa.

12. Iz iskaza svjedoka UŠ proizlazi da je u jednom trenutku dron došao do njega i tuženika kod obale, da je samo odjednom podletio pod flaks (strunu) štapa za pecanje kojeg je tuženik držao u ruci i zapetljao se i pao u vodu, time da tuženik nije zamahnuo štapom na dron, da su nakon kraćeg vremena došle tri osobe, u alkoholiziranom stanju i htjeli su ući u tuženikovu ograđenu parcelu, ali im tuženik i svjedok nisu dozvolili, došlo je do prepirka, i te osobe su zvale policiju koja je došla, i te su svjedok, tuženik i policajac otišli do obale i policajac je izvadio dron, i vratimo ga.

13. Tuženik je da su on i svjedok DŠ bili na obali, tuženik je pecao, s desne strane mu je doletio dron i zapetljao se u strunu njegovog štapa za peanje koji je držao u ruci, i dron je pao, struna je bila dugačka oko 150 m, i namotana na rolu ribičkog štapa, i to je otpuštao, a inače se štap zabaci, mamac sa strunom padne u vodu i struna je napeta na štapu, i tako je štap kritičnog trenutka držao u ruci, time da je struna pokretna i dron se zapetljao i pao s strunom u vodu, u plićak, svijetlio je i došle se ove tri osobe, te dalje u pogledu dolaska tužitelja i policije, iskazuje kao svjedok E.

14, Tužitelj tvrdi da je dron puštao i nadljetao je nekih pola sata, time ga je vraćao sebi da zamijeni bateriju i opet puštao, obzirom je dron imao kameru vidio je da su dvije gospođe zamahivale ručnim ili rukom i da se dron srušio i pao u vodu, da je dron tada bio i letio na visini oko dva ili tri metra, ali iznad rijeke, jer da je dron puštao iznad rijeke, a ne izdan njih, vidio je te dvije ženske osobe malo dalje od obale, i one su zamahivale ručnikom, a muškarci su bili bliže obali, da je, kada je dron pao, s terase gdje je puštao dron vidio da je netko skočio u vodu, da se vidjelo svjetlo što znači da je dron izvađen iz vode i da je jedan muški glas viknuo "baci ga u kamen i razbi ga", da je tužitelj tada viknuo da će zvati policu, i tužitelj je s dva prijatelja došao do ograde imanja, došlo je do prepirke, dva muškarca su im prijetila, i tužitelj je zvao policiju, policajac je otišao s te dvije muške osobe po dron, vratio ga tužitelju, dron je svijetlio, ali je voda iz njega curila, i kasnije se svijetlo ugasilo i dron više nije radio, i poslije ga više nije koristio.

15. Iako tužitelj u tužbi tvrdi da je dron uništio tuženik tako da ga je udario štapom za pecanje, sada iz njegovog iskaza pak proizlazi da su svjedokinje ŠŠ i E srušile dron tako što su zamahivale ručnikom ili rukama po dronu, a kada je zatraženo da razjasni te proturječnosti, tužitelj je iskazao da je na policiji možda izjavio da je gospođa to napravila, ali da je možda krivo vidio ili procijenio, a da je gospodin (tuženik) na kraju rekao da je on srušio dron sa štapom.

16. U odnosu na po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije (koji je istaknuo nakon ovog iskaza tužitelja), valja reći da unatoč u tom pravcu postojećoj proturječnosti u navodima tužitelja, taj prigovor nije osnovan, jer tuženik tijekom postupaka nije tvrdio da su dron srušile njegova supruga ili sestra, niti to proizlazi iz iskaza ovih svjedokinja, već iz iskaza tuženika i saslušanih svjedoka proizlazi da se dron zapetljao u strunu ribičkog štapa kojeg je tuženik držao u ruci na obali rijeke.

17. Pretpostavke odgovornosti za štetu su osim postojanja štetnika i oštećenika, štete, još i štetna radnja, protupravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

18. Tužitelj je dužan dokazati da je tuženik protupravnom štetnom radnjom uništio dron.

19. U konkretnom slučaju, cijeneći između ostalog, proturječnosti u iskazu tužitelja u pogledu toga tko je i na koji načni srušio dron, zatim cijeneći da su saslušani svjedoci, potvrdili da tuženik nije namjerno štapom zamahnuo na dron i udario po dronu, već da mu je dron podletio i zapetljao u strunu ribičkog štapa kojeg je tuženik držao u ruci pecajući na obali rijeke, zatim cijeneći da je dron nisko nadlijetao, a što se zaključuje i iz iskaza samog tužitelja koji je iskazao da je dron letio na visini dva, tri metra iznad rijeke, ovaj sud nalazi da se štetni događaj odigrao na način kako to tvrdi tuženik tj. da se dron na obali zapetljao u strunu njegovog ribičkog štapa, kod čega valja reći da je tuženik i pred policijom odnosno državnim odvjetništvom također naveo da mu je dron prilikom zabacivanja tijekom pecanja izletio i podletio pod strunu ribičkog štapa.

19.1. Dakle temeljem provedenih dokaza utvrđeno je da tuženik nije namjerno udario po dronu, već mu je dron podletio i zapetljao se u strunu ribičkog štapa, dok s druge strane tužitelj nije dokazao suprotno odnosno nije dokazao da je tuženik štapom udario po dronu.

20. Slijedom navedenog ovaj sud nalazi da na strani tuženika nema protupravne štetne radnje, pa je tužbeni zahtjev odbijen.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

21.1. Trošak tuženika sastoji se od troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku, a koji trošak pripada sukladno VPS i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

21.2. Tuženiku pripada trošak kako slijedi:

Tuženiku pripada trošak kako slijedi:

-sastav odgovora na tužbu od 100,00 EUR

-sastav podneska od 11. 3. 2025. u iznosu od 25,00 EUR (25% nagrade Tbr. 8. t. 4.)

-zastupanje na ročištu 22. 5. 2025. u iznosu od 100,00 EUR

što je ukupno 225,00 EUR što uvećano za iznos od 56,25 EUR na ime PDV-a čini 281,25 EUR.

21.3.Tuženiku nije priznat traženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu, obzirom je tuženik u postupku uspio, slijedom čega po Zakonu o sudskim pristojbama (NN 118/2018, a u smislu čl. 4 t. 2., ne plaća sudsku pristojbu na odgovor na tužbu.

U Karlovcu 26. lipnja 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Ova Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st.2. t.3.) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostavljeno:

1. Martin Sherrij, odvjetnik u Zagrebu

2. Krešimir Papac, odvjetnik u Koprivnici